Skip to content

Skip to table of contents

They “Saw” the Things Promised

They “Saw” the Things Promised

“Olketa no kasem samting wea God promisim long olketa, bat olketa lukim olketa promis hia olsem olketa farawe yet.”—HEB. 11:13.

1. Wanem gud samting nao iumi kasem from iumi savve piksarem long mind bilong iumi olketa samting wea iumi no lukim yet? (Lukim piksa long start bilong study.)

JEHOVAH givim iumi wanfala nambawan present. Hem nao wei wea iumi savve piksarem long mind bilong iumi olketa samting wea iumi no lukim yet. From iumi savve duim diswan, iumi fit for luk forward long olketa gud samting, planim samting firstaem, and duim samting for misstim olketa problem. Jehovah savve wanem nao bae happen long future, and hem talem iumi samfala samting wea iumi savve luk forward long hem. Nomata iumi no lukim yet olketa samting hia, iumi savve piksarem long mind bilong iumi and datwan helpem iumi for garem faith.—2 Cor. 4:18.

2, 3. (a) Olsem Hannah, hao nao wei for piksarem samting long mind savve helpem iumi? (b) Olketa wanem kwestin nao bae iumi ansarem long disfala study?

2 Hem tru, samfala taem maet iumi piksarem long mind bilong iumi wanfala samting wea hard for happen. Olsem example, maet wanfala smol gele tingse hem savve flae olsem wanfala bird. Bat iumi savve datwan hem hard for happen. Hannah, mami bilong Samuel, piksarem long mind bilong hem wanfala samting wea bae happen. Hem gohed for ting raonem taem wea hem bae tekem Samuel go long tabernacle for waka witim olketa priest. Hannah hem sure diswan bae happen bikos hem samting wea hem disaed finis for duim. So wei wea hem ting raonem datwan hem encouragem hem for duim wanem hem promisim long Jehovah. (1 Sam. 1:22) Taem iumi piksarem long mind bilong iumi olketa samting wea Jehovah promisim, iumi piksarem samting wea iumi sure bae hem happen.—2 Pet. 1:19-21.

3 Staka wea worshipim Jehovah bifor ting raonem olketa samting wea God promisim. Why nao datwan hem gudfala samting for olketa duim? And why nao hem gud for piksarem long mind bilong iumi laef wea iumi bae enjoyim long niu world taem olketa promis bilong God kamap tru?

WEI FOR TING RAONEM WANEM GOD PROMISIM STRONGIM OLKETA

4. Wanem nao mekem Abel for sure gud samting bae kamap long future?

4 Abel nao firstfala man wea showimaot faith long olketa promis bilong Jehovah. Hem savve long wanem Jehovah talem long datfala snek bihaen Adam and Eve tufala sin. Jehovah sei: “Mi bae mekem iu and datfala woman for iutufala heitim iutufala. Pikinini bilong iu and pikinini bilong hem bae tufala heitim tufala. Pikinini bilong datfala woman bae killim hed bilong iu and iu bae killim leg bilong hem.” (Gen. 3:14, 15) Abel no really savve hao nao datwan bae happen, bat masbi hem evritaem ting raonem datfala toktok bilong God. Maet Abel luksavve “datfala pikinini” wea snek bae killim leg bilong hem, bae helpem olketa man for kamap perfect moa. Abel bilivim evri samting wea Jehovah promisim bae kamap tru, so taem hem givim sakrifaes, Jehovah acceptim datwan.—Readim Genesis 4:3-5; Hebrew 11:4.

5. Hao nao wei for ting raonem future maet encouragem Enoch?

5 Enoch tu garem strongfala faith long God. Staka wicked pipol stap long taem bilong hem wea talem “olketa nogud samting” againstim God. Bat Enoch hem no fraet for talemaot message bilong God long olketa. Hem talem olketa Jehovah bae finisim pipol wea wicked. (Jude 14, 15) Wanem nao helpem hem for duim datwan? Maet Enoch ting raonem datfala taem long future wea evriwan long world bae worshipim Jehovah.—Readim Hebrew 11:5, 6.

