Skip to content

Skip to table of contents

Parents​—Shepherd Your Children

Parents​—Shepherd Your Children

“Iufala mas savve gud long olketa sheepsheep bilong iufala.”—PROV. 27:23.

1, 2. (a) Wanem nao samfala waka wea man for lukaftarem sheepsheep long Israel mas duim? (b) Hao nao dadi and mami duim sem kaen waka olsem man for lukaftarem sheepsheep?

 LONG Israel bifor, waka bilong olketa man for lukaftarem sheepsheep hem no isi. Olketa mas waka nomata weather hem hot or cold, and olketa mas protectim sheepsheep from olketa wild animal and olketa man for steal. Olketa mas evritaem chekim gud olketa sheepsheep and helpem eni sheepsheep wea sik or garekil. Olketa lukaftarem gud pikinini sheepsheep bikos olketa no strong olsem olketa sheepsheep wea big finis.—Gen. 33:13.

2 Olketa Christian dadi and mami tu mas duim sem kaen samting wea olketa man for lukaftarem sheepsheep olketa duim. Waka bilong olketa hem for lukaftarem gud pikinini bilong olketa “long wei for stretem and trainim olketa followim samting wea Jehovah talem.” (Eph. 6:4) Waswe, diswan hem isi waka? Nomoa! Olketa pikinini savve evritaem herem staka laea story wea Satan iusim for trae spoelem olketa. And tu, olketa pikinini no perfect. (2 Tim. 2:22; 1 John 2:16) Sapos iu garem pikinini, hao nao iu savve helpem olketa? Iumi bae storyim thrifala samting wea savve helpem iu for lukaftarem gud pikinini bilong iu: (1) Savve gud long olketa. (2) Feedim olketa long spiritual wei. (3) Leadim olketa.

SAVVE GUD LONG PIKININI BILONG IU

3. Wanem nao savve helpem dadi and mami for savve gud long pikinini bilong olketa?

3 Man wea lukaftarem gud sheepsheep bae chekim gud evri sheepsheep bilong hem for mek sure olketa healthy. Bible sei: “Iufala mas savve gud long olketa sheepsheep bilong iufala.” (Prov. 27:23) Dadi and mami tu mas savve gud long pikinini bilong olketa. Samting wea pikinini bilong iu duim bae helpem iu for savve long hem. And tu, iu mas savve long tingting and feeling bilong hem. Wanem nao bae helpem iu for duim datwan? Iu mas story witim pikinini bilong iu evritaem.

4, 5. (a) Wanem nao iu savve duim for helpem pikinini bilong iu storyim tingting and feeling bilong hem? (Lukim piksa long start bilong study.) (b) Wanem nao iu duim mekem pikinini bilong iu willing for story witim iu?

4 Samfala dadi and mami sei taem pikinini kamap teenager nao hem no isi for story witim hem. Maet olketa teenager no laek for storyim tingting and feeling bilong olketa. Sapos pikinini bilong iu olsem, wanem nao iu savve duim? No trae for forcem hem for story witim iu abaotem olketa serious samting long laef. Bat trae for story witim hem taem hem relax. (Deut. 6:6, 7) Duim samting tugeta. Olsem example, go wakabaot tugeta, plei tugeta, or duim samfala waka raonem haos tugeta. Taem pikinini relax, maet hem feel free for storyim tingting and feeling bilong hem long iu.

5 Bat waswe sapos pikinini bilong iu still no laek for story? Traem nara difren wei for story long hem. Olsem example, iu no askem hem wanem nao hem duim long datfala day, bat iu storyim wanem nao iu duim long datfala day. Taem iu duim datwan, maet bae hem willing for storyim wanem hem duim long datfala day. Or sapos iu laek for savve long tingting bilong hem abaotem wanfala topic, askem olketa kwestin abaotem datfala topic, and no abaotem hem. Maet iu savve askem hem wanem nao tingting bilong olketa fren bilong hem abaotem datfala topic. Then iu savve askem hem for talem iu wanem advaes nao maet hem givim long olketa fren bilong hem.

6. Wanem nao iu savve duim mekem pikinini bilong iu savve iu garem taem for story witim hem, and hem isi for hem story witim iu?

