Skip to content

Skip to table of contents

“Evriwan wea Wise Bae Duim Samting Witim Savve”

“Evriwan wea Wise Bae Duim Samting Witim Savve”

“Evriwan wea Wise Bae Duim Samting Witim Savve”

KAONSEL from Word bilong God, Bible, ‘hem moabeta winim gold, yes, barava klinfala gold.’ (Psalm 19:7-10) Why nao olsem? Bikos “law bilong datwan wea wise [Jehovah] hem givim laef, for tanem man awe from olketa trap bilong dae.” (Proverbs 13:14) Taem iumi followim kaonsel from Bible, diswan savve mekem laef bilong iumi kamap gud and helpem iumi for stap klia long olketa trap wea mekem danger for iumi. Hem barava important for iumi kasem savve from Bible and followim samting iumi lanem!

Olsem toktok wea stap long Proverbs 13:15-25, King Solomon bilong Israel bifor givim advaes wea helpem iumi for duim samting followim savve wea iumi kasem mekem iumi garem gudfala and longfala laef. * Hem iusim olketa shortfala toktok for showimaot hao Word bilong God savve helpem iumi for kamap pipol wea nara pipol feel free for fren witim, stap faithful insaed ministry, garem stretfala tingting saed long discipline, and chusim olketa fren bilong iumi long wise wei. Hem tingim tu wise wei for leavim samting for pikinini bilong iumi and for givim olketa discipline wea kam from love.

Fasin for Luksavve Gud Mekem Man Garem Fren

Solomon sei: “Fasin for luksavve gud mekem man stap gud, bat samting nogud bae kasem olketa wea raf.” (Proverbs 13:15) Wanfala buk sei long Hebrew languis, disfala toktok wea iumi transleitim olsem “fasin for luksavve gud,” or wei for minim gud wanfala samting, “storyim wei for garem gudfala tingting, judgem samting long stret wei, and mekem wise disison.” Hem isi for man wea garem diskaen fasin for garem staka fren.

Tingim fasin bilong aposol Paul for luksavve taem hem deal witim Philemon taem hem sendem go bak disfala slave bilong hem Onesimus wea bin ranawe, and wea bihaen kamap wanfala Christian. Paul encouragem Philemon for tekem bak Onesimus and showimaot semkaen welkam olsem hem showim long Paul. For tok stret, Paul sei bae hem peim bak eniting wea Onesimus kaonem long Philemon. Paul fit for iusim position bilong hem for orderim Philemon for duim stret samting. Bat disfala aposol disaed for duim samting long gudfala wei and showimaot love. Taem Paul duim olsem, hem sure bae hem muvim Philemon for duim moa samting winim wanem Paul askem hem for duim. Iumi tu shud deal long sem wei witim olketa narawan wea garem sem biliv olsem iumi.—Philemon 8-21.

Long narasaed, olketa wea raf bae kasem nogud samting, or wei bilong olketa bae “strong.” (New International Version) Long wanem wei? Wanfala savveman sei toktok hia minim “strong or no savve seksek, taem hem storyim fasin bilong olketa wicked pipol wea no garem feeling. . . . Man wea hem pas strong long olketa nogud wei bilong hem, hem no garem feeling and no interest long olketa wise instruction bilong olketa narawan, hem gogo long road wea bae spoelem hemseleva.”

Solomon go ahed moa: “Evriwan wea wise bae duim samting witim savve, bat wan wea stupid bae tekem go krangge fasin.” (Proverbs 13:16) Disfala wei for wise hem join witim savve and fasin bilong man wea tingting gud firstaem bifor hem duim eniting. Wanfala wise man hem kontrolem gud tongue bilong hem taem pipol tok spoelem or tok nogud long hem. Thru long prea hem trae for showimaot frut bilong holy spirit mekem hem no feel nogud tumas. (Galatians 5:22, 23) Man wea wise no letem nara man or samting wea happen for kontrolem hem. Bat, hem kontrolem hemseleva and stap klia long nogud samting wea savve kasem man wea kros tumas taem eniwan mekem hem feel nogud.

Man wea wise hem garem savve taem hem mekem olketa disison. Hem savve olketa wise samting wea man duim hem no kamap from hem tingse, or hem followim feeling, or hem duim samting wea evriwan duim. Dastawe, hem tingting gud long samting wea kasem hem. Hem ting raonem evri samting and disaed strong long wanem nao bae hem chusim. Then hem lukluk insaed Bible and disaedem wanem Bible law or principle nao fitim hem. Gogo bilong diskaen man hem go ahed long stretfala wei.—Proverbs 3:5, 6.

“Wanfala Faithful Man for Talemaot Message Bae Mekem Narawan Feel Gud”

Iumi Olketa Jehovah’s Witness mas talemaot message wea kam from God. Olketa toktok long nextfala proverb helpem iumi for stap faithful taem iumi fulfillim waka bilong iumi. Hem sei: “Man wea wicked wea talemaot message bae foldaon long nogud samting, bat wanfala faithful man for talemaot message bae mekem narawan feel gud.”Proverbs 13:17.

Main point bilong diswan nao fasin bilong man wea karem message. Waswe sapos man wea karem message hem changem disfala message? Bae hem kasem strongfala judgment. Tingim Gehazi, disfala slave bilong profet Elisha, wea long greedy wei hem givim wanfala laea message long bigman bilong army bilong Syria, Naaman. Disfala leprosy wea Naaman bin kasem cure from, hem kasem Gehazi. (2 Kings 5:20-27) Waswe sapos gogo man wea karem message hem nating faithful and hem stop for talemaot message? Bible sei: “[Sapos] iu nating warnim wicked wan hia for lusim nogud wei bilong hem, from hem wanfala wicked wan bae hem dae from sin bilong hem, bat blood bilong hem bae mi [Jehovah] askem bak from hand bilong iu.”—Ezekiel 33:8.

Bat, faithful man wea karem message hem mekem hemseleva feel gud and olketa wea lisin long hem. Paul encouragem Timothy: “Lukluk gud evritaem long iuseleva and teaching bilong iu. Followim olketa samting hia, from iu bae sevem iuseleva and olketa wea lisin long iu from wei wea iu duim olsem.” (1 Timothy 4:16) Tingim gudfala feeling wea pipol kasem taem wanfala man hem faithful for talemaot Kingdom gud nius. Hem muvim pipol wea garem stret feeling long heart and leadim olketa go long truth wea mekem olketa free. (John 8:32) Nomata sapos pipol les for herem message, disfala man wea faithful for talemaot message ‘bae kamap free.’ (Ezekiel 33:9) Letem iumi no forgetim waka bilong iumi for preach. (1 Corinthians 9:16) And iumi mas evritaem careful for “preachim word,” no changem or trae for mekem hem here gud long samfala.—2 Timothy 4:2.

“Man wea Acceptim Repruv Bae Kasem Glory”

Waswe, man wea wise bae rejectim eni advaes wea hem kasem for helpem hem? Proverbs 13:18 sei: “Man wea rejectim discipline bae poor and no garem honor, bat man wea acceptim repruv bae kasem glory.” Taem iumi acceptim repruv wea iumi nating ask for hem, diswan showimaot iumi wise. Gudfala advaes maet barava helpem iumi long taem wea iumi no tingim. Taem iumi followim kaen kaonsel olsem diswan savve mekem iumi free from planti wari and stap klia long trabol. Sapos iumi rejectim, diswan mekem iumi kasem shame.

Taem iumi kasem praise wea fitim, diswan savve mekem iumi feel gud and barava encouragem iumi. Bat iumi need tu for luksavve hao bae iumi kasem and acceptim repruv. Tingim tufala leta wea aposol Paul raetem long Timothy. Nomata olketa leta hia fulap witim kaonsel for Timothy, Paul praisem hem tu. Paul givim kaonsel long disfala young man abaotem wei for keepim faith and gudfala conscience, hao for deal witim olketa narawan insaed kongregeson, mekem grow wei for worshipim God and for satisfae, wei for givim instruction long narawan, stap klia long apostate fasin, and wei for win long ministry. Olketa young wan insaed kongregeson savve kasem gud samting taem olketa luk aotem and hapi long kaonsel wea kam from olketa wea mature.

“Wakabaot Witim Wise Pipol”

Wise king sei: “Taem man kasem samting wea hem laekem diswan mekem hem hapi; bat for wanfala stupid wan hem barava no laek for lusim nogud wei bilong hem.” (Proverbs 13:19) Wanfala buk storyim mining bilong disfala proverb olsem: “Taem man kasem goal bilong hem or samting wea hem laekem, disfala man barava fulap witim feeling for satisfae . . . Bikos for man kasem wanem hem laekem hem wanfala naesfala samting, dastawe for olketa krangge pipol for lusim nogud wei hem samting wea olketa barava no laek duim. Samting wea olketa laekem savve kamap nomoa thru long nogud wei, and sapos olketa lusim nogud wei, bae olketa hard for kasem hapi for fulfillim wanem olketa laekem.” Hem important for iumi mekem grow olketa stretfala tingting!

Pipol wea iumi kaban witim savve affectim tingting bilong iumi, wanem iumi laekem, and wanem iumi no laekem! Solomon talem trufala toktok wea no savve change, hem sei: “Man wea wakabaot witim wise pipol bae kamap wise, bat man wea kaban witim stupid pipol bae kasem trabol.” (Proverbs 13:20) Tru nao, pipol wea iumi kaban witim, maet thru long hapitaem, Internet, and wanem iumi readim, savve affectim iumi distaem and long future. Hem important for chusim long wise wei pipol wea iumi kaban witim!

“Leavim Samting”

Datfala king bilong Israel talemaot hao: “Trabol hem luk aotem olketa wea duim sin, bat olketa wea raeteous bae kasem blessing.” (Proverbs 13:21) Olketa wea aftarem raeteous fasin bae kasem blessing, bikos Jehovah lukaftarem olketa wea raeteous. (Psalm 37:25) Bat, iumi mas luksavve hao “taem and samting wea iumi no expectim” kasem iumi evriwan. (Ecclesiastes 9:11) Waswe, eniting stap wea iumi savve duim for prepare for samting wea iumi no expectim?

Solomon sei: “Man wea hem gud bae leavim samting for givim go long olketa son bilong olketa son.” (Proverbs 13:22a) Parents leavim samting wea garem hae price taem olketa helpem pikinini bilong olketa for kasem savve abaotem Jehovah and mekem grow gudfala wei for fren witim hem! Bat bae hem wise tu for mekem plan, sapos hem fitim, for material saed bilong famili, nogud seknomoa dadi or mami hem dae. Long samfala ples, olketa hed long famili savve arrange for garem insurance, mekem wanfala will, and sevem selen for future.

Waswe long samting wea olketa wicked wan leavim? Solomon go ahed for sei: “Richfala samting bilong man wea sin hem samting wea bae stap for raeteous man.” (Proverbs 13:22b) For join witim eniting wea iumi kasem distaem, diswan bae kamap tru taem Jehovah fulfillim promis bilong hem for wakem “niu heven and niu earth” wea “bae garem raeteous fasin.” (2 Peter 3:13) Long datfala taem olketa wicked wan bae finis, and “olketa wea garem kwaet fasin bae kasem earth.”—Psalm 37:11.

Wanfala wise man savve duim samting followim savve bilong hem nomata hem no garem planti material samting. Proverbs 13:23 sei: “Man wea no garem staka material samting wea waka long graon garem staka kaikai, bat man wea no tingting gud bae finis.” Taem pipol wea no garem staka material samting waka hard and kasem blessing from God bae olketa garem samting. Bat, taem no eni justice stap, disison wea no wise savve aotem richfala material samting.

“Givim Hem Discipline”

Pipol wea no perfect needim discipline, and olketa needim from taem olketa smol yet. King bilong Israel hem sei: “Man wea no iusim stik hem heitim son bilong hem, bat datwan wea lovem hem bae givim hem discipline.”Proverbs 13:24.

Wanfala stik hem saen bilong paoa. Long Proverbs 13:24, hem minim paoa wea parents garem. Long hia, for garem stik for givim discipline no evritaem minim wei for whipim pikinini. Bat, hem minim wei for stretem pikinini, long wei wea fitim. Maet wei for tok strong long wanfala pikinini hem fitim for stretem rong wea pikinini duim. Wanfala nara pikinini maet needim repruv wea moa strong. Proverbs 17:10 sei: “Wanfala strongfala toktok hem helpem man wea minim samting winim wei for whipim stupid wan for wan handred taem.”

Discipline wea parents givim mas evritaem kam from love and wisdom wea bae helpem pikinini. Wanfala dadi or mami wea lovem pikinini bae no ting smol long wik point bilong pikinini. Bat, bae hem luk aotem mekem hem savve aotem bifor olketa barava stap strong. Tru nao, dadi or mami wea garem love tinghae long kaonsel bilong Paul: ‘Olketa dadi, no mekem olketa pikinini bilong iufala kros, bat go ahed for trainim olketa long discipline and wei for stretem tingting wea kam from Jehovah.’—Ephesians 6:4.

Waswe sapos wanfala dadi or mami letem nomoa samting wea pikinini duim and nating givim discipline wea pikinini needim? Waswe, bae pikinini showimaot thankiu for diskaen dadi or mami from hem letem nomoa samting for go ahed? Barava nomoa! (Proverbs 29:21) Bible sei: “Wanfala boy wea olketa letem for olobaot bae mekem mami bilong hem feel shame.” (Proverbs 29:15) Sapos parents hol bak and no givim discipline diswan showimaot olketa no interest or no garem love. Bat, for givim discipline long kaen and strongfala wei, hem showimaot love.

Wanfala man wea wise and stret wea followim trufala savve bae kasem blessing. Solomon givim disfala promis long iumi: “Raeteous wan hem kaikai gogo hem satisfae, bat bele bilong wicked wan bae emti.” (Proverbs 13:25) Jehovah savve wanem nao gud for iumi long eni part long laef bilong iumi—saed long famili, hao iumi fren witim narawan, ministry bilong iumi, or taem iumi kasem discipline. And taem iumi followim long wisefala wei olketa kaonsel wea stap insaed Word bilong hem, iumi bae sure for kasem best wei long laef.

[Footnote]

^ par. 3 For minim story bilong Proverbs 13:1-14, lukim page 21-5 bilong September 15, 2003, Wastaoa.

[Piksa long page 28]

Wanfala wise man hem kontrolem gud tongue bilong hem taem pipol tok spoelem hem

[Piksa long page 29]

Wanfala wea faithful for talemaot Kingdom duim planti gud samting

[Piksa long page 30]

Nomata praise encouragem iumi, iumi mas hapi for acceptim discipline

[Piksa long page 31]

Dadi or mami wea lovem pikinini bae no ting smol long wik point bilong pikinini