6. Bihaen long Flood, wanem nao maet Noah hem ting raonem?

6 Noah hem no dae long Flood bikos hem garem faith long Jehovah. (Heb. 11:7) And bihaen long Flood, hem showimaot faith taem hem givim olketa animal sakrifaes long Jehovah. (Gen. 8:20) Bat gogo pipol start for kamap wicked moa. Nimrod hem start for rul and hem leadim pipol for againstim Jehovah. (Gen. 10:8-12) Nomata olsem, Noah gohed garem strongfala faith. Olsem Abel, hem sure God bae finisim sin and dae long future. Maet Noah ting raonem tu taem wea no eni raf ruler bae stap. Iumi tu savve luk forward long datfala nambawan taem wea klosap nao for kam!—Rome 6:23.

OLKETA TING RAONEM TAEM WEA OLKETA PROMIS BILONG GOD BAE KAMAP TRU

7. Olketa wanem blessing nao Abraham, Isaac, and Jacob luk forward long hem?

7 Masbi Abraham, Isaac, and Jacob ting raonem nambawan future wea God promisim. Jehovah talem thrifala hia pipol long evri kantri bae kasem blessing bikos long “pikinini” bilong olketa. (Gen. 22:18; 26:4; 28:14) And tu, God talem thrifala hia famili bilong olketa bae kamap wanfala big nation and olketa bae stap long Promis Land. (Gen. 15:5-7) From Abraham, Isaac, and Jacob savve wanem God promisim hem evritaem kamap tru, olketa savve piksarem long mind bilong olketa taem wea famili bilong olketa bae stap long Promis Land. Start kam long taem wea Adam and Eve sin, Jehovah promisim olketa wea worshipim hem hao plan bilong hem for earth bae kamap tru.

8. Wanem nao helpem Abraham for garem strongfala faith?

8 From Abraham savve piksarem long mind bilong hem wanem God promisim, datwan helpem hem for duim olketa samting wea showimaot hem garem strongfala faith. Bible sei nomata Abraham and olketa narawan wea worshipim Jehovah “no kasem samting wea God promisim long olketa” taem olketa laef yet, “olketa lukim olketa promis hia olsem olketa farawe yet” and “olketa hapi long olketa promis hia.” (Readim Hebrew 11:8-13.) Abraham lukim staka pruv wea showimaot Jehovah evritaem duim wanem hem promisim, so hem sure evri samting wea Jehovah promis for duim long future bae kamap tru.

9. Wanem gud samting nao Abraham kasem from hem bilivim olketa promis bilong Jehovah?

9 From Abraham bilivim olketa promis bilong Jehovah, datwan mekem hem evritaem laek for obeyim Jehovah. Olsem example, hem lusim hom bilong hem long Ur and for full laef bilong hem, hem no stap long eni nara taon moa. Hem savve olketa taon long Canaan bae no stap for olowe bikos olketa man wea rulim olketa taon hia no worshipim Jehovah. (Josh. 24:2) Bat hem luk forward long taem wea Kingdom bilong God bae rulim earth for olowe. Kingdom hia hem “datfala taon wea garem strongfala faondeson wea God nao planim and buildim.” (Heb. 11:10) Abraham, Abel, Enoch, Noah, and olketa narawan tu olketa biliv pipol wea dae bae laef bak. Taem olketa ting raonem olketa blessing wea bae kamap long future, datwan strongim faith bilong olketa.—Readim Hebrew 11:15, 16.

10. Taem Sarah ting raonem promis wea Jehovah talem long Abraham, datwan mekem hem for piksarem wanem samting long mind bilong hem?

10 Sarah, wea hem waef bilong Abraham, bilivim olketa promis bilong Jehovah. Nomata taem hem 90 year and no garem pikinini yet, hem luk forward long taem wea hem bae bornem wanfala pikinini. And tu, Sarah savve piksarem long mind bilong hem taem wea famili bilong hem bae kamap wanfala big nation. (Heb. 11:11, 12) Wanem nao mekem hem sure olketa samting hia bae kamap tru? Hem bikos Jehovah talem Abraham: “Mi bae blessim [Sarah] and hem bae bornem wanfala son for iu. Mi bae blessim hem and plande nation and plande king bae kam from hem.” (Gen. 17:16) Gogo Sarah bornem wanfala son, Isaac, olsem Jehovah talem. Diswan mekem hem barava sure olketa nara samting wea Jehovah promisim long Abraham bae kamap tru. Taem iumi ting raonem evri nambawan samting wea Jehovah promisim, datwan bae strongim faith bilong iumi tu.

