Skip to content

Skip to table of contents

Why Nao Olketa Woman Mas Stap Anda?

Why Nao Olketa Woman Mas Stap Anda?

Why Nao Olketa Woman Mas Stap Anda?

“Man hem hed bilong woman.”​—⁠1 COR. 11:⁠3.

1, 2. (a) Wanem nao aposol Paul talem abaotem hu nao Jehovah markem for hed and hu nao mas stap anda? (b) Wanem nao olketa kwestin wea bae iumi storyim?

 JEHOVAH nao markem position for evriwan. Aposol Paul sei: “Christ hem hed bilong evri man” and “God hem hed bilong Christ.” (1 Cor. 11:⁠3) Study bifor diswan storyim tingting bilong Jesus abaotem wei for stap anda long Hed bilong hem, Jehovah God. Jesus ting long diswan olsem wanfala privilege and hem hapi for duim datwan. Datfala study storyim tu Christ nao hem hed bilong olketa man. Christ kaen long pipol, isi witim olketa, tingim olketa, and no tingim hemseleva nomoa. Olketa brata long kongregeson mas olsem tu long olketa narawan, and main wan for olketa duim olsem nao hem for waef bilong olketa.

2 Bat waswe long olketa woman? Olketa mas stap anda long hu? Paul sei: “Man hem hed bilong woman.” Hao nao olketa woman shud ting long diswan? Sapos hasband no Witness, waswe, waef mas stap anda long hem? From waef mas stap anda long hasband, waswe, datwan minim waef no savve talem tingting bilong hem taem hasband disaedem samting? Wanem nao savve mekem woman kasem praise?

“Mi Bae Wakem Samwan for Helpem Hem”

3, 4. Why nao wei for garem hed long famili savve helpem marit?

3 God nao markem hu nao bae hed long famili. Bihaen Jehovah God wakem Adam, hem sei: “Hem nogud for man gohed for stap seleva. Mi bae wakem samwan for helpem hem wea barava fitim hem.” Adam barava hapi taem God wakem Eve, bikos hem garem wanfala fren for helpem hem, dastawe Adam sei: “Hem nao bon wea kam from bon bilong mi and body wea kam from body bilong mi.” (Gen. 2:​18-​24) God givim nambawan hope long Adam and Eve for garem olketa perfect pikinini wea shud stap hapi olowe long paradaes wea bae kamap long full earth.

4 From tufala no obeyim God, tufala lusim perfect laef for stap long Eden. (Readim Romans 5:​12.) Nomata olsem, long tingting bilong God, hasband nao hed bilong waef. Taem hasband duim gud waka bilong hem olsem hed and waef stap anda long hasband, tufala bae hapi and kasem olketa gud samting long marit bilong tufala. Tufala bae garem semkaen tingting olsem Jesus wea hapi for stap anda long Hed bilong hem, Jehovah. Taem Jesus stap long heven bifor hem kam long earth, Jesus “hapi taem hem stap witim [Jehovah].” (Prov. 8:​30) From olketa man no perfect, olketa no fit for duim long perfect wei waka bilong olketa for hed, and olketa woman no savve stap anda long man long perfect wei tu. Bat taem hasband and waef gohed waka hard for duim best bilong tufala, tufala savve barava hapi long marit distaem.

5. Why nao hasband and waef mas followim kaonsel long Romans 12:⁠10?

5 Hasband and waef savve stap gud sapos tufala followim disfala kaonsel long Bible wea evri Christian tu mas followim: “Iufala mas lovem olketa narawan wea biliv, olsem man lovem brata bilong hem. Showimaot gudfala example long wei for respectim narawan.” (Rom. 12:10) Hasband and waef shud waka hard tu for ‘kaen long tufala, tingim feeling bilong tufala, and willing for forgivim tufala.’​—⁠Eph. 4:​32.

Sapos Hasband or Waef No Witness

6, 7. Sapos waef stap anda long hasband wea no Witness, wanem nao savve happen?

6 Waswe sapos hasband or waef bilong iu no worshipim Jehovah? Staka taem hasband nao no Witness. Sapos olsem, waswe, waef mas stap anda long hem? Bible sei: “Iufala waef, stap anda long hasband bilong iufala, mekem sapos hasband bilong iufala no obeyim toktok bilong God, maet gogo olketa laek for obey. Olketa savve duim olsem no from wanem iufala talem, bat from wei bilong iufala, from olketa lukim gudfala wei bilong iufala and wei wea iufala showimaot bigfala respect.”​—⁠1 Pet. 3:​1, 2.

