Skip to content

Skip to table of contents

Acceptim Direction Bilong Datfala God wea Laef

Acceptim Direction Bilong Datfala God wea Laef

Acceptim Direction Bilong Datfala God wea Laef

“Go long datfala God wea laef, wea wakem heven and earth and sea and evri samting insaed olketa.”—ACTS 14:15.

1, 2. Why nao hem fitim for iumi luksavve long Jehovah olsem “God wea laef”?

BIHAEN aposol Paul and Barnabas healim wanfala man, Paul talem olketa long Lystra wea luk kam: “Mifala tu man wea garem sem wik point olsem iufala, and wea go ahed for talemaot gud nius long iufala, mekem iufala tanawe from olketa iusles samting hia go long God wea laef, wea wakem heven and earth and sea and evri samting insaed olketa.”—Acts 14:15.

2 Hem barava tru, Jehovah hem no wanfala idol wea no garem laef, bat hem nao “God wea laef”! (Jeremiah 10:10; 1 Thessalonians 1:9, 10) Jehovah no just garem laef, bat hem nao Datwan wea Givim laef long iumi. “Hemseleva nao givim long evri man laef, wei for brith, and evri samting.” (Acts 17:25) Hem laekem iumi for enjoyim laef distaem and long future. Paul talem tu hao God “duim gud samting wea givim witness abaotem hemseleva. Hem givim iufala rain from heven and olketa taem bilong harvest, mekem heart bilong iufala fulap witim kaikai and hapi.”—Acts 14:17.

3. Why nao iumi savve trustim direction wea kam from God?

3 From God hem interest long laef bilong iumi, iumi shud trustim direction wea hem givim. (Psalm 147:8; Matthew 5:45) Samfala maet no acceptim datfala direction taem olketa no minim wanfala komand long Bible or from olketa tingse hem strict tumas. Nomata olsem, wei for trustim direction bilong Jehovah hem wise. Olsem example: Nomata sapos wanfala Israelite no minim reason bilong law wea sei olketa mas no tasim body bilong wanfala man wea dae, hem kasem gud samting taem hem obeyim datwan. First samting, wei wea hem obey savve mekem hem kam moa klos long God wea laef; mek-tu, wei for obey bae helpem hem missim olketa sik.—Leviticus 5:2; 11:24.

4, 5. (a) Bifor taem bilong olketa Christian, wanem nao direction wea Jehovah givim saed long blood? (b) Hao nao iumi savve direction bilong God saed long blood hem for olketa Christian?

4 Hem semsem tu witim direction wea God givim saed long blood. Hem talem Noah hao olketa man mas no kaikaim or drinkim blood. Then long Law, God showimaot hao only wei for iusim blood wea hem appruvim hem long altar—for kasem forgiveness for olketa sin. Thru long olketa komand hia, God putim faondeson for nambawan wei for iusim blood—wei for sevem pipol thru long ransom bilong Jesus. (Hebrews 9:14) Tru nao, direction bilong God showimaot hem tingim laef and hapi bilong iumi. Bible savveman long mek-19 century Adam Clarke story raonem Genesis 9:4, and hem raet: “Olketa Christian long Midol East strict tumas for go ahed followim disfala komand [for Noah] . . . Law tambuim wei for kaikaim blood, bikos hem talem hao blood hem mas kapsaet for sin bilong world; and anda long Gospel hem tambu for kaikaim, bikos olketa mas evritaem tingim hao hem stand for datfala blood wea kapsaet for forgivim sin.”

5 Disfala savveman maet storyim datfala main gospel, wea minim gud nius abaotem Jesus. Insaed datfala gud nius hem wei wea God sendem Son bilong hem for dae for iumi, for pourimaot blood bilong hem for mekem iumi savve kasem laef olowe. (Matthew 20:28; John 3:16; Romans 5:8, 9) Datfala savveman storyim tu komand wea kamap bihaen, hao olketa follower bilong Christ mas stap klia from blood.