6 Sapos pikinini savve iu garem taem for story witim hem, and hem faendem hem isi for story witim iu, bae hem willing for story witim iu. Sapos pikinini tingse iu evritaem busy tumas and no garem taem for story witim hem, bae hem no storyim problem bilong hem long iu. Wanem nao iu savve duim mekem hem isi for pikinini bilong iu story witim iu? No just talem nomoa iu willing for story witim hem. Olketa teenager pikinini bilong iu mas feel savve iu bae no kwiktaem for kros taem olketa storyim problem bilong olketa long iu. Olketa need for savve tu iu bae no ting smol long problem bilong olketa. Kayla, wea hem 19 year, hem sei: “Mi feel free for story witim dadi bilong mi abaotem eni samting. Hem no savve katem story bilong mi, and hem no judgem mi, bat hem lisin gud long mi. Bihaen, hem savve givim barava gud advaes long mi.”

7. Hao nao dadi and mami savve balance and no mekem pikinini kros taem tufala storyim topic olsem boyfren and gelfren?

7 Samfala taem iu need for storyim samfala topic wea no isi for story abaotem witim pikinini bilong iu. Wanfala example nao hem topic abaotem boyfren and gelfren. Taem iu storyim datfala topic, keakea for no ova tumas for givim olketa warning nomoa, gogo iu forget for teachim olketa wanem nao stretfala samting for duim. Olsem example, tingim sapos iu go long wanfala kai bar and list bilong evri kaikai wea olketa salem hem talem nomoa olketa warning abaotem kaikai wea savve mekem man sik. Maet bae iu lusim datfala kai bar and go long difren ples for kaikai. Sem samting tu maet happen long pikinini bilong iu. Sapos advaes bilong iu garem evri warning nomoa, maet pikinini bilong iu bae kros and no laek kam bak moa long iu for askem advaes. (Readim Colossae 3:21.) So iu mas balance taem iu givim advaes. Wanfala young sista wea nem bilong hem Emily sei: “Taem dadi and mami bilong mi story long mi abaotem boyfren and gelfren, tufala no sei hem rong for mi laek frenim samwan. Tufala sei man savve kasem bigfala hapi taem hem frenim samwan wea hem laek for maritim. Diswan helpem mi for feel free for storyim disfala topic witim tufala. So mi laek for story witim tufala abaotem eniwan wea mi laek frenim and no haedem datwan.”

8, 9. (a) Why nao hem gud for patient, lisin gud, and no katem story bilong pikinini bilong iu? (b) Wanem gud samting nao iu kasem from iu lisin gud long pikinini bilong iu taem hem story?

8 Pikinini bilong iu bae feel free for story witim iu sapos iu patient and lisin gud taem olketa story long iu. (Readim James 1:19.) Wanfala mami wea nem bilong hem Katia sei: “Long bifor, mi no savve patient witim gele bilong mi. Mi savve evritaem katem story bilong hem. Samfala taem mi no lisin long hem bikos mi taed tumas, and samfala taem mi no interest for herem wanem hem talem. Distaem mi changem wei wea mi story witim gele bilong mi, and from datwan gele bilong mi tu change and hem feel free for story witim mi.”

Lisin gud mekem iu savve gud long tingting bilong olketa (Paragraf 3-9 storyim diswan)

9 Sem samting tu happen long Ronald wea garem wanfala teenage dota. Ronald sei: “Taem hem talem mi hem lovem wanfala boy long skul, firstaem mi barava kros. Bat taem mi ting raonem wei wea Jehovah hem patient and no ova tumas witim pipol bilong hem, mi tingse hem bae gud for givim chance long dota bilong mi for talem feeling bilong hem bifor mi trae for stretem hem. Mi barava hapi from mi duim datwan! Long datfala taem nao mi just minim feeling bilong gele bilong mi. From datwan, mi faendem hem isi for story witim hem long kaenfala wei. Mi sapraes taem hem acceptim advaes wea mi givim long hem. Hem sei hem barava laek for changem samfala wei bilong hem.” Sapos iu story witim pikinini bilong iu evritaem, datwan bae helpem iu for savve gud long tingting and feeling bilong hem, and bae iu fit for helpem hem disaedem samting long wisefala wei. *

FEEDIM PIKININI BILONG IU LONG SPIRITUAL WEI

10, 11. Wanem nao iu savve duim for helpem pikinini bilong iu for no isisi lusim truth?

