Skip to content

Skip to table of contents

No Fraet Jehovah Hem Stap Witim Iu!

No Fraet Jehovah Hem Stap Witim Iu!

“Iu mas no fraet and mas strong. . . . God bilong iu Jehovah hem stap witim iu.”—JOSH. 1:9.

1, 2. (a) Wanem nao bae helpem iumi for no givap taem iumi kasem hard taem? (b) Wanem nao faith? Storyim example.

WEI for worshipim Jehovah hem mekem iumi hapi. Nomata olsem, iumi kasem olketa hard taem olsem nara pipol tu. And maet iumi safa from iumi duim stret samting. (1 Pet. 3:14; 5:8, 9; 1 Cor. 10:13) Faith and wei for no fraet savve helpem iumi for no givap taem iumi kasem hard taem.

2 Wanem nao faith? Aposol Paul sei: “Faith hem mekem man sure samting wea hem hope long hem bae kamap tru. Faith hem kliafala pruv wea showimaot samting wea man hope long hem, hem tru, nomata hem no savve lukim datwan.” (Heb. 11:1) Nara transleison sei: “Faith hem [olsem] title pepa for olketa samting wea iumi hope for kasem. Faith hem wei for sure long olketa samting wea iumi no savve lukim.” (The Simple English Bible) Sapos iumi garem “title pepa” for wanfala pis land, hem pruvim iumi nao land owner. Iumi garem faith and bilivim God hem evritaem duim wanem hem promisim. Faith bilong iumi hem olsem wanfala “title pepa” for olketa samting wea God promisim. Iumi barava sure olketa promis bilong God bae kam tru, and iumi bilivim evri samting God talem long Bible hem tru, nomata “olketa samting wea iumi no savve lukim” tu.

3, 4. (a) Man wea no fraet hem hao? (b) Wanem nao wanfala wei for strongim faith bilong iumi and wei wea iumi no fraet?

3 Wei for no fraet savve strongim man for talem or duim samting nomata datwan hem no isi or hem danger samting for duim datwan. Man wea no fraet hem willing for safa bikos long wanem hem bilivim.—Mark 6:49, 50; 2 Tim. 1:7.

4 Iumi evriwan laek for garem faith and no fraet. Bat maet iu laek for strongim faith bilong iu and wei wea iu no fraet. Bible story abaotem staka pipol wea worshipim God wea garem strongfala faith and no fraet. So wanfala wei for strongim faith bilong iumi and wei wea iumi no fraet hem for ting raonem example bilong samfala hia.

JEHOVAH HEM STAP WITIM JOSHUA

5. For kamap gudfala leader, wanem nao Joshua needim?

5 Tingim samting wea happen 3,500 year go finis. Hem 40 year bihaen Jehovah mekem plande million Israelite kamap free from Egypt. Moses nao leadim olketa. Hem 120 year taem hem go antap long Maunt Nebo and luk go long Promis Land. Then hem dae antap long datfala maunten. Next wan wea leadim Israel hem Joshua, wea spirit bilong God mekem hem barava wise. (Deut. 34:1-9) Olketa Israelite redi for tekovarem Canaan. For kamap gudfala leader, Joshua bae needim wisdom from God. And tu, hem mas showimaot faith long Jehovah, and hem mas no fraet and mas strong.—Deut. 31:22, 23.

6. (a) Joshua 23:6 showimaot iumi mas no fraet for duim wanem samting? (b) Wanem nao iumi lanem from Acts 4:18-20 and Acts 5:29?

6 Masbi wisdom and faith bilong Joshua and wei wea hem no fraet strongim olketa Israelite insaed long olketa year wea olketa faet for tekovarem Canaan. For faetem olketa long Canaan olketa mas no fraet. Olketa mas no fraet for obeyim God tu. Bifor Joshua dae, hem sei long olketa: “Iufala mas strong and no fraet for obeyim evri samting long law bilong Moses and barava followim evri samting wea hem talem.” (Josh. 23:6) Iumi tu mas no fraet for evritaem obeyim Jehovah, especially taem pipol laekem iumi for duim samting wea againstim wanem God talem. (Readim Acts 4:18-20; 5:29.) Sapos iumi prea long Jehovah and trustim hem, bae hem strongim iumi for no fraet.