6. Olketa Christian kasem wanem direction saed long blood, and why nao olsem?

6 Iu savve finis hao God givim planti handred law for olketa Israelite. Bihaen Jesus hem dae, olketa disaepol bilong hem no need for keepim olketa law hia. (Romans 7:4, 6; Colossians 2:13, 14, 17; Hebrews 8:6, 13) Bat, gogo, wanfala kwestin hem kamap abaotem wanfala main law—wei for circumcisem olketa man. Waswe, olketa wea no Jew wea laek for kasem gud samting from blood bilong Christ mas circumcise, for showimaot olketa stap anda long Law yet? Long 49 C.E., Christian governing body deal witim datfala kwestin. (Acts, chapter 15) Witim help bilong spirit bilong God, olketa aposol and older man luksavve hao law for circumcise hem finis taem Law hem finis. Nomata olsem, samfala samting wea God askem hem go ahed and olketa Christian mas followim. Long wanfala leta for olketa kongregeson, governing body hem raet: “Holy spirit and mifala tu ting hem gud for no putim samfala moa hevi long iufala, bat only olketa important samting hia, for go ahed for stap klia from olketa samting wea olketa sakrifaesim long idol and from blood and from olketa animal wea olketa skwisim nek and from fornication. Sapos iufala go ahed for stap klia from olketa samting hia, iufala bae go ahed gud.”—Acts 15:28, 29.

7. Datfala direction for ‘stap klia from blood’ hem hao important for olketa Christian?

7 Hem klia, long tingting bilong governing body, wei for ‘stap klia from blood’ hem barava important olsem wei for stap klia from dirty fasin or wei for worshipim idol. Diswan pruvim hao datfala tambu saed long blood, hem serious samting. Olketa Christian wea worshipim idol or duim dirty fasin and no repent kanduit “kasem kingdom bilong God”; “olketa bae go insaed . . . mek-tu dae.” (1 Corinthians 6:9, 10; Revelation 21:8; 22:15) For ting nating long direction from God hao blood hem holy savve mekem man dae for olowe. For showimaot respect for sakrifaes bilong Jesus savve lead go long laef olowe.

8. Wanem nao showimaot olketa first Christian barava ting strong long direction bilong God saed long blood?

8 Hao nao olketa first Christian minim and followim direction bilong God saed long blood? Ting go bak long koment bilong Clarke wea sei: “Anda long Gospel hem tambu for kaikaim, bikos olketa mas evritaem tingim hao hem stand for datfala blood wea kapsaet for forgivim sin.” History showimaot klia hao olketa first Christian barava ting strong long diswan. Tertullian raet: “Tingim olketa wea hipap long show long stadium wea laek drink and wea greedy and tekem fresh blood bilong olketa wicked criminal . . . and tekem go for healim olketa from epilepsy.” Long wei wea barava difren from olketa heathen wea kaikaim blood, Tertullian talem hao “long taem [bilong olketa Christian] for kaikai, nomata blood bilong olketa animal, olketa no kaikaim tu. . . Taem olketa Christian long kot, iu offerim olketa sausage wea fulap witim blood. Bat iu savve finis hao [datwan] tambu for olketa.” Tru nao, nomata pipol sei olketa bae killim dae olketa, olketa Christian no kaikaim blood. Diswan showimaot hao direction bilong God hem barava important long olketa.

9. Witim wei for no kaikaim blood, wanem moa join witim datfala komand for stap klia from blood?

9 Samfala maet tingse only samting wea direction bilong governing body hem minim hem olketa Christian mas no kaikaim or drinkim blood, and mas no kaikaim meat wea olketa no aotem blood or kaikai wea mix witim blood. Hem tru, datwan nao firstfala mining bilong komand wea God givim long Noah. And olketa aposol talem olketa Christian for ‘stap klia from olketa animal wea olketa skwisim nek,’ wea minim meat wea blood stap insaed long hem yet. (Genesis 9:3, 4; Acts 21:25) Nomata olsem, olketa firstfala Christian savve hao samfala samting moa join witim diswan. Samfala taem pipol drinkim blood olsem medical treatment. Tertullian talem hao samfala heathen drinkim fresh blood for trae healim epilepsy. And maet olketa nara wei stap for iusim blood olsem treatment for sik or from pipol hope hem bae mekem olketa healthy. Dastawe, wei wea olketa Christian stap klia from blood hem minim tu for no iusim olsem “medical” treatment. Olketa hol strong long disfala disison nomata sapos laef bilong olketa hem stap long danger.

Blood Olsem Medicine

10. Wanem nao samfala wei wea olketa iusim blood saed long medical treatment, and diswan mekem olketa wanem kwestin kamap?