10 Man wea lukaftarem gud sheepsheep savve hao samfala sheepsheep savve go difren samfala taem. Maet wanfala sheepsheep hem start for go kaikaim grass long nara ples, and isisi hem go farawe nao from olketa nara sheepsheep. Sem samting tu savve happen long olketa pikinini. Olketa savve isisi start for lusim truth. Olsem example, maet olketa start for duim nogud hapitaem or associate witim pipol wea garem nogud wei. (Prov. 13:20) Wanem nao iu savve duim for helpem pikinini bilong iu for no isisi lusim truth?

11 Taem iu teachim pikinini bilong iu, iu mas kwiktaem helpem hem sapos iu lukim samfala wik point wea hem need for stretem. And tu, eni gudfala wei wea pikinini bilong iu garem, gohed for encouragem hem long datwan. (2 Pet. 1:5-8) Barava gudfala taem for helpem pikinini bilong iu long tufala wei hia, hem long taem bilong Famili Worship. Long October 2008 Kingdom Ministry Bilong Iumi hem sei: “Olketa famili hed garem waka wea kam from Jehovah for garem gudfala famili Bible study evritaem.” Waswe, iu iusim gud taem bilong Famili Worship for teachim pikinini bilong iu? Olketa pikinini bilong iu bae barava tinghae long wanem iu duim for helpem olketa.—Matt. 5:3; Phil. 1:10.

Feedim olketa long spiritual wei (Paragraf 10-12 storyim diswan)

12. (a) Wanem gud samting nao samfala young wan kasem from Famili Worship? (Lukim tu box “ Olketa Tinghae Long Hem.”) (b) Wanem gud samting nao iu kasem from Famili Worship?

12 Wanfala teenager wea nem bilong hem Carissa and famili bilong hem kasem gud samting from Famili Worship bilong olketa. Hem sei: “Wanfala samting wea mi laekem nao hem wei wea mifala evriwan savve sidaon and story tugeta. Taem mifala duim datwan mifala fren gud, and duim samting tugeta wea bae mifala rememberim for longfala taem. Dadi bilong mi hem mek sure mifala duim Famili Worship evritaem. From hem tingim diswan hem important samting, mi tu tingim diswan hem important samting. And tu, diswan mekem mi barava respectim dadi bilong mi and tinghae long wanem hem duim for lukaftarem famili long spiritual wei.” Wanfala young sista wea nem bilong hem Brittney sei: “Famili worship helpem mi for fren gud witim dadi and mami bilong mi, and hem mekem mi luksavve tufala lovem mi and laek for helpem mi long eni problem wea mi kasem. Famili worship strongim famili bilong mifala and helpem mifala for garem wan mind.” Main goal bilong dadi and mami hem for teachim pikinini for lovem Jehovah. Famili Worship nao hem nambawan wei for duim datwan. *

LEADIM PIKININI BILONG IU

13. Wanem nao dadi and mami savve duim for helpem pikinini for laek worshipim Jehovah?

13 Man wea lukaftarem gud sheepsheep hem savve iusim wanfala stik for leadim and protectim olketa sheepsheep bilong hem. Main goal bilong hem for leadim olketa sheepsheep go long ples wea staka grass hem stap. (Ezek. 34:13, 14) Goal bilong dadi and mami hem for leadim pikinini bilong olketa for worshipim Jehovah. Dadi and mami laekem pikinini bilong olketa for garem sem feeling olsem man wea raetem psalm, wea sei: “God bilong mi, mi hapi tumas for duim samting wea iu laekem. Law bilong iu hem stap insaed long heart bilong mi.” (Ps. 40:8) Taem pikinini bilong iu garem datfala feeling bae hem laek for dedicate long Jehovah and baptaes. Hem bae duim diswan taem hem garem inaf savve for mekem datfala important disison, and hem mas barava laek for worshipim Jehovah.

14, 15. (a) Wanem nao dadi and mami shud traem best for duim? (b) Wanem nao maet mekem teenager for garem samfala daot abaotem truth?

14 Bat waswe sapos hem luk olsem pikinini bilong iu no gohed gud long spiritual wei? Maet hem no sure sapos samting Olketa Jehovah’s Witness bilivim hem tru. Wanem nao bae iu duim for helpem hem? Gohed teachim hem and traem best for helpem hem for lovem Jehovah and for tinghae long evri samting wea God duim for hem. (Rev. 4:11) Then hemseleva bae fit for disaed sapos hem laek for worshipim Jehovah.

