Skip to content

Skip to table of contents

Waswe, Iu Evritaem Needim Wanfala Bible Komand?

Waswe, Iu Evritaem Needim Wanfala Bible Komand?

Waswe, Iu Evritaem Needim Wanfala Bible Komand?

TAEM iu young, parents bilong iu maet putim planti rul. Gogo taem iu kamap mature, iu luksavve hao parents duim diswan from olketa wantem best samting for iu. Taem iu wanfala full-grown man, iu maet still live followim samfala principle wea parents teachim iu, nomata iu no stap anda long paoa bilong olketa nao.

Father bilong iumi long heven, Jehovah, givim iumi olketa klia komand insaed Word bilong hem, Bible. Olsem example, hem tambuim wei for worshipim idol, fornication, adultery, and fasin for steal. (Exodus 20:1-17; Acts 15:28, 29) Taem iumi “growap long evri samting” long spiritual wei, iumi tinghae long wei wea Jehovah savve long best samting for iumi and hao olketa komand bilong hem no ova tumas.—Ephesians 4:15; Isaiah 48:17, 18; 54:13.

Nomata olsem, planti samting savve kamap wea no garem eni kliafala komand. Dastawe, samfala tingse from no eni kliafala Bible law stap, olketa free nomoa for duim eni samting olketa laek duim. Olketa sei sapos God laekem iumi for duim wanfala samting, hem bae talemaot thru long wanfala klia komand.

Pipol wea garem diskaen tingting, planti taem disaed long wei wea no wise and bihaen olketa feel sorre long datwan. Olketa fail for luksavve hao Bible no just garem olketa law bat tu hem garem samfala wei for showimaot tingting bilong God. Taem iumi studyim Bible and savve long tingting bilong Jehovah abaotem olketa samting, iumi mekem grow conscience wea Bible trainim and kasem help for chus long wei wea showimaot tingting bilong hem. Taem iumi duim datwan, iumi mekem heart bilong hem hapi and iumi kasem gud samting wea kamaot from olketa wise disison.—Ephesians 5:1.

Olketa Nambawan Bible Example

Taem iumi lukim olketa story insaed Bible abaotem olketa servant bilong God long taem bifor, iumi savve lukim hao samfala followim tingting bilong Jehovah nomata olketa no garem kliafala komand. Tingim example bilong Joseph. Long taem wea hem feisim wei wea waef bilong Potiphar laek duim dirty fasin, no eni Bible law stap yet wea againstim adultery. Bat, nomata no eni kliafala law stap, Joseph luksavve hao adultery hem wanfala sin againstim conscience bilong hem and tu “againstim God.” (Genesis 39:9) Luk olsem, Joseph luksavve hao adultery hem no followim tingting and will bilong God, wea hem talemaot long Eden.—Genesis 2:24.

Tingim moa nara example. Long Acts 16:3, iumi lanem hao bifor Paul tekem Timothy long olketa missionary gogo bilong hem, Paul circumcisem hem. Bat, long verse 4 iumi readim hao bihaen datwan Paul and Timothy go long olketa taon and talemaot olketa “samting wea olketa aposol and elder long Jerusalem disaedem for olketa mas followim.” Insaed diswan hem disison wea sei olketa Christian no need for circumcise! (Acts 15:5, 6, 28, 29) Why nao Paul ting Timothy need for circumcise? “Bikos evri Jew wea stap long olketa ples hia savve hao dadi bilong [Timothy] hem man bilong Greece.” Paul no laekem eniwan for stambol. Hem tingim wei wea olketa Christian mas go ahed for “offerim [olketa seleva] long conscience bilong evri man long wei wea God lukim.”—2 Corinthians 4:2; 1 Corinthians 9:19-23.

Paul and Timothy garem diskaen wei for tingting. Readim olketa scripture long Romans 14:15, 20, 21 and 1 Corinthians 8:9-13; 10:23-33, and lukim hao Paul barava kea for spiritual saed bilong pipol, especially olketa wea maet stambol nomata datfala samting hem maet no rong. Paul raetem diswan abaotem Timothy: “Mi no garem eni narawan wea garem fasin olsem hem, wea bae barava lukaftarem olketa samting saed long iufala. From evri narawan luk aotem samting bilong olketa seleva nomoa, no samting bilong Christ Jesus. Bat iufala lukim hao hem pruvim hemseleva, olsem wanfala pikinini witim dadi hem waka hard witim mi for mekem gud nius go ahed.” (Philippians 2:20-22) Tufala Christian man hia showimaot nambawan example for iumi! Taem no eni klia komand from God stap, tufala no chus for followim tingting bilong olketa seleva or wanem olketa laekem, tufala followim love bilong Jehovah and Son bilong hem for tingim hao nao disison bilong tufala maet affectim nara pipol long spiritual wei.