10 Evriwea distaem pipol iusim blood olsem medical treatment. Taem olketa start for iusim olketa transfusion, olketa iusim full blood. Olketa aotem from man wea givim, keepim, and then givim long patient, maet samwan wea garekil long war. Gogo, olketa scientist lane for separatem blood long olketa main part bilong hem (components). Taem olketa doctor iusim wanfala main part bilong blood nomoa insaed transfusion, olketa fit for iusim datfala blood for planti moa patient, maet long wei for givim plasma long wanfala man wea garekil and red cell long narawan. Gogo, olketa faendaot hao olketa savve divaedem each main part, olsem blood plasma, long planti difren barava smol part wea olketa kolem olketa fraction, mekem olketa savve givim long planti moa patient. Olketa go ahed distaem for kasem samfala moa barava smol part (fractions) and olketa faendem olketa niu wei for iusim olketa. Hao nao wanfala Christian shud ting long wei for iusim olketa barava smol part (fractions) bilong blood? Waswe sapos hem disaed strong for no acceptim eni blood transfusion, bat doctor encouragem hem for acceptim nomoa wanfala main part (component) bilong blood, olsem olketa red cell wea olketa separatem from nara part bilong blood? Or maet datfala treatment hem wanfala barava smol part (fraction) wea olketa aotem from wanfala main part (component) bilong blood. Hao nao wanfala servant bilong God savve mekem disison saed long diswan taem hem tingim evritaem hao blood hem holy and blood bilong Christ nomoa savve sevem laef for olowe?

11. Fitim stretfala medical information, wanem nao disison bilong olketa Witness saed long blood for longtaem finis?

11 Planti year bifor, Olketa Jehovah’s Witness talemaot klia disison bilong olketa. Olsem example, olketa raetem wanfala article wea hem kamap insaed The Journal of the American Medical Association (November 27, 1981; hem stap tu insaed How Can Blood Save Your Life? page 27-9). * Datfala article talem toktok from Genesis, Leviticus, and Acts. Hem sei: “Nomata olketa verse hia no iusim olketa medical word, long tingting bilong olketa Witness diswan tambuim transfusion bilong full blood, RBCs [olketa red blood cell], and plasma, and tu, wei for givim transfusion long WBC [white blood cell] and platelet.” Datfala 2001 textbuk Emergency Care, anda long heding “Composition of the Blood,” hem sei: “Blood garem samfala difren part (components): plasma, red and white blood cell, and platelet.” So, long wei wea fitim disfala medical information, olketa Witness no acceptim eni transfusion wea iusim full blood or eni long fofala main part (components) bilong hem.

12. (a) Wanem nao disison bilong olketa Witness saed long olketa barava smol part (fractions) wea kamaot from olketa main part (components) bilong blood? (b) Wea nao iu savve faendem moa information abaotem diswan?

12 Datfala medical article hem sei moa: “Biliv bilong olketa Witness hem no barava tambuim wei for iusim [fractions] olsem albumin, immune globulins, and olketa treatment for hemophilia; each Witness seleva mas disaed sapos hem savve acceptim olketa hia or nomoa.” Start kam long 1981, olketa separatem planti moa barava smol part (olketa fraction wea olketa separatem from eniwan long fofala main part) for iusim. Dastawe Wastaoa bilong June 15, 2000, givim information for helpem man saed long diswan insaed datfala article “Kwestin From Reader.” For helpem planti million pipol wea readim disfala magasin, mifala printim disfala article moa long page 29-31 bilong disfala magasin. Hem garem gudfala information wea hem explainim long kliafala wei, bat bae iu lukim tu hao hem agree witim olketa main point long article wea kamaot long 1981.

Wei wea Conscience Bilong Iu Hem Insaed Long Diswan

13, 14. (a) Wanem nao conscience, and hao nao hem insaed olketa disison saed long blood? (b) Wanem nao direction wea God givim for Israel saed long wei for kaikaim meat, bat wanem nao olketa kwestin wea maet kamap?

13 Disfala information mekem need kamap for iusim conscience bilong iumi. Why nao olsem? Olketa Christian agree hao olketa mas followim direction bilong God, bat saed long samfala samting man seleva mas disaed, and conscience bilong hem nao insaed long diswan. Conscience hem savve wea evri man garem for ting raonem and disaedem wanem nao stret or no stret. (Romans 2:14, 15) Bat, olsem iu savve finis, no evriwan garem sem conscience. * Bible storyim hao samfala garem ‘conscience wea wik,’ wea showimaot samfala narawan mas garem conscience wea strong. (1 Corinthians 8:12) Olketa Christian no semsem saed long wei wea olketa minim evribit will bilong God, luksavve long tingting bilong hem, and followim datwan taem olketa disaedem samting. Olsem example bilong diswan, tingim olketa Jew bifor and wei for kaikaim meat.