HAO IUMI SAVVE GOHED FAITHFUL LONG GOD

7. Wanem nao helpem Joshua for no fraet and gohed faithful?

7 For helpem iumi no fraet for duim wanem God laekem, iumi mas studyim and followim gud Bible. Taem Joshua changem Moses, Jehovah sei long hem: “Iu mas no fraet and mas strong, mekem iu duim samting followim evri law wea wakaman bilong mi Moses komandim iu. . . . Iu mas evritaem story abaotem disfala buk bilong law, and iu mas readim and tingting raonem evri day and evri naet, mekem iu savve followim gud evri samting wea hem talem. Sapos olsem, bae iu garem gudfala laef and bae iu duim samting wea wise.” (Josh. 1:7, 8) From Joshua followim datfala kaonsel hem kasem gud samting. Sapos iumi duim sem samting, datwan bae strongim iumi for no fraet and bae iumi gohed faithful long God.

Yeartext for 2013: “Iu mas no fraet and mas strong. . . . God bilong iu Jehovah hem stap witim iu.”—Joshua 1:9

8. Wanem nao yeartext for 2013, and hao nao bae datwan hem helpem iu?

8 Then Jehovah sei olsem long Joshua: “Iu mas no fraet and mas strong. No seksek or fraet tumas, from God bilong iu Jehovah hem stap witim iu nomata wanem ples iu go long hem.” (Josh. 1:9) Jehovah hem stap witim iumi tu. So nomata wanem hard samting hem kasem iumi, iumi no need for fraet tumas. Iumi barava interest long datfala toktok: “Iu mas no fraet and mas strong. . . . God bilong iu Jehovah hem stap witim iu.” Toktok hia from Joshua 1:9 hem yeartext for 2013. Datfala toktok and example bilong olketa wea showimaot faith and no fraet bae strongim iumi long olketa month wea stap front long iumi.

OLKETA NO FRAET FOR DUIM WANEM GOD LAEKEM

9. Wanem nao Rahab duim wea showimaot hem garem faith and hem no fraet?

9 Taem Joshua sendem tufala man for go spaem Canaan, datfala jury woman Rahab hem haedem tufala and trikim olketa enemy for go followim difren road. From Rahab showimaot faith and no fraet, hem witim famili bilong hem stap sef taem olketa Israelite distroem Jericho. (Heb. 11:30, 31; Jas. 2:25) And tu, from Rahab laek mekem Jehovah hapi, hem lusim nogud wei bilong hem. Samfala wea kamap Christian duim semkaen samting tu. Olketa showimaot faith and no fraet for changem wei bilong olketa mekem God hapi long olketa.

10. Hao nao Ruth showimaot hem garem faith and hem no fraet for worshipim Jehovah, and wanem blessing nao hem kasem?

10 Ruth hem wanfala woman from Moab wea laef bihaen long taem bilong Joshua. Maet Ruth hem savve abaotem Jehovah bikos hasband bilong hem wea dae hem wanfala Israelite. Ruth no fraet for duim wanem God laekem. Mami-in-law bilong hem Naomi, hem stap long Moab, and taem hasband and olketa son bilong hem dae hem disaed for go bak long Bethlehem long Israel. Taem olketa go followim road, Naomi talem Ruth for go bak long pipol bilong hem, bat Ruth sei bae hem no go bak long Moab. Ruth sei: “Pipol bilong iu bae pipol bilong mi tu, and God bilong iu bae God bilong mi tu.” (Ruth 1:16) Gogo, Ruth maritim Boaz, wanfala relative bilong Naomi. Tufala garem son, and gogo David and Jesus kam from laen bilong hem. Diswan showimaot klia Jehovah hem blessim olketa wea garem faith and no fraet.—Ruth 2:12; 4:17-22; Matt. 1:1-6.

STAKA PUTIM LAEF BILONG OLKETA LONG DANGER!

