Skip to content

Skip to table of contents

Mi Acceptim Tingting Bilong God Abaotem Blood

Mi Acceptim Tingting Bilong God Abaotem Blood

Mi Acceptim Tingting Bilong God Abaotem Blood

Story Bilong Wanfala Doctor

MI STAP long rum for meeting long hospital for talem olketa doctor wea hipap abaotem result bilong operation wea mi duim long man wea dae finis for faendaot why nao hem dae. Datfala patient wea dae hem garem cancer, and mi sei, “Iumi fit for sei bigfala blood transfusion wea kosim hemolysis [distroem olketa red blood cell] and kidney wea no waka gud hem nao mekem disfala patient hem dae.”

Wanfala professor hem kros fogud and hem standap and shout, “Waswe, iu accusim mifala for givim rong kaen blood long hem?” Mi ansarem hem, “Mi no talem olsem.” Mi showim samfala photo wea showim olketa sismol part long kidney bilong datfala patient and mi sei, “Iumi savve lukim lysis [brekdaon] bilong staka red blood cell long kidney and iumi fit for sei diswan nao mekem kidney no waka.” * Evriwan start for feel nogud, and mouth bilong mi drae from mi seksek. Nomata mi wanfala young doctor and hem wanfala professor, mi feel olsem mi mas talem stret wanem mi lukim.

Taem disfala samting hem happen, mi no wanfala Jehovah’s Witness. Mi born long 1943 long Sendai, wanfala taon long north Japan. From dadi bilong mi hem wanfala pathologist and psychiatrist bifor, mi disaed for studyim medicine. Long mek-tu year bilong mi long medical skul, long 1970, mi maritim wanfala young woman wea nem bilong hem Masuko.

Studyim Pathology

Masuko hem waka for selen for sapotim mitufala taem mi skul. Mi interest tumas long health and medicine. Mi barava tinghae long design bilong body bilong olketa man! Nomata olsem, no enitaem mi ting raonem sapos wanfala Creator stap or nomoa. Mi tingse medical research savve mekem laef bilong mi garem mining. So bihaen mi kamap doctor finis, mi disaed for go ahed for studyim saed long medicine wea olketa kolem pathology—hem nao wei for studyim sik and wanem nao kosim datwan and hao datwan affectim pipol.

Taem mi duim olketa operation for lukim wanem nao kosim olketa patient wea garem cancer for dae, mi start for daotem sapos blood transfusion duim eni gud samting. Olketa patient wea garem bigfala cancer savve lusim blood and kamap short long blood. From chemotherapy savve mekem patient short long blood, planti taem olketa doctor givim blood transfusion. Bat mi start for tingim hao olketa transfusion nao maet spreadim datfala cancer. Distaem, pipol savve hao olketa blood transfusion savve daonem immune system, wea savve mekem cancer kamap moa and mekem moa patient dae from diswan. *

Datfala samting wea mi storyim long start hem happen long 1975. Datfala professor nao deal witim datfala case and hem wanfala savveman saed long blood. Dastawe hem kros fogud taem hem herem mi sei blood transfusion nao mekem datfala patient dae! Nomata olsem, mi go ahed witim report bilong mi and gogo hem kwaet nao.

No Eni Sik or Dae

Klosap long datfala taem, wanfala olo woman wea hem wanfala Jehovah’s Witness visitim waef bilong mi. Hem iusim word “Jehovah” long story bilong hem and waef bilong mi askem hem wanem nao mining bilong datwan. Datfala Witness hem sei, “Jehovah nao nem bilong tru God.” Masuko readim Bible start from taem hem pikinini, bat Bible wea hem iusim changem nem bilong God witim “LORD.” Hem just savve nao God garem nem!

Stretawe Masuko start for studyim Bible witim datfala olo Witness. Taem mi kam bak from hospital long samting olsem 1:00 a.m., waef bilong mi hapi fogud and sei, “Bible hem sei sik and dae bae finis!” Mi ansa olsem, “Bae datwan nambawan samting!” Hem go ahed for sei, “From datfala niu world hem klosap for kam, mi no laekem iu westem taem bilong iu.” Mi tingse hem minim hem wantem mi for finis for waka olsem doctor and diswan mekem mi kros and hem lelebet spoelem wei wea mitufala fren.