14 Bible showimaot klia hao man wea obeyim God bae no kaikaim meat wea olketa no aotem blood bilong hem firstaem. Datfala direction hem barava important, dastawe nomata taem wanfala emergency kamap and olketa Israelite soldia kaikaim meat wea olketa no aotem blood firstaem, hem bigfala sin. (Deuteronomy 12:15, 16; 1 Samuel 14:31-35) Nomata olsem, maet samfala kwestin kamap. Taem wanfala Israelite killim dae wanfala sheep, waswe, hem mas aotem blood kwiktaem? Waswe, hem mas katem nek bilong datfala animal mekem blood ran aot? Waswe, hem need for hangem datfala sheep long tufala bak leg bilong hem? Go kasem wanem taem? Hao nao bae hem aotem blood bilong wanfala big buluka? Nomata bihaen hem aotem blood, samfala blood maet stap yet long datfala meat. Waswe, hem savve kaikaim meat olsem? Hu nao bae disaed?

15. Wanem nao samfala Jew duim saed long wei for kaikaim meat, bat wanem nao direction wea God givim?

15 Tingim sapos wanfala Jew wea strong tumas long religion bilong hem feisim olketa kwestin olsem. Maet hem tingse best wei nao hem for stap klia long eni meat wea olketa sellim long meat market, and nara Jew maet stap klia long meat sapos luk olsem olketa maet bin sakrifaesim datfala meat long wanfala idol bifor. Olketa nara Jew maet kaikaim meat only bihaen olketa followim enikaen spesol kastom for aotem blood from datwan. * (Matthew 23:23, 24) Hao nao iu ting long olketa difren tingting hia? Nara samting, from God no askem olketa for duim olketa samting hia, waswe, bae hem moabeta for olketa Jew sendem evri kwestin saed long diswan long olketa rabbi for kasem ansa for each wan? Nomata hem kamap wei bilong olketa long Jew religion for duim olsem, iumi hapi Jehovah no givim direction for olketa tru worshiper duim datwan for kasem olketa disison saed long blood. God givim samfala simpol direction long wei for killim dae olketa animal wea klin and hao for aotem blood bilong olketa, bat hem no talem eni moa samting.—John 8:32.

16. Why nao maet samfala Christian acceptim nila wea garem barava smol part (fraction) wea kam from wanfala main part (component) bilong blood, bat nara Christian maet rejectim datwan?

16 Olsem iumi storyim finis long paragraf 11 and 12, Olketa Jehovah’s Witness no acceptim olketa blood transfusion bilong full blood or eniwan long fofala main part (components) bilong hem—plasma, red cell, white cell, and platelet. Waswe long olketa barava smol part (fractions) wea olketa aotem from wanfala main part hia, olsem wata wea garem samting insaed for faetem wanfala sik or wea olketa iusim olsem treatment for man wea snek baetem hem? (Lukim page 30, paragraf 4.) Long tingting bilong samfala, olketa barava smol part (fractions) hem no blood nao, so olketa smol part hia no insaed disfala komand for ‘stap klia from blood.’ (Acts 15:29; 21:25; page 31, paragraf 1) Olketa mas ansa for disison bilong olketa. Conscience bilong olketa narawan muvim olketa for rejectim evri samting wea kamaot from blood (bilong animal or man), wea minim tu wanfala barava smol part (fraction) bilong wanfala main part (component). * Samfala narawan maet acceptim nila wea garem plasma protein for faetem sik or wea olsem treatment for taem snek baetem man, bat rejectim nara barava smol part (fraction). And tu, samfala samting wea kam from wanfala part bilong fofala main part (component) bilong blood maet barava duim klosap sem waka olsem datfala main part and duim important samting for keepim body hem laef, and from diswan, planti Christian bae no acceptim.

17. (a) Hao nao conscience savve helpem iumi taem iumi feisim olketa kwestin saed long olketa barava smol part (fractions) bilong blood? (b) Why nao olketa disison saed long diswan hem barava serious tumas?

17 Samting wea Bible talem abaotem conscience savve helpem iumi taem iumi mekem disison olsem. First samting, hem for lanem wanem nao Word bilong God talem and trae hard for trainim conscience bilong iu followim datwan. For duim olsem bae helpem iu for mekem disison followim direction bilong God winim wei for askem samwan for disaed for iu. (Psalm 25:4, 5) Saed long wei for acceptim olketa barava smol part (fractions) bilong blood, samfala ting olsem, ‘Diswan hem saed long conscience, so hem no important tumas.’ Kaen tingting olsem hem no stret. Wanfala disison wea depend long conscience bilong iumi hem barava important samting. Hem savve serious tumas. Wanfala reason hem bikos hem savve affectim olketa narawan wea garem conscience wea difren. Iumi luksavve long diswan from advaes bilong Paul saed long meat wea olketa maet offerim long idol and bihaen sellim long market. Wanfala Christian mas careful nogud hem ‘spoelem conscience [bilong narawan] wea hem wik.’ Sapos hem mekem narawan stambol, maet hem ‘spoelem brata bilong hem wea Christ dae for hem’ and sin againstim Christ. Dastawe, nomata man seleva mas mekem disison saed long olketa barava smol part (fraction) bilong blood, hem mas barava ting raonem gud.—1 Corinthians 8:8, 11-13; 10:25-31.