Tingim Jesus Christ, wea hem main example bilong iumi. Long Sermon bilong hem long Maunten, hem explainim klia hao man wea minim gud olketa law bilong God bae obeyim nomata hem no wanfala klia komand or samting wea God tambuim. (Matthew 5:21, 22, 27, 28) Jesus, Paul, Timothy, and Joseph no tingse taem no eni klia law from God hem stap, man savve duim samting wea hemseleva laekem. From olketa followim tingting bilong God, olketa man hia followim wanem Jesus markem olsem tufala nambawan komandment wea winim evri narawan—hem nao for lovem God and lovem nara man.—Matthew 22:36-40.

Waswe, Olketa Christian Distaem?

Hem klia hao iumi shud no ting long Bible olsem wanfala legal pepa—for expectim evri rul for showaot klia. Iumi mekem heart bilong Jehovah barava hapi taem iumi chus for duim samting wea showimaot tingting bilong hem, nomata no eni klia law stap for talem iumi wanem for duim. Winim wei for evritaem garem klia komand from Bible, iumi savve ‘minim wanem nao will bilong Jehovah.’ (Ephesians 5:17; Romans 12:2) Why nao diswan mekem Jehovah hapi? Bikos hem showimaot iumi laek for duim samting for mekem hem hapi winim wei for followim rights bilong iumi and samting wea iumiseleva laekem. Hem showimaot tu hao iumi tinghae long love bilong hem and iumi want for followim, and datfala love nao muvim iumi. (Proverbs 23:15; 27:11) And tu, for duim olketa samting wea Bible talem planti taem mekem iumi stap gud long spiritual and physical wei.

Iumi bae lukim hao nao disfala principle savve helpem man insaed laef bilong hemseleva.

Chusim Hapitaem

Tingim wanfala young man wea laek for baem wanfala music album. Wanem hem herem hem barava naes tumas, bat hem no feel sure, from kava bilong hem showimaot hao olketa word bilong olketa song storyim sex and garem swear toktok. And hem savve tu, hao staka long olketa song bilong datfala band garem feeling for kros and barava raf. From hem lovem Jehovah, disfala young man interest long tingting and feeling bilong Hem abaotem diswan. Hao nao hem bae luksavve long will bilong Jehovah long disfala samting?

Long leta bilong hem for olketa long Galatia, aposol Paul listim olketa samting wea kamaot from sin and frut bilong spirit bilong God. Maet iu savve finis long olketa samting wea insaed olketa frut bilong spirit bilong God: love, hapi, peace, long-safaring, kaenfala fasin, gudfala fasin, faith, kwaet fasin, fasin for kontrolem seleva. Bat olketa wanem kaen samting nao kamaot from sin? Paul raet olsem: “Olketa samting wea kamaot from sin olketa showaot klia, and olketa nao fornication, fasin wea no klin, olabaot fasin, worshipim idol, spiritism, fasin for heit, faet, jealous fasin, fasin for kros, raoa, and fasin for divaed, olketa sect, fasin for kavet, drunk, wild party, and samting olsem. Long olketa samting hia mi warnim iufala, long sem wei wea mi warnim iufala finis hao olketa wea duim olketa samting olsem bae no kasem kingdom bilong God.”—Galatians 5:19-23.

Lukim lastfala toktok long datfala list—“olketa samting olsem.” Paul no listim evriting wea kamaot from sin. Hem no minim wanfala man fit for sei, ‘Bible letem mi for duim eniting wea no stap long list bilong Paul wea showimaot olketa samting wea kamaot from sin.’ Bat, pipol wea readim bae need for iusim paoa bilong olketa for tingting for mekem olketa luksavve long samting wea no stap long datfala list bat wea part long olketa “samting olsem.” Pipol wea no repent and go ahed for duim olketa samting wea no stap long datfala list bat wea part long olketa samting olsem” bae no kasem blessing long Kingdom bilong God.

Dastawe, iumi need for minim, or luksavve, long wanem Jehovah no hapi long hem. Waswe, datwan hem hard? Sapos doctor advaesem iu for kaikaim staka frut and kabis bat for no kaikaim ice cream, and olketa samting olsem. Waswe, bae hem hard for iu luksavve long wanem list nao cake stap? Distaem luk moa long frut bilong spirit bilong God and samting wea kamaot from sin. Wanem kaen list nao datfala music kaset hem insaed? Hem no showimaot olketa fasin olsem love, gudfala fasin, fasin for kontrolem seleva, or olketa nara fasin wea join witim frut bilong spirit bilong God. Wanfala man no needim wanfala klia law for minim hao disfala music album hem no fitim tingting bilong God. Disfala sem principle bae fitim tu olketa buk, movie, television program, computer game, web site, and samfala samting moa.