Nomata olsem, waef bilong mi go ahed for trae pullim interest bilong mi. Hem prea for faendem olketa scripture wea fitim and hem showim long mi. Toktok bilong Ecclesiastes 2:22, 23 barava kasem heart bilong mi: “Wanem nao man savve kasem for evri hard waka bilong hem and for samting wea heart bilong hem wantem wea hem waka hard for kasem anda long sun? . . . Long naet heart bilong hem no letem hem sleep. Diswan tu hem iusles nomoa.” Diswan barava fitim samting wea mi duim—mi waka hard long medical science long day and naet bat no kasem trufala wei for satisfae.

Wanfala Sunday morning long July 1975, taem waef bilong mi go finis long Kingdom Hall bilong Olketa Jehovah’s Witness, mi disaed for go tu. Waef bilong mi sapraes fogud for lukim mi long there, and olketa Witness welkamim mi long kaenfala wei. Start long datfala taem, mi attendim olketa meeting evri Sunday. Long samting olsem wanfala month bihaen, wanfala Witness start for conductim Bible study witim mi. Thrifala month bihaen firstaem wea Olketa Jehovah’s Witness visitim waef bilong mi, hem baptaes.

Acceptim Tingting Bilong God Abaotem Blood

Kwiktaem nomoa mi lanem hao Bible talem olketa Christian for ‘stap klia from blood.’ (Acts 15:28, 29; Genesis 9:4) From mi garem samfala daot finis abaotem wei wea blood transfusion really helpem man, hem no hard for mi acceptim tingting bilong God abaotem blood. * Mi ting, ‘Sapos wanfala Creator hem stap and hem talem samting olsem, datwan mas stret.’

Mi lanem tu hao sin from Adam nao mekem olketa man kasem sik and dae. (Romans 5:12) Long datfala taem, mi duim wanfala research long datfala sik arteriosclerosis. Taem iumi kamap moa olo, olketa big vein bilong iumi kamap hard and thin wea kosim olketa sik olsem heart disease, olketa problem long brain, and kidney disease. Hem mek sense long mi hao wei for no perfect wea iumi kasem from Adam, hem nao kosim diswan. Bihaen datfala taem, interest bilong mi long medicine hem no strong olsem bifor. Jehovah God nomoa savve finisim evribit sik and dae!

Long March 1976, sevenfala month bihaen mi start studyim Bible, mi finis for skul long datfala university hospital. Mi wari nogud mi no savve waka moa olsem doctor, bat mi faendem waka long narafala hospital. Mi baptaes long May 1976. Mi disaed hao best wei for iusim laef bilong mi hem for serve full-taem for talemaot gud nius olsem wanfala pioneer. Mi start for duim datwan long July 1977.

Defendim Tingting Bilong God Abaotem Blood

Long November 1979, mitufala Masuko muv go long wanfala kongregeson long Chiba Prefecture wea bigfala need kamap for olketa wea preachim gud nius. Mi faendem part-taem waka long wanfala hospital. Long first day wea mi waka long there olketa doctor for duim operation hipap raonem mi. Olketa go ahed for askem mi, “From iu wanfala Jehovah’s Witness, wanem nao bae iu duim sapos wanfala patient needim blood transfusion?”

Long wei wea showimaot respect mi explainim hao mi bae followim wanem God talem abaotem blood. Mi explainim hao samfala difren treatment wea no iusim blood transfusion hem stap, and hao mi bae duim best bilong mi for helpem olketa patient bilong mi. Bihaen mifala story for samting olsem wan hour, chief doctor ansa, “Mi minim iu. Bat sapos wanfala patient kam wea hem lusim staka blood finis, bae mifala nao lukaftarem hem.” Pipol savve long datfala chief doctor olsem man wea hard for deal witim, bat bihaen datfala story mitufala fren gud and hem evritaem respectim samting mi bilivim.

Respect for Blood Kasem Test

Taem mifala serve long Chiba, Olketa Jehovah’s Witness long Japan duim construction for buildim niu headquarter bilong olketa long Ebina. Mi and waef bilong mi draev long there wantaem evri week for lukaftarem health bilong olketa Witness wea volunteer for buildim datfala branch office wea mifala kolem Bethel. Bihaen tu-thri month, mifala kasem invitation for serve full-taem long Ebina Bethel. Start long March 1981 mifala stap long olketa temporary building wea 500 volunteer wakman stap. Evri morning, mi help for klinim olketa bathrum and toilet, and long aftanun mi duim olketa medical chekap.