11. Wanem nao Jehoiada and Jehosheba duim wea showimaot tufala no fraet, and wanem gud samting nao kamaot from datwan?

11 God hem stap witim olketa wea duim wanem hem laekem and wea protectim olketa brata bilong olketa. Datwan strongim faith bilong iumi and wei wea iumi no fraet. Olsem example, tingim samting wea Hae Priest Jehoiada and waef bilong hem Jehosheba duim. Bihaen King Ahaziah dae, mami bilong hem Athaliah killim dae evri pikinini bilong king and mekem hemseleva kamap queen. Bat hem no killim dae Jehoash. Jehoiada and Jehosheba sevem and haedem Jehoash wea hem wanfala son bilong Ahaziah for sixfala year, nomata datwan hem danger samting for tufala duim. Long mek-seven year, Jehoiada mekem Jehoash kamap king and givim order for olketa killim dae Athaliah. (2 Ki. 11:1-16) Bihaen, Jehoiada helpem King Jehoash for repairim temple. Jehoiada dae taem hem 130 year and olketa berem hem witim olketa king “bikos long evri gudfala samting wea hem duim for pipol long Israel, for trufala God, and for haos bilong Hem.” (2 Chron. 24:15, 16) From Jehoiada and waef bilong hem no fraet, datwan protectim laen bilong Messiah.

12. Wanem nao Ebed-melech duim wea showimaot hem no fraet?

12 Ebed-melech, wanfala wakaman long haos bilong King Zedekiah, putim laef bilong hem long danger for helpem Jeremiah. Olketa prince bilong Judah talem king samting wea Jeremiah talem hem mekem olketa soldia and evri narawan wikdaon. So king letem olketa for tekem Jeremiah, and olketa torowem hem long wanfala deep hol wea fulap long mud and leavim hem long there for dae nao. (Jer. 38:4-6) Ebed-melech askem King Zedekiah for helpem Jeremiah. Datwan hem danger samting for Ebed-melech duim, bikos staka pipol heitim Jeremiah. Zedekiah hem agree for helpem Jeremiah, so hem talem Ebed-melech for tekem 30-fala man and aotem Jeremiah from datfala hol. God iusim Jeremiah for talem Ebed-melech bae hem no dae taem olketa bilong Babylon attakim Jerusalem. (Jer. 39:15-18) God hem givim reward long olketa wea no fraet for duim wanem hem laekem.

13. Wanem nao thrifala Hebrew duim wea showimaot olketa no fraet, and wanem nao iumi lanem from datwan?

13 Long mek-seven century B.C.E., thrifala Hebrew wea worshipim God kasem reward from olketa showimaot faith and no fraet. King Nebuchadnezzar sei evri bigman bilong Babylon mas hipap and worshipim wanfala maeti image wea olketa wakem long gold. Bae olketa torowem eniwan wea no obey insaed long bigfala fire. Thrifala Hebrew hia sei long Nebuchadnezzar: “God wea mifala worshipim, hem fit for sevem mifala . . . Bae hem sevem mifala from bigfala fire and from hand bilong iu, King Nebuchadnezzar. Bat sapos hem no duim datwan, iu mas savve King Nebuchadnezzar, mifala no worshipim olketa god bilong iu, and mifala bae no worshipim datfala gold image wea iu wakem.” (Dan. 3:16-18) Iumi savve readim hao Jehovah sevem thrifala Hebrew hia long Daniel 3:19-30. Maet no eniwan sei olketa bae torowem iumi insaed wanfala big fire, bat iumi savve feisim samfala barava hard samting wea testim faith bilong iumi. Sapos iumi showimaot faith and no fraet, iumi sure God bae blessim iumi.

14. Wanem nao Daniel duim wea showimaot hem no fraet, and wanem nao kamaot from datwan?

14 Olketa enemy bilong Daniel askem King Darius for mekem wanfala law wea bae spoelem Daniel. Olketa sei long king: “For thirti day hem tambu for eniwan askem eni samting long eni god or man. Olketa mas askem iu nomoa, King Darius. Eniwan wea brekem disfala law, olketa mas torowem hem long hol bilong olketa lion.” Daniel showimaot faith and hem no fraet taem hem herem nius abaotem disfala law. Semtaem nomoa, “hem go insaed long haos bilong hem, and hem go ap long rum antap wea olketa window open feisim Jerusalem. Thrifala taem insaed long day hem savve nildaon and prea and givim praise long God bilong hem, olsem hem savve duim evritaem.” (Dan. 6:6-10) Olketa torowem Daniel long hol bilong olketa lion. Bat Jehovah sevem hem!—Dan. 6:16-23.

15. (a) Hao nao Aquila and Priscilla showimaot tufala garem faith and no fraet? (b) Wanem nao toktok bilong Jesus long John 13:34 hem minim, and hao nao staka Christian showimaot diskaen love?