18. Hao nao wanfala Christian savve stap klia long wei for no lisin long conscience bilong hem taem hem mekem disison saed long blood?

18 Nara samting tu strongim wei wea olketa disison saed long blood hem serious tumas. Hem wei wea datfala disison maet affectim iuseleva. Sapos wei for acceptim wanfala smol part (fraction) bilong blood bae spoelem conscience bilong iu wea kasem training from Bible, iu mas no ting nating long datwan. And nomata narawan hem sei long iu, “Hem olraet for iu acceptim diswan; planti narawan tekem finis,” iu mas lisin long conscience bilong iuseleva. Remember, staka million pipol distaem ting nating long conscience bilong olketa, gogo, hem no garem feeling wea mekem olketa savve laea or duim nara rong samting and no feel guilty. Olketa Christian barava no laek for followim wei olsem.—2 Samuel 24:10; 1 Timothy 4:1, 2.

19. Taem iumi mekem disison saed long medical treatment and blood, wanem nao important samting for tingim?

19 Klosap long end bilong datfala ansa wea mifala printim moa long page 29-31 hem sei: “Waswe, wei wea tingting and conscience bilong pipol difren hem minim disfala disison hem no important? Nomoa. Hem serious samting.” Hem serious samting bikos hem affectim wei wea iu fren witim “God wea laef.” Datfala wei for fren nomoa savve lead go long laef olowe, wea garem faondeson long paoa bilong blood bilong Jesus for sevem iu. Mekem grow wei for barava tinghae long blood from God iusim datwan for sevem laef bilong pipol. Paul raetem disfala toktok wea barava fitim: “Iufala no garem eni hope and no savve long God. Bat distaem long wei wea wan mind witim Christ Jesus iufala wea stap farawe bifor kam klosap distaem thru long blood bilong Christ.”Ephesians 2:12, 13.

[Olketa Footnote]

^ par. 11 Olketa Jehovah’s Witness nao pablisim.

^ par. 13 Wantaem, Paul go witim fofala nara Christian long temple for klinim olketa seleva followim Law. Nomata Law hem finis, Paul duim diswan followim advaes bilong olketa older man long Jerusalem. (Acts 21:23-25) Nomata olsem, maet samfala Christian feel olsem olketa hard for go insaed long temple or followim disfala wei for klinim olketa seleva. No evriwan long datfala taem garem sem conscience, and distaem hem olsem tu.

^ par. 15 Insaed long Encyclopaedia Judaica hem “evri difren” rul saed long wei for mekem meat “fit saed long law bilong olketa Jew.” Hem talem haomas minute nao meat mas stap insaed wata, hao for aotem datfala wata, wanem kaen salt for rabem long hem, and haomas taem for wasim long cold wata.

^ par. 16 Distaem planti main samting insaed nila wea faetem sik hem no kam from blood. Bat samfala taem wanfala barava smol part (fraction) bilong blood, olsem albumin, maet insaed long datwan.—Lukim “Questions From Readers” long The Watchtower bilong October 1, 1994.

Waswe, Iu Remember?

• Saed long blood, wanem direction nao God givim long Noah, olketa Israelite, and olketa Christian?

• Saed long blood, wanem nao Olketa Jehovah’s Witness rejectim evribit?

• Long wanem wei nao wei for acceptim olketa barava smol part (fractions) wea kamaot from wanfala main part (component) bilong blood hem depend long conscience bilong each wan, bat diswan no minim wanem?

• Taem iumi mekem disison, why nao iumi shud tingim evritaem wei wea iumi fren witim God?

[Olketa Kwestin]

[Chart long page 22]

(For formatted text, lukim pablikeson)

SAMTING IUMI DISAEDEM SAED LONG BLOOD

FULL BLOOD

NO ACCEPTIM

Red cell

White cell

Platelet

Plasma

CHRISTIAN MAS DISAED

Fraction from red cell

Fraction from white cell

Fraction from platelet

Fraction from plasma

[Piksa long page 20]

Governing body minim hao olketa Christian mas “stap klia from blood”

[Piksa long page 23]

No ting nating long conscience bilong iu sapos iu feisim disison saed long wanfala barava smol part (fraction) bilong blood