Skip to content

Skip to table of contents

Imitate the One Who Promises Everlasting Life

Imitate the One Who Promises Everlasting Life

“From iufala olketa pikinini bilong God wea hem lovem, iufala mas followim wei bilong hem.”—EPH. 5:1.

1. Wanem kaen wei nao iumi olketa man garem wea savve helpem iumi for followim olketa wei bilong God?

IUMI olketa man garem wei for minim feeling bilong narawan. Iumi savve piksarem samting long mind bilong iumi nomata maet iumiseleva no experiencem datwan. Diswan hem wanfala present from Jehovah. (Readim Ephesus 5:1, 2.) Hao nao iumi savve iusim disfala present long wisefala wei? Wanem nao iumi mas careful long hem mekem iumi no iusim rong disfala present?

2. Hao nao Jehovah hem feel taem iumi safa?

2 Jehovah promisim iumi wanfala nambawan future wea no eniwan bae safa. Olketa anointed Christian luk forward for laef olowe long heven, and “olketa nara sheepsheep” luk forward for laef olowe long earth. (John 10:16; 17:3; 1 Cor. 15:53) Nomata olsem, nogud samting savve kasem iumi evriwan distaem wea mekem iumi safa. Jehovah minim feeling bilong iumi taem iumi kasem hard taem. Long bifor, Jehovah “feel sorre” taem pipol bilong hem kasem hard taem long Egypt. (Isa. 63:9) Staka handred year bihaen, taem olketa Jew buildim bak temple long Jerusalem, olketa fraet from olketa enemy againstim olketa. Jehovah minim feeling bilong olketa and sei: “Taem eniwan hem spoelem iufala, hem olsem hem pokem eye bilong mi.” (Zech. 2:8) Olsem mami wea lovem baby bilong hem, Jehovah lovem pipol bilong hem and laek for helpem olketa. (Isa. 49:15) Iumi followim wei bilong Jehovah for showimaot love taem iumi trae for minim feeling bilong nara pipol, and tingim samting wea kasem olketa olsem hem kasem iumi.—Ps. 103:13, 14.

JESUS FOLLOWIM WEI BILONG GOD FOR SHOWIMAOT LOVE

3. Wanem nao showimaot Jesus hem tingim pipol?

3 Jesus minim feeling bilong pipol wea safa, nomata hemseleva no experiencem samting wea kasem olketa. Olsem example, hem savve laef bilong staka pipol hem no isi. Olketa bigman bilong Jew religion laea long olketa and putim staka rul bilong olketa seleva for pipol mas followim. Pipol fraetem olketa bigman hia. (Matt. 23:4; Mark 7:1-5; John 7:13) Jesus nating fraetem olketa bigman bilong Jew religion and no bilivim laea teaching bilong olketa tu. Nomata olsem, hem minim feeling bilong pipol wea fraetem olketa bigman hia. Jesus barava feel sorre long pipol hia wea olketa bigman spoelem. Olketa “olsem olketa sheepsheep wea no garem eni man for lukaftarem olketa.” (Matt. 9:36) Jesus followim wei bilong Dadi bilong hem for lovem pipol and kaen long olketa.—Ps. 103:8.

4. Wanem nao Jesus duim taem hem lukim pipol safa?

4 Taem Jesus lukim pipol safa, hem helpem olketa bikos hem lovem olketa. Hem followim wei bilong Dadi bilong hem. Olsem example, wantaem bihaen Jesus and olketa aposol bilong hem wakabaot farawe for preach, olketa taed and laek for go long wanfala kwaet ples for rest lelebet. Bat Jesus lukim staka pipol nao weitim hem. Hem luksavve olketa needim help, so hem “teachim olketa plande samting” nomata hem taed.—Mark 6:30, 31, 34.

FOLLOWIM WEI BILONG JEHOVAH FOR SHOWIMAOT LOVE

5, 6. Hao nao iumi savve followim wei bilong Jehovah for showimaot love? Storyim example. (Lukim piksa long start bilong study.)

5 Iumi savve showimaot love olsem Jehovah taem iumi tingim feeling bilong narawan. Tingim disfala example. Wanfala young brata, wea nem bilong hem Alan, hem tingim wanfala olo brata wea no savve wakabaot gud and eye bilong hem no lukluk gud. Alan tingim disfala toktok bilong Jesus: “Samting wea iufala laekem pipol for duim long iufala, sem samting nao iufala mas duim long olketa.” (Luke 6:31) Taem Alan ting raonem datfala toktok, samting wea hem laekem narawan for duim nao hem for kam plei sports witim hem! Bat olo brata hia no savve ranran and pleim eni sports. So wanem Alan shud tingim nao hem olsem: ‘Sapos mi nao datfala olo brata, wanem nao mi laekem narawan for duim long mi?’

6 Nomata Alan young yet, hem trae for ting raonem hao nao hem bae feel sapos hem olo. Hem story witim datfala olo brata and lisin gud long hem taem tufala story. Then gogo hem luksavve hem no isi for datfala brata readim Bible, and for hem go long haos tu haos ministry tu bikos hem no strong for wakabaot. Alan luksavve wanem hem savve duim for helpem datfala brata, and hem laek for helpem hem. Taem iumi minim feeling bilong narawan and showimaot love long olketa, iumi followim wei bilong Jehovah.—1 Cor. 12:26.