15 Bible sei Aquila and Priscilla “putim laef bilong tufala long danger” for sevem Paul. (Acts 18:2; Rome 16:3, 4) Tufala no fraet for duim wanem Jesus talem. Hem sei: “Mi givim wanfala niu law long iufala. Iufala mas lovem iufala evriwan. Mi lovem iufala, and iufala tu mas lovem iufala evriwan long sem wei.” (John 13:34) Law bilong Moses sei man mas lovem narawan olsem hem lovem hemseleva. (Lev. 19:18) So why nao datfala law bilong Jesus hem “niu”? Hem niu bikos sapos iumi garem diskaen love bae iumi willing for givim laef bilong iumi for narawan, olsem Jesus hem duim. Staka Christian showimaot love and putim laef bilong olketa long danger for protectim olketa brata from olketa enemy wea laek spoelem or killim olketa dae.—Readim 1 John 3:16.

16, 17. Samfala Christian long first century kasem wanem test, and waswe long olketa Christian long taem bilong iumi?

16 Olketa Christian long first century worshipim Jehovah nomoa, olsem Jesus hem duim. (Matt. 4:8-10) Olketa nating willing for bonem incense for mekhae long king bilong Rome. (Lukim piksa) Long datfala buk Those About to Die, wea Daniel Mannix raetem, hem storyim hao olketa long Rome keepim wanfala altar long stadium, wea olketa bonem incense long hem. Hem sei sapos wanfala prisoner putim lelebet incense nomoa long datfala fire, bae olketa givim hem wanfala pepa and letem hem go free. Olketa talem prisoner datwan no minim hem worshipim king, bat hem showimaot hem agree king bilong Rome hem wanfala god. Nomata diswan hem chance for olketa Christian kamap free, no staka Christian duim datwan.

17 Olketa Christian wea stap long olketa Nazi prison bifor garem staka chance for kamap free and no dae. Olketa mas saenem nomoa wanfala pepa wea sei olketa no worshipim Jehovah nao. Bat tu-thri nomoa saenem datwan. Long wanfala war long Rwanda, olketa Witness wea Tutsi and Hutu putim laef bilong olketa long danger for protectim each other. Long olketa taem olsem pipol bilong God needim faith and wei for no fraet.

NO FORGET, JEHOVAH HEM STAP WITIM IUMI!

18, 19. Example bilong hu nao long Bible wea garem faith and no fraet savve helpem iumi for duim preaching waka?

18 Distaem iumi garem privilege for preach abaotem Kingdom and teachim pipol for kamap disaepol. Diswan hem nambawan waka wea God givim long olketa wea worshipim hem long earth. (Matt. 24:14; 28:19, 20) Iumi hapi for garem nambawan example bilong Jesus. Hem “go long evri taon and vilij for preachim gud nius abaotem Kingdom bilong God.” (Luke 8:1) Iumi tu needim faith and wei for no fraet for preachim gud nius abaotem Kingdom. God savve helpem iumi for no fraet olsem Noah. Noah “preach abaotem samting wea raeteous” long “olketa wea no followim God,” wea olketa dae long Flood.—2 Pet. 2:4, 5.

19 Prea hem helpem iumi for duim preaching waka. Taem pipol spoelem samfala disaepol bilong Jesus, olketa prea for God helpem olketa for “nating fraet . . . for talemaot message bilong God,” and hem ansarem prea bilong olketa. (Readim Acts 4:29-31.) Sapos iu fraet for preach from haos tu haos, prea long Jehovah for helpem iu garem moa faith and strongim iu for no fraet, and bae hem helpem iu.—Readim Psalm 66:19, 20. *

20. Wanem nao savve helpem iumi for gohed worshipim Jehovah?

20 Hem no isi for iumi gohed duim wanem God laekem long disfala nogud world. Bat God hem stap witim iumi. Son bilong hem, wea hem Hed bilong kongregeson, hem tu helpem iumi. And tu, winim 7,000,000 nara Witness bilong Jehovah stap raonem full world. Iumi evriwan laek for gohed showimaot faith and preachim gud nius. Yeartext for 2013 bae helpem iumi for duim datwan. Hem sei: “Iu mas no fraet and mas strong. . . . God bilong iu Jehovah hem stap witim iu.”—Josh. 1:9.

^ par. 19 Lukim samfala example moa bilong olketa wea no fraet, long study “Iu Mas No Fraet and Mas Strong” long Wastaoa, February 15, 2012.