7 Bible sei waef mas willing for stap anda long hasband wea no Witness. Gudfala wei bilong waef savve mekem hasband for laek savve wanem nao mekem hem for garem wei olsem. Maet gogo hasband laek savve long biliv bilong Christian waef bilong hem and kamap Witness tu.

8, 9. Wanem nao Christian waef savve duim sapos hasband bilong hem wea no Witness no laek savve long truth?

8 Bat waswe sapos hasband wea no Witness no laek for savve long truth? Bible encouragem waef for evritaem showimaot olketa gudfala wei nomata sapos hem no isi. Long 1 Corinthians 13:​4, hem sei: “Love hem mekem man for patient.” So hem gud for Christian waef gohed for showimaot love, ‘hambol, no raf, and patient’ long taem olsem. (Eph. 4:⁠2) Holy spirit bilong God savve helpem man for garem olketa gudfala wei nomata long taem wea hem no isi.

9 Paul sei: “Paoa wea mi kasem from [Jehovah], hem nao mekem mi strong for gohed nomoa, nomata wanem kaen samting nao kasem mi.” (Phil. 4:​13) Spirit bilong God nomoa savve helpem hasband or waef wea Witness for duim stret samting. Tingim diswan. Sapos hasband raf long waef or waef raf long hasband, datwan maet mekem narawan laek for changem bak nogud samting long narawan. Bat Bible talem olsem long evri Christian: “Sapos eniwan duim nogud samting long iufala, iufala no changem bak . . . bikos olketa Holy Raeting talem finis: ‘Jehovah hem sei, mi nao bae changem bak nogud samting. Mi nomoa savve duim diswan.’” (Rom. 12:​17-​19) Long 1 Thessalonians 5:​15 hem talem semkaen toktok tu. Hem sei: “No eniwan long iufala mas changem bak nogud samting long eniwan. Bat evritaem, iufala mas trae hard for duim olketa gudfala samting long iufala, and long nara pipol tu.” Holy spirit bilong Jehovah nomoa savve strongim iumi for duim stret samting. Dastawe hem fitim for iumi prea for holy spirit bilong God helpem iumi!

10. Wanem nao Jesus duim taem pipol talem or duim nogud samting long hem?

10 Taem pipol talem or duim nogud samting long Jesus, hem showimaot gudfala example for iumi followim. Bible sei long 1 Peter 2:​23: “Taem pipol tok spoelem [Jesus], hem no tok spoelem olketa. Taem hem safa, hem no trae for changem bak, bat hem gohed for trustim [Jehovah] wea judge long raeteous wei.” Iumi tu savve followim gudfala wei bilong Jesus. No letem nogud wei bilong olketa narawan mekem iu for duim nogud samting go bak long olketa. Evri Christian mas followim disfala kaonsel: “Garem wei for sorre, hambol, no changem bak nogud samting, and no tok spoelem pipol wea tok spoelem iu.”​—⁠1 Pet. 3:​8, 9.

Waswe, Waef No Savve Talem Tingting Bilong Hem?

11. Wanem nambawan privilege nao bae samfala Christian woman kasem?

11 Waswe, waef wea stap anda long hasband no savve talem nao tingting bilong hem abaotem olketa samting long famili or olketa nara samting? Nomoa. Jehovah markem staka privilege for olketa man and olketa woman tu. Tingim nambawan privilege wea 144,000 garem for kamap king and priest long heven anda long Christ taem hem rulim earth! Olketa woman tu bae king and priest. (Gal. 3:​26-​29) Diswan showimaot Jehovah givim waka for olketa woman tu long kingdom.

12, 13. Talem wanfala example wea showimaot olketa woman talem profesi.

12 Long taem bilong Bible, samfala woman talem profesi. Joel 2:​28, 29 talem disfala profesi: “Mi bae givim spirit bilong mi long evri difren kaen pipol, and olketa son and dota bilong iufala bae talem profesi. . . . Long datfala taem, mi bae givim spirit bilong mi tu long olketa man and woman wea wakaman bilong mi.”