Followim wei bilong Jehovah for showimaot love (Paragraf 7 storyim diswan)

7. Wanem nao bae helpem iumi for minim hard taem wea olketa narawan kasem?

7 Taem pipol kasem hard taem, samfala taem hem no isi for iumi minim feeling bilong olketa, especially sapos iumiseleva no kasem datfala hard taem. Olsem example, staka brata and sista bilong iumi safa bikos olketa sik or garekil, or bikos olketa olo. Samfala safa saed long feeling bikos long nogud samting wea samwan duim long olketa bifor, or maet olketa evritaem feel sorre tumas, or evritaem barava wari and fraet. Samfala olketa singol mami or singol dadi, or insaed famili wea samfala no worshipim Jehovah. Evriwan feisim problem, and olketa problem hia no semsem. Nomata olsem, iumi laek for showimaot love long narawan and helpem olketa. So wanem nao iumi savve duim? Maet help wea each wan needim hem no semsem. So sapos iumi lisin gud long narawan and trae for minim feeling bilong hem, bae iumi fit for luksavve long best samting for duim for helpem hem. Maet iumi talem long olketa Jehovah luksavve long samting wea kasem olketa. Or maet iumi savve duim samfala nara samting for helpem olketa. Taem iumi duim olsem, iumi followim wei bilong Jehovah.—Readim Rome 12:15; 1 Peter 3:8.

FOLLOWIM WEI BILONG JEHOVAH FOR KAEN

8. Wanem nao helpem Jesus for kaen long pipol?

8 Jehovah hem kaen long evriwan. (Luke 6:35) Jesus tu hem kaen olsem Dadi bilong hem. Taem Jesus stap long earth, wanem nao helpem hem for kaen long pipol? Bifor Jesus talem or duim eni samting, hem ting raonem firstaem hao narawan bae feel abaotem datwan. Olsem example, wanfala olobaot woman hem kam long Jesus. Woman hia start for krae big and tias bilong hem foldaon long leg bilong Jesus. Jesus luksavve woman hia barava sorre from olketa nogud samting wea hem duim bifor, and hem repent. Jesus savve sapos hem no kaen long datfala woman, bae woman hia sorre tumas. So Jesus praisem woman hia for gud samting wea hem duim, and hem forgivim hem. Jesus hem tok kaen tu long Pharisee wea no hapi long datfala samting wea happen.—Luke 7:36-48.

9. Hao nao iumi savve followim wei bilong Jehovah for kaen long narawan? Storyim example.

9 Hao nao iumi savve followim wei bilong Jehovah for kaen long narawan? Bifor iumi talem or duim eni samting, iumi mas ting raonem firstaem hao narawan bae feel abaotem datwan, mekem iumi no spoelem feeling bilong narawan. Paul sei Christian “mas no raoa, bat hem mas kaen long evriwan.” (2 Tim. 2:24) Ting raonem olketa example hia, and trae for tingim hao iu savve followim wei bilong Jehovah for kaen long narawan: Sapos supervisor bilong iu long waka hem no duim gud waka bilong hem, wanem nao bae iu duim? Sapos wanfala brata wea no kam long meeting for longfala taem hem kam long Kingdom Hall, wanem nao bae iu talem long hem? Sapos iu meetim wanfala haosholder wea sei hem bae no story witim iu bikos hem busy tumas, wanem nao bae iu duim for showimaot iu kaen long hem? Sapos waef bilong iu askem iu why nao iu no storyim long hem samting wea iu plan for duim, waswe, bae iu tok kaen long hem? Taem iumi tingim feeling bilong narawan, and hao toktok bilong iumi bae affectim hem, datwan bae helpem iumi for followim wei bilong Jehovah for kaen long narawan.—Readim Proverbs 15:28.

DUIM WISE SAMTING OLSEM JEHOVAH

10, 11. Wanem nao savve helpem iumi for duim wise samting olsem Jehovah? Storyim example.

10 Jehovah hem barava wise, and tu, hem fit for savve long samting wea bae happen long future. Nomata iumi no savve wanem bae happen long future, bat iumi tu savve duim wise samting. Hao nao olsem? Bifor iumi disaed for duim eni samting, iumi savve ting raonem hao nao datwan bae affectim iumi and olketa narawan tu. Iumi shud no olsem olketa Israelite. Olketa no ting raonem wanem nao bae kasem olketa sapos olketa no obeyim Jehovah. And olketa no tingim tu wei wea olketa fren witim hem and evri samting wea hem duim for olketa. From Moses hem savve long wei bilong olketa Israelite, hem savve olketa bae duim wanem Jehovah no laekem. Hem sei: “Olketa wanfala nation wea no laek for herem toktok, and no laek for minim samting. Bae hem gud tumas sapos olketa wise! Bae olketa ting raonem olketa samting hia. Bae olketa tingim samting wea bae kamaot from wanem olketa duim.”—Deut. 31:29, 30; 32:28, 29.

11 For duim wise samting olsem God, iumi shud ting raonem wanem savve kamaot from samting wea iumi duim. Olsem example, sapos iu frenim wanfala brata or sista, iutufala bae garem strongfala feeling for each other. So hem important for iu luksavve long datwan and no duim eni samting wea bae spoelem wei wea iu fren witim Jehovah. Followim disfala wise kaonsel bilong Jehovah: “Man wea wise hem stap klia long danger samting, bat man wea no garem savve hem no stap klia long danger samting dastawe hem kasem nogud samting.”—Prov. 22:3.

CAREFUL LONG WANEM IU TINGTING ABAOTEM

12. Hao nao maet samting wea iumi tingting abaotem hem spoelem iumi?

12 Man wea wise bae careful long wanem hem tingting abaotem. Samting wea iumi tingting abaotem savve helpem iumi or spoelem iumi, long sem wei wea fire savve helpem iumi or spoelem iumi. Taem iumