Skip to content

Skip to table of contents

Waswe, Bible Savve Helpem Iu Trainim Pikinini Bilong Iu?

Waswe, Bible Savve Helpem Iu Trainim Pikinini Bilong Iu?

Waswe, Bible Savve Helpem Iu Trainim Pikinini Bilong Iu?

ORCHID hem wanfala flaoa wea barava luk naes, bat long samfala ples hem hard for mekem hem grow. Hem needim stret temperature, laet, and size bilong pot flaoa, bifor hem savve grow gud. Sapos graon and fertilizer hem no fitim, diswan savve spoelem orchid, and tu sik and olketa insect savve killim dae. Dastawe iumi no sapraes hao sapos hem firstaem bilong samwan for plantim orchid, orchid hia savve dae.

For trainim pikinini hem moa hard and hem needim tu wei for lukluk gud long diswan. Dastawe samfala parents no sure long hao for trainim pikinini. Planti feel olketa needim help, olsem samwan wea plantim orchid wea needim advaes from wanfala savveman. Evri dadi or mami laek for kasem best advaes. Wea nao kaen advaes olsem hem stap?

Nomata Bible hem no wanfala buk wea storyim olketa rul for trainim pikinini, Creator muvim olketa man wea raetem for putim olketa advaes wea fitim abaotem disfala topic. Bible strongim wei for mekem grow olketa nambawan fasin, wea planti pipol luksavve hao staka nating tingim datwan. (Ephesians 4:22-24) Long disfala samting, kaonsel from Bible givim wanfala important samting saed long education wea balance. Diskaen kaonsel helpem finis planti thousand pipol wea followim, nomata long wanem taem olketa stap or wea olketa kam from. So, sapos iu followim kaonsel from Bible diswan savve helpem iu for win for trainim pikinini.

Example Bilong Parents—Hem Nao Best Education

“Bat, iu wea teachim narafala man, waswe, iu no teachim iuseleva? Iu wea sei ‘No steal,’ waswe, iu savve steal? Iu wea sei ‘No duim adultery,’ waswe, iu duim adultery?”—Romans 2:21, 22.

Wanfala chairman bilong Seoul Board of Education sei: “Best education for pikinini nao hem example saed long toktok and fasin.” Sapos parents no showim gudfala example saed long toktok and fasin and no givim kaonsel wea olketa needim, bae pikinini lukim hypocrite fasin bilong parents. Pikinini bae no herem toktok bilong parents. Olsem example, sapos parents laek teachim honest fasin long olketa pikinini, olketa seleva mas showimaot honest fasin. Planti taem sapos dadi or mami no laek for story long eniwan wea visit kam, olketa savve talem pikinini for sei, “Sorre, dadi (or mami) hem no stap.” Pikinini wea kasem diskaen instruction maet feel nogud and konfius. Gogo, maet bae hem start for laea and nating feel shame sapos wei for talem tru samting bae mekem hem kasem trabol. So sapos parents barava laekem pikinini for kamap man wea honest, olketa seleva mas tok long honest wei and followim samting wea olketa talem.

Waswe, iu laek trainim pikinini bilong iu for garem gudfala fasin? Then iu mas showimaot gudfala example. Pikinini bilong iu bae kwiktaem for followim iu. Sung-sik, wanfala dadi wea garem fofala pikinini sei: “Waef bilong mi and mi disaed for no iusim toktok wea savve spoelem feeling bilong man. Mitufala showimaot respect for each other and nating tok strong nomata taem mifala feel nogud or kros. Gudfala example hem moabeta winim wei for toktok nomoa. Mifala hapi hao olketa pikinini showimaot respect and gud fasin taem olketa story witim nara pipol.” Long Galatians 6:7 Bible sei: “Eni samting man hem plantim, datwan nao bae hem harvestim.” Sapos parents laekem pikinini bilong olketa for garem olketa hae standard saed long fasin, olketa nao mas firstaem showimaot olketa standard hia.

Go Ahed for Garem Gudfala Wei for Story Tugeta

“Iu mas putim olketa [komandment bilong God] insaed long son bilong iu and storyim olketa taem iu sidaon long haos bilong iu and taem iu wakabaot long road and taem iu leidaon and taem iu getap.”—Deuteronomy 6:7.