13 Long Pentecost 33 C.E., samting olsem 120 disaepol bilong Jesus, wea hem olketa man and olketa woman tu, hipap long wanfala rum antap long wanfala haos long Jerusalem. Evriwan hia nao kasem spirit bilong God. Dastawe Peter talem sem profesi wea Joel talem wea sei God bae givim spirit long olketa man and woman tu. Peter sei: “Profet Joel nao hem storyim disfala samting bifor. Hem sei: ‘Toktok bilong God hem olsem, “Long taem wea end hem kakam klosap, mi bae givim kam spirit bilong mi long evri difren kaen pipol. Olketa son and dota bilong iufala bae talem profesi. . . . Long datfala taem, mi bae givim spirit bilong mi long olketa man and woman wea wakaman bilong mi and olketa bae talemaot toktok bilong God.” ’”​—⁠Acts 2:​16-​18.

14. Wanem nao olketa woman long first century duim for helpem pipol kamap disaepol bilong Christ?

14 Long first century, olketa woman duim bigfala waka for helpem pipol for kamap disaepol bilong Christ. Olketa preach long pipol abaotem Kingdom bilong God and sapotim preaching waka. (Luke 8:​1-3) Wanfala nao Phoebe wea aposol Paul sei hem “waka witim kongregeson long Cenchreae.” Taem Paul talem hello for samfala wea duim waka bilong Christ witim hem, hem talem nem bilong samfala faithful woman olsem “Tryphaena and Tryphosa, tufala woman wea busy long waka bilong Lord.” Hem storyim tu ‘Persis, wanfala gud fren bilong olketa wea duim staka samting long waka bilong Lord.’​—⁠Rom. 16:​1, 12.

15. Wanem nao olketa woman duim for helpem pipol kamap disaepol bilong Christ distaem?

15 Long seven million pipol wea talemaot gud nius abaotem Kingdom bilong God long full world distaem, staka long olketa nao woman. (Matt. 24:14) Staka duim full-taem ministry, missionary, and waka long Bethel. David sei: “Jehovah seleva nao talem disfala toktok, olketa woman wea talemaot gud nius olketa wanfala big army.” (Ps. 68:11) Disfala toktok barava kamap tru! Jehovah tinghae long waka wea olketa woman duim for talemaot gud nius and for duim wanem hem laekem. So taem Jehovah sei for olketa Christian woman stap anda long hed bilong olketa, hem no minim for olketa no savve talem nao tingting bilong olketa.

Tufala Woman wea Talem Tingting Bilong Tufala

16, 17. Wanem nao Sarah duim wea showimaot waef savve talem tingting bilong hem long hasband?

16 Jehovah givim staka privilege for olketa woman, so hem fitim for hasband askem firstaem tingting bilong waef bifor hem disaedem big samting. Hasband showimaot hem wise sapos hem duim datwan. Bible storyim samfala waef wea talemaot tingting bilong olketa and duim samting nomata hasband no askem tingting bilong olketa firstaem. Tingim tufala woman hia.

17 Wanfala nao hem Sarah, waef bilong Abraham. Sarah talem evritaem nomoa for Abraham raosem mek-tu waef and son bilong hem bikos tufala no showimaot respect. “Abraham no hapi taem hem herem disfala toktok” bat long tingting bilong God hem gud nomoa. Jehovah talem Abraham: “Iu no kros long samting wea Sarah gohed for talem long iu abaotem datfala boy and woman wea wakaman bilong iu. Herem toktok bilong hem.” (Gen. 21:​8-​12) Abraham obeyim Jehovah, hem herem toktok bilong Sarah, and duim wanem Sarah talem.

18. Wanem nao Abigail disaed seleva for duim?

18 Tingim tu Abigail, waef bilong Nabal. Taem David ranawe from King Saul wea jealous, hem camp klosap long olketa sheepsheep bilong Nabal. David and olketa man bilong hem lukaftarem olketa samting bilong datfala rich man Nabal, and no tekem eni samting bilong hem. Bat Nabal hem man wea “raf and duim olketa nogud samting,” and hem “tok strong” long olketa man bilong David. Hem wanfala “iusles man” and hem “krangge.” Olketa man bilong David askem samfala samting long Nabal long gudfala wei, bat hem les for givim. Taem Abigail herem diswan, wanem nao hem duim? Hem no talem Nabal firstaem, bat hem “hariap and tekem tu handred bred, tufala big container wine, faevfala sheepsheep wea olketa klinim finis, thirti faev kilo grain wea olketa bonem finis, wan handred pasol drae grape and tu handred pasol fig” and hem givim long David witim olketa man bilong hem. Waswe, samting wea Abigail duim hem stret? Ia, samting wea happen bihaen showimaot Abigail duim stret samting. Bible sei: “Jehovah mekem Nabal dae.” Bihaen, David maritim Abigail.​—⁠1 Sam. 25:​3, 14-​19, 23-​25, 38-​42.