HEM TINGIM NOMOA GUD SAMTING WEA HEM BAE KASEM

11, 12. Wanem nao strongim love wea Moses garem for Jehovah?

11 Moses tu hem bilivim olketa promis bilong Jehovah. Hem growap long haos bilong king long Egypt. Bat from Moses barava lovem Jehovah, hem no laek for garem hae position or olketa richfala samting long Egypt. Mami and dadi bilong hem tufala Israelite. Tufala teachim hem abaotem Jehovah and promis bilong God for mekem olketa Israelite kamap free from Egypt, and for givim Promis Land long olketa. (Gen. 13:14, 15; Ex. 2:5-10) Taem Moses gohed for ting raonem olketa promis hia, datwan barava strongim love bilong hem for Jehovah.

12 Bible storyim wanem Moses ting raonem. Hem sei: “From Moses garem faith, hem les for olketa kolem hem son bilong dota bilong Pharaoh taem hem big. Hem willing for safa witim pipol bilong God winim wei for duim sin wea savve mekem man hapi for lelebet taem nomoa. Nomata pipol spoelem hem, wea hem nao man wea God chusim, long tingting bilong hem wei for safa hem winim wei for garem olketa riches long Egypt. Diswan hem bikos hem tingim nomoa datfala gud samting wea hem bae kasem.”—Heb. 11:24-26.

13. Hao nao wei for ting raonem olketa promis bilong Jehovah hem helpem Moses?

13 Masbi Moses ting raonem promis wea Jehovah talem for mekem olketa Israelite kamap free from Egypt. Olsem olketa narawan wea worshipim Jehovah, Moses tu savve Jehovah bae finisim dae. (Job 14:14, 15; Heb. 11:17-19) So Moses luksavve Jehovah barava lovem olketa man. Diswan strongim go moa faith bilong Moses and love bilong hem for Jehovah, and helpem hem for faithful long Jehovah for full laef bilong hem. (Deut. 6:4, 5) Nomata taem Pharaoh laek for killim dae Moses, hem nating fraet. Hem savve Jehovah bae givim hem reward long future.—Ex. 10:28, 29.

TING RAONEM WANEM KINGDOM BILONG GOD BAE DUIM

14. Taem samfala pipol tingim future, wanem nao olketa piksarem long mind bilong olketa?

14 Taem pipol tingim future, staka piksarem long mind bilong olketa samting wea hard for happen. Olsem example, samfala pipol wea barava poor wish nomoa olketa kamap rich and no need for warim eni samting. Bat tru samting nao, laef long disfala world hem fulap witim “trabol and wei for safa.” (Ps. 90:10) Samfala narawan tingse wanfala gavman bilong man bae stretem evri problem long world. Bat Bible sei gavman bilong God nomoa savve duim datwan. (Dan. 2:44) And staka pipol tingse God bae no finisim disfala nogud world, bat Bible sei datwan nao wanem God bae duim. (Zeph. 1:18; 1 John 2:15-17) Olketa wea garem tingting olsem bae sorre, bikos tingting bilong olketa no followim wanem Jehovah talem.

Piksarem long mind bilong iu taem iu bae enjoyim olketa samting wea Jehovah promisim (Paragraf 15 storyim diswan)

15. (a) Why nao hem gud for iumi ting raonem olketa gudfala samting wea iumi bae kasem long future? (b) Wanem nao wanfala samting wea iu luk forward long hem?