Wanfala patient bilong mi hem Ilma Iszlaub, wea kam long Japan from Australia olsem missionary long 1949. Hem garem sik leukemia and olketa doctor talem hem bae hem dae bihaen tu-thri month nomoa. Ilma no willing for acceptim olketa blood transfusion for stap laef for lelebet taem moa and hem chus for stap long Bethel go kasem taem hem dae. Long datfala taem, olketa no wakem yet olketa medicine olsem erythropoietin wea hem helpem body for wakem olketa niu red blood cell. Diswan minim samfala taem hemoglobin bilong hem go daon kasem 3 or 4 gram nomoa! (Normal hem 12 go kasem 15.) Bat mi duim samting mi fit for duim for lukaftarem hem. Ilma go ahed for stand strong long faith bilong hem long Word bilong God go kasem dae bilong hem long January 1988—samting olsem sevenfala year bihaen!

Insaed olketa year wea go pas finis, planti volunteer long Japan branch office bilong Olketa Jehovah’s Witness needim operation. Hem gud tumas hao olketa doctor long olketa hospital wea klosap willing for no iusim blood taem olketa duim olketa operation hia. Planti taem olketa invaetem mi kam insaed long rum for operate for lukluk long wanem olketa duim, and samfala taem mi helpem olketa tu. Mi tinghae long olketa doctor wea respectim disison bilong Olketa Jehovah’s Witness saed long blood. Taem mi waka witim olketa, mi kasem staka chance for storyim samting wea mi bilivim. No longtaem go nomoa, wanfala doctor hia hem baptaes olsem wanfala Witness.

Hem interesting samting hao waka bilong olketa doctor for givim treatment wea no iusim blood long Olketa Jehovah’s Witness, hem mekem samfala big change kamap saed long medical. Olketa operation wea no iusim blood hem pruvim hao hem gud samting for stap klia long olketa blood transfusion. Research showimaot hao olketa patient kamap gud kwiktaem and no garem staka problem bihaen olketa operate.

Go Ahed for Lane From Nambawan Doctor

Mi evritaem trae for lane abaotem olketa niu samting saed long medical. Bat, mi go ahed for lane tu from Jehovah, datfala nambawan Doctor. Hem no just lukim samting wea eye nomoa lukim bat hem lukim full man. (1 Samuel 16:7) Long waka bilong mi olsem doctor, mi trae for deal witim each patient olsem full man, and no just tingim datfala sik wea hem garem. Diswan mekem mi givim patient medical kea wea hem moabeta.

Mi go ahed for serve long Bethel, and wei for helpem olketa narawan for lane abaotem Jehovah—wea insaed diswan hem tingting bilong hem abaotem blood—hem still givim mi bigfala hapi. Mi evritaem prea dat klosap nao datfala Nambawan Doctor, Jehovah God, bae finisim evribit evrikaen sik and dae.—Story bilong Yasushi Aizawa.

[Olketa footnote]

^ par. 4 Olsem buk Modern Blood Banking and Transfusion Practices bilong Dr. Denise M. Harmening talem, “delayed hemolytic transfusion reaction” savve happen “long patient wea body bilong hem barava no fitim blood transfusion bikos long nara transfusion, wei for babule, or transplant wea hem kasem bifor.” Long taem olsem, olketa antibody wea mekem body barava rejectim datfala transfusion hem “no showaot long test wea olketa duim bifor olketa givim transfusion.” Buk Dailey’s Notes on Blood talem hao hemolysis “savve kamap nomata taem olketa givim sismol blood nomoa wea hem rong kaen. Taem kidney hem no waka, hem isisi poisonim datfala patient bikos kidney no savve aotem nogud samting from blood.”

^ par. 8 Report from Journal of Clinical Oncology, August 1988, hem sei: “Olketa patient wea kasem operation for cancer bat no kasem blood transfusion garem gudfala chance for kamap gud moa winim olketa wea kasem transfusion taem olketa operate.”

^ par. 16 For kasem moa information long teaching bilong Bible saed long blood, lukim datfala brochure How Can Blood Save Your Life? wea Olketa Jehovah’s Witness pablisim.

[Blurb long page 20]

“Mi explainim hao samfala difren treatment wea no iusim blood transfusion hem stap, and hao mi bae duim best bilong mi for helpem olketa patient bilong mi”

[Blurbn long page 21]

“Olketa operation wea no iusim blood hem pruvim hao hem gud samting for stap klia long olketa blood transfusion”

[Piksa long page 21]

Antap: Taem mi givim wanfala Bible tok

Raet saed: Witim waef bilong mi, Masuko, distaem