‘Woman wea Kasem Praise’

19, 20. Wanem nao savve mekem woman kasem praise?

19 Bible mekhae abaotem waef wea duim samting wea Jehovah laekem. Bible buk bilong Proverbs hem sei: “Gudfala waef . . . hem barava gud winim olketa coral. Hasband bilong hem trustim hem and olketa no short long eni samting. Evritaem hem gud tumas long hasband bilong hem and no enitaem hem spoelem hasband.” Nara samting tu, “hem savve talem olketa wise toktok and hem teachim olketa narawan for kaen and lovem narawan. Hem luksavve long evri samting wea gohed long famili bilong hem and hem no lesy. Olketa son bilong hem sei hem hapi and hasband bilong hem praisem hem.”​—⁠Prov. 31:​10-​12, 26-​28.

20 Wanem nao savve mekem woman kasem praise? Proverbs 31:30 sei: “Naesfala toktok savve laea, and for luk naes maet iusles nomoa, bat woman wea fraet long Jehovah nao fit for kasem praise.” Woman wea fraet long Jehovah hem willing for stap anda long olketa wea God markem for hed. Bible sei: “Man hem hed bilong woman,” olsem “Christ hem hed bilong evri man,” and “God hem hed bilong Christ.”​—⁠1 Cor. 11:⁠3.

Thankiu Long God for Present wea Hem Givim

21, 22. (a) Why nao hasband and waef savve thankiu long God for disfala nambawan present for marit? (b) Why nao iumi mas respectim olketa wea Jehovah markem for hed and for leadim iumi? (Lukim box long page 17.)

21 Olketa Christian wea marit garem staka reason for thankiu long God! Olketa savve waka tugeta olsem hasband and waef wea hapi. Marit hem wanfala present for tinghae long hem bikos olketa wea marit savve wan mind and duim samting tugeta wea Jehovah laekem. (Ruth 1:9; Mic. 6:⁠8) From Jehovah nao startim marit, hem savve wanem nao mekem olketa wea marit for hapi. Nomata staka trabol stap long world, sapos hasband and waef evritaem duim wanem Jehovah laekem, ‘hapi wea Jehovah givim bae mekem tufala stap sef.’​—⁠Neh. 8:​10.

22 Christian hasband wea lovem waef bilong hem olsem hem lovem hemseleva bae tingim feeling bilong waef and kaen long hem. Hasband bae barava lovem Christian waef wea sapotim hem and wea barava respectim hem. Bat nambawan samting nao, gudfala marit bilong hasband and waef hia bae mekhae long Jehovah God and datwan bae praisem hem.

Waswe, Iu Tingim Yet?

• Hu nao Jehovah markem for hed and hu nao mas stap anda?

• Why nao hasband and waef shud respectim tufala?

• Christian waef mas hao long hasband bilong hem wea no Witness?

• Why nao hasband shud askem tingting bilong waef firstaem bifor hem disaedem big samting?

[Olketa Study Kwestin]

[Box long page 17]

Respectim Olketa wea Jehovah Markem for Hed!

Jehovah markem olketa difren kaen waka for olketa angel and man, olsem for hu nao hed and for hu nao mas stap anda. Hem duim diswan for mekem olketa angel and man kasem gud samting. Diswan givim chance for evriwan savve disaed sapos olketa laek wan mind for worshipim God or nomoa.​—⁠Ps. 133:⁠1.

Olketa anointed Christian luksavve Jesus Christ hem hed bilong olketa and olketa mas stap anda long hem. (Eph. 1:​22, 23) From Jesus luksavve Jehovah nao hed bilong hem, hem “bae stap anda long God wea mekem hem hed ovarem evri samting, for mekem God mas kamap evri samting long evriwan.” (1 Cor. 15:​27, 28) Dastawe hem barava fitim for olketa wea dedicate long God for sapotim olketa wea God markem for hed insaed kongregeson and long famili! (1 Cor. 11:3; Heb. 13:17) Taem iumi duim olsem, iumi kasem gud samting bikos Jehovah hapi long iumi and blessim iumi.​—⁠Isa. 48:17.

[Piksa long page 13]

Wei for prea savve helpem Christian waef for showimaot olketa gudfala wei wea God laekem

[Olketa Piksa long page 15]

Jehovah tinghae long wanem olketa woman duim for sapotim waka bilong Kingdom