15 Jehovah promisim iumi wanfala nambawan future. Taem iumi ting raonem olketa gudfala samting wea iumi bae kasem long future, datwan encouragem iumi and strongim iumi for gohed faithful. Waswe, iu piksarem long mind bilong iu taem wea iu bae enjoyim olketa samting wea Jehovah promisim, nomata iu garem hope for go long heven, or for stap long earth? Olsem example, sapos iu garem hope for laef olowe long earth, piksarem long mind bilong iu waka wea iu and olketa fren bilong iu bae duim for mekem earth kamap paradaes. Olketa wea lukaftarem datfala waka bae kaen long iu and tingim iu. And evriwan long there lovem Jehovah, olsem iu tu lovem Jehovah. Iu bae healthy and strong, and bae iu no warim eni samting. Iu bae hapi bikos iu bae iusim savve bilong iu for helpem nara pipol and for mekem Jehovah kasem praise. Maet iu helpem tu samfala pipol wea laef bak for savve long Jehovah. (John 17:3; Acts 24:15) Taem iu piksarem evri samting hia, datwan hem no olsem wanfala dream nomoa. Evri samting hia bae kamap tru bikos hem nao wanem Bible talem bae happen long future.—Isa. 11:9; 25:8; 33:24; 35:5-7; 65:22.

STORY ABAOTEM HOPE BILONG IU

16, 17. Why nao hem gud for iumi story abaotem nambawan future wea Jehovah promisim?

16 Taem iumi storyim long olketa brata and sista bilong iumi wanem iumi laek for duim long niu world, datwan savve helpem iumi evriwan for tingim nambawan future wea Jehovah promisim. Hem tru, iumi no barava savve wanem each wan long iumi bae duim. Bat taem iumi story abaotem wanem iumi luk forward long hem, iumi showimaot iumi garem faith hao evri samting wea Jehovah promisim bae kamap tru. Taem iumi duim datwan, iumi encouragem olketa narawan for gohed faithful long Jehovah long olketa hard taem. Diswan nao samting wea aposol Paul and olketa Christian long Rome duim.—Rome 1:11, 12.

17 Taem iu ting raonem nambawan future wea Jehovah promisim, bae iu no tingim tumas olketa problem bilong iu. Wantaem Peter hem wari and sei long Jesus: “Waswe long mifala? Mifala lusim evri samting and followim iu.” Jesus laekem Peter and olketa nara disaepol for ting raonem olketa nambawan samting wea olketa bae duim long future. Jesus sei: “God bae mekem evri samting niu moa long taem wea Son bilong man hem sidaon long nambawan throne bilong hem. Long taem hia nao, iufala wea followim mi bae sidaon tu long twelvfala throne and judgem twelvfala tribe bilong Israel. Eniwan wea lusim haos or olketa brata or sista or dadi or mami or pikinini or olketa garden bikos hem wanfala disaepol bilong mi, bae hem kasem bak staka samting winim wanem hem lusim, and tu, bae hem kasem laef olowe.” (Matt. 19:27-29) So Peter and olketa nara disaepol savve piksarem long mind bilong olketa taem wea olketa bae rul witim Jesus long heven, and helpem olketa man long earth wea faithful for kamap perfect.

18. Why nao hem gud for iumi ting raonem taem wea olketa promis bilong God bae kamap tru?

18 Taem olketa wea worshipim Jehovah bifor ting raonem olketa promis bilong God, datwan strongim faith bilong olketa. Abel ting raonem gudfala future wea Jehovah promisim, and bikos hem bilivim datfala promis, hem duim samting wea mekem Jehovah hapi. Abraham ting raonem promis wea Jehovah talem abaotem datfala “pikinini,” so hem obeyim Jehovah nomata long taem wea datwan hem barava hard. (Gen. 3:15) Moses “tingim nomoa datfala gud samting wea hem bae kasem,” and diswan strongim love bilong hem for Jehovah and helpem hem for faithful. (Heb. 11:26) Taem iumi ting raonem wei wea olketa promis bilong Jehovah bae kamap tru, datwan strongim faith and love bilong iumi for Jehovah. Iumi savve iusim disfala wei for ting raonem samting for helpem olketa narawan and protectim iumiseleva tu. Bae iumi storyim diswan long nextfala study.