Lukluk wea Fitim

Bible givim tu olketa principle saed long kaleko and lukluk bilong iumi. Diswan helpem each Christian for garem lukluk wea fitim and luk naes. Bat, long diswan tu, man wea lovem Jehovah tingim diswan olsem chance no for duim wanem hem laekem, bat for duim wanem Father bilong hem long heven bae hapi long hem. Olsem iumi lanem finis, sapos Jehovah no givim kliafala rul long wanfala samting, diswan no minim hem no kea long wanem pipol bilong hem duim. Olketa stael long kaleko hem difren long olketa nara ples, and nomata long sem ples, hem savve change planti taem. Nomata olsem, God provaedem olketa main principle wea savve directim pipol bilong hem long eni taem and long eni ples.

Olsem example, 1 Timothy 2:9, 10 sei: “Long sem wei, mi wantem olketa woman for garem gudfala wei for werem kaleko, witim fasin wea showimaot respect and stretfala tingting, no long wei for staelem hair and gold or pearl and samting wea kostim tumas selen, bat long wei wea fitim olketa woman wea sei olketa honorim God, hem nao thru long olketa gudfala waka.” Dastawe, olketa Christian woman—and man—need for ting raonem wanem kaen wei for werem kaleko nao pipol long datfala ples expectim from olketa wea “honorim God.” Hem barava fitim for wanfala Christian for tingim hao nao lukluk bilong hem bae affectim wei wea nara pipol ting long message from Bible wea hem sharem witim olketa. (2 Corinthians 6:3) Wanfala Christian wea garem gudfala fasin bae no wari tumas abaotem wanem hemseleva laekem or rights bilong hem, bat hem bae tingim wei for no mekem nara pipol stambol.—Matthew 18:6; Philippians 1:10.

Taem wanfala Christian lukim hao wanfala stael long lukluk hem spoelem or mekem nara pipol stambol, hem savve followim aposol Paul long wei for putim spiritual saed bilong olketa narawan firstaem long wanem hemseleva laekem. Paul sei: “Kamap olketa wea followim example bilong mi, olsem mi followim example bilong Christ.” (1 Corinthians 11:1) And abaotem Jesus, Paul raet olsem: “Christ tu no mekem hemseleva hapi.” Instruction bilong Paul for evri Christian hem klia: “Bat, iumi, wea strong mas acceptim wik point bilong olketa wea no strong, and no mekem iumiseleva nomoa hapi. Letem evriwan long iumi mekem neiba bilong hem hapi long wei for duim samting wea gud for buildimap hem.”—Romans 15:1-3.

Strongim Paoa for Minim Samting

Hao nao iumi savve mekem grow paoa for minim samting for mekem Jehovah hapi nomata taem hem no givim wanfala kliafala rul long eni samting? Sapos iumi readim Word bilong hem evritaem, and ting raonem wanem iumi readim, iumi bae mekem grow paoa bilong iumi for minim samting. Diskaen wei for grow no savve kamap kwiktaem. Olsem wei wea wanfala pikinini hem grow, for grow long spiritual wei hem isisi and man no kwiktaem for luksavve. So iumi need for patient, iumi shud no kros sapos iumi no lukim wei wea iumi kamap moabeta. Long narasaed, nomata sapos longfala taem hem go pas finis datwan no minim paoa bilong iumi for minim samting hem kamap strong. Iumi mas iusim datfala taem for evritaem ting raonem Word bilong God, and duim best bilong iumi for live followim.—Hebrews 5:14.

Olketa law bilong God testim fasin bilong iumi for obey, bat olketa principle testim hao deep nao spiritual saed and feeling bilong iumi for mekem hem hapi. Taem iumi grow long spiritual wei, iumi bae feel hem kamap moa important for followim Jehovah and Son bilong hem. Iumi bae laek tumas for disaedem samting followim tingting bilong God wea showaot thru long Bible. Taem iumi mekem Father bilong iumi long heven hapi long evriting wea iumi duim, iumiseleva tu bae kamap moa hapi.

[Olketa Piksa long page 23]

Stael bilong olketa kaleko hem difren long evri ples,bat olketa Bible principle nao shud helpem iumi chus