Distaem wei for waka ovataem hem kamap big tumas. Taem hasband and waef garem waka, diswan savve affectim olketa pikinini long big wei. Taem wea planti parents spendem witim pikinini bilong olketa hem gogo daon. Taem parents stap long haos maet olketa need for duim samfala waka long haos, gogo olketa feel taed. Long taem olsem, hao nao bae iu savve go ahed for garem gudfala wei for story tugeta witim pikinini bilong iu? Maet chance for story savve kamap sapos iu and pikinini duim olketa waka long haos tugeta. Wanfala dadi aotem television from haos mekem hem garem moa taem for story witim olketa pikinini bilong hem. Hem sei: “Firstaem, olketa pikinini no hapi, bat taem mi pleim olketa game witim olketa wea mekem olketa for tingting and mifala storyim samfala buk wea interesting, isisi olketa acceptim change hia.”

Start taem pikinini smol yet, hem important for pikinini getius for story witim parents bilong hem. Sapos nomoa, taem pikinini kamap teenager and garem olketa problem, bae hem no tingim parents bilong hem olsem fren wea hem savve story long hem. Hao nao iu savve helpem olketa for storyim feeling bilong olketa long iu? Proverbs 20:5 sei: “Kaonsel wea stap long heart bilong man hem olsem deep wata, bat man wea garem fasin for luksavve bae pullim kamaot datwan.” Taem parents iusim olketa kwestin wea encouragem pikinini for talemaot tingting bilong hem, olsem “Wanem nao tingting bilong iu?” bae olketa encouragem pikinini for talemaot tingting and feeling bilong olketa.

Wanem nao bae iu duim sapos pikinini duim wanfala big mistek? Hem nao taem wea hem needim parents for kaen long hem. Taem iu lisin long pikinini bilong iu, kontrolem feeling bilong iu. Wanfala dadi talem diswan taem hem feisim kaen samting olsem: “Taem olketa pikinini duim mistek, mi trae for no kamap kros tumas. Mi sidaon and lisin long wanem olketa talem. Mi trae for minim samting wea happen. Sapos mi faendem hard for kontrolem kros bilong mi, mi savve weit lelebet and lusim kros.” Sapos iu kontrolem olketa feeling bilong iu and lisin, bae hem moa isi for pikinini acceptim discipline wea iu givim.

Hem Barava Important for Discipline Showimaot Love

“Iufala dadi, no mekem olketa pikinini bilong iufala kros, bat go ahed for trainim olketa long discipline and wei for stretem tingting wea kam from Jehovah.”—Ephesians 6:4.

For kasem gudfala samting, wei wea iu givim discipline wea showimaot love hem important. Hao nao parents savve ‘mekem olketa pikinini bilong olketa kros’? Sapos discipline no fitim mistek wea pikinini duim or sapos iu barava tok daonem hem, pikinini bae no acceptim. Evritaem iu givim discipline, mas givim witim love. (Proverbs 13:24) Sapos iu story gud witim pikinini bilong iu, bae olketa luksavve hao iu disciplinem olketa from iu lovem olketa.—Proverbs 22:15; 29:19.

Long narasaed, hem gud for olketa pikinini mas feelim nogud samting wea kamaot from nogud samting wea olketa duim. Olsem example, sapos pikinini duim nogud samting long eniwan, iu savve talem for hem mas go and tok sorre. Sapos hem no obeyim olketa rul bilong famili, maet iu savve stopem hem for duim samfala samting wea hem laekem, mekem hem luksavve hao hem barava important for followim olketa rul.

Hem gud for givim discipline long taem wea fitim. Ecclesiastes 8:11 sei: “Bikos panis againstim nogud waka hem no kam kwiktaem, dastawe heart bilong olketa son bilong man kamap strong for duim nogud samting.” Olsem tu, samfala pikinini bae lukluk sapos olketa savve missim panis bihaen olketa no obey. So bihaen iu warnim pikinini hao hem bae kasem discipline sapos hem no obey, mek sure iu disciplinem hem sapos hem no obey.

Gudfala Hapitaem Hem Important

‘Wanfala taem stap. . . for laf . . . and wanfala taem for jampjamp.’—Ecclesiastes 3:1, 4.