15 Sapos pikinini bilong iu garem samfala daot abaotem truth, iu mas patient and traem best for helpem hem. Helpem hem for luksavve hem bae kasem barava gud samting long laef sapos hem worshipim Jehovah. And tu, traem best for faendaot wanem nao mekem hem for garem daot. Olsem example, waswe, pikinini bilong iu barava no agree long wanem Bible talem, or hem just fraet nomoa for preach long olketa nara pikinini? Waswe, pikinini bilong iu barava daotem sapos hem wise for followim olketa law bilong Jehovah, or hem just feel olsem olketa narawan no laekem hem and hem feel lonely.

Leadim olketa (Paragraf 13-18 storyim diswan)

16, 17. Wanem nao samfala samting wea dadi and mami savve duim for helpem pikinini for chus seleva for worshipim Jehovah?

16 Wanem nao iu savve duim for helpem pikinini bilong iu for no garem daot abaotem truth? Staka dadi and mami helpem pikinini taem olketa askem olketa kwestin hia: “Waswe, iu faendem hem isi or hem hard for followim wei bilong tru Christian? Long tingting bilong iu, wanem nao olketa gud samting wea iu kasem from iu wanfala Christian? Wanem nao samfala samting wea iu faendem hem no isi taem iu worshipim Jehovah? Wanem nao tingting bilong iu abaotem olketa gud samting wea iu kasem distaem and wea iu bae kasem long future? Waswe, olketa samting hia hem winim olketa hard samting wea iu mas deal witim distaem?” Taem iu askem olketa kwestin hia hem gud for kaen, iusim toktok bilong iuseleva, and showimaot iu barava laek helpem pikinini bilong iu. No askem kwestin long wei wea mekem pikinini feel olsem iu accusim hem. Maet hem gud for readim and story raonem Mark 10:29, 30. Maet iu savve askem pikinini bilong iu sapos hem laek for raetem list bilong olketa gud samting and olketa samting wea no isi from hem wanfala Christian. Diswan savve helpem iu and pikinini bilong iu for luksavve long olketa problem wea hem kasem and wanem iufala savve duim for deal witim olketa problem hia. Iumi mas studyim Wanem Bible Teachim buk and Love Bilong God buk witim olketa Bible study bilong iumi, so hem barava important tu for studyim tufala buk hia witim pikinini bilong iumi! Waswe, iu studyim tufala buk hia witim pikinini bilong iu?

17 Gogo, pikinini bilong iu mas disaed seleva sapos hem laek for worshipim Jehovah. No tingse from iu disaed for kamap wanfala Witness, datwan bae mekem pikinini bilong iu kamap wanfala Witness tu. Hemseleva mas chus for fren witim Jehovah. (Prov. 3:1, 2) Bat waswe sapos pikinini bilong iu no fren gud witim God distaem? Encouragem hem for ting raonem olketa kwestin hia: ‘Wanem nao mekem mi sure God hem stap? Wanem nao mekem mi sure Jehovah lovem mi? Waswe, mi sure mi bae kasem gud samting sapos mi obeyim God?’ Iufala dadi and mami, lukaftarem gud pikinini and patient for leadim olketa. Helpem pikinini for pruvim long hemseleva hem bae kasem barava gud samting sapos hem worshipim Jehovah. *Rome 12:2.

18. Hao nao dadi and mami savve followim example bilong Jehovah, wea hem nambawan man for lukaftarem sheepsheep?

18 Evri tru Christian laek for followim example bilong Jehovah, wea hem nambawan man for lukaftarem sheepsheep. (Eph. 5:1; 1 Pet. 2:25) Hem barava important for dadi and mami savve gud long pikinini bilong tufala. Olketa dadi and mami mas leadim pikinini bilong olketa mekem olketa savve kasem olketa gud samting wea God promisim. So traem best for lukaftarem gud pikinini bilong iu and helpem olketa for lovem Jehovah!

^ par. 9 For samfala idea moa, lukim Wastaoa, October 1, 2008 page 25-27.

^ par. 12 For savve moa, lukim article “Famili Worship—Mas Duim for Sevem Laef!” long Wastaoa, October 15, 2009, page 29-31.

^ par. 17 For savve moa, lukim The Watchtower February 1, 2012, page 18-21.