For helpem mind and body bilong pikinini for grow hem important for garem taem for rest and gudfala hapitaem wea balance. Taem parents tekpart long hapitaem witim pikinini, wei for fren insaed famili hem kamap strong and pikinini feel sef. Wanem kaen hapitaem nao olketa famili member savve enjoyim tugeta? Sapos iu tingting gud, staka nambawan samting stap for duim. Olketa plei olsem raedem bicycle, soccer, netball, and volleyball. And tingim hapi wea famili savve kasem taem olketa pleim tugeta samfala instrument bilong music. Famili savve garem olketa hapi memory taem olketa travel and visitim olketa ples for enjoyim creation.

Long olketa taem olsem, parents savve helpem pikinini for garem balance tingting abaotem hapitaem. Wanfala Christian man wea garem thrifala son sei: “Sapos hem fitim, mi savve tekpart long hapitaem bilong olketa pikinini bilong mi. Olsem example, taem olketa pleim game long computer, mi savve askem olketa abaotem datwan. Taem olketa hapi for storyim, mi savve iusim taem hia for storyim danger wea stap long nogud hapitaem. Mi lukim hao olketa no laekem hapitaem wea no fitim.” Tru nao, olketa pikinini wea hapi long hapitaem bilong famili bae no laek for lukim olketa program long television, video, movie, and game long Internet wea mekhae long raf fasin, dirty fasin, and wei for iusim drug long rong wei.

Helpem Pikinini Garem Olketa Gudfala Fren

“Man wea wakabaot witim wise pipol bae kamap wise, bat man wea kaban witim stupid pipol bae kasem trabol.”—Proverbs 13:20.

Wanfala Christian dadi wea win for trainim fofala pikinini bilong hem sei: “Olketa fren wea olketa chusim hem barava important. Wanfala nogud fren savve barava spoelem evri waka wea iu duim finis for trainim olketa.” For helpem olketa pikinini bilong hem garem olketa gud fren, hem savve askem olketa wise kwestin olsem: ‘Hu nao iu barava fren klos witim? Why nao iu laekem hem? Wanem abaotem hem nao iu laek for followim?’ Nara dadi mekem arrangement for olketa pikinini bilong hem tekem kam olketa klos fren bilong olketa long haos. Long datfala taem hem savve lukluk long olketa fren hia and givim stret advaes long olketa pikinini bilong hem.

Hem important tu for teachim olketa pikinini for fren witim olketa wea olo and tu witim olketa wea sem age olsem olketa. Bum-sun, wanfala dadi wea garem thrifala boy, sei: “Mi helpem olketa pikinini bilong mi for minim hao olketa savve fren witim eniwan wea maet hem no sem age olsem olketa, olsem long example bilong David and Jonathan insaed Bible. For tok stret, mi savve invaetem olketa Christian wea garem didifren age for kaban witim olketa pikinini bilong mi. From diswan, olketa pikinini savve kaban witim planti pipol wea no sem age olsem olketa.” Wei for kaban witim olketa olo wea showimaot gud example savve givim pikinini chance for lanem planti samting.

Iu Savve Win for Trainim Pikinini

Long wanfala survey wea olketa duim long United States, planti parents wea trae for helpem olketa pikinini garem fasin for kontrolem seleva, bossim seleva and honest fasin, nating win. Why nao datwan hem hard tumas? Wanfala mami wea talem ansa bilong hem long disfala survey sei: ‘Sorre tumas, bat only wei for protectim olketa pikinini bilong iumi nao for lokim olketa long wanfala rum and no letem olketa for go insaed world.’ Hem tingim hao ples wea olketa pikinini growap long hem distaem hem nogud winim enitaem bifor. Sapos olsem, waswe, eniwan savve win for trainim pikinini?

Sapos iu laek for plantim wanfala orchid bat iu wari nogud hem dae, maet bae iu no laek for duim. Sapos wanfala savveman saed long hao for plantim orchid hem kam and givim iu samfala gud idea and hem sei, “Bae iu win sapos iu duim olsem,” bae iu barava feel gud! Jehovah, Wan wea barava savve long olketa fasin bilong man, givim advaes long best wei for trainim pikinini. Hem sei: “Trainim wanfala boy fitim wei for hem followim; nomata taem hem kamap olo, hem bae no lusim datwan.” (Proverbs 22:6) Taem iu trainim pikinini followim kaonsel bilong Bible, bae iu hapi for lukim olketa pikinini bilong iu kamap gudfala full-grown pipol, wea tingim narawan, garem stretfala fasin. Then pipol bae lovem olketa bat moa important, Jehovah, Dadi bilong iumi long heven bae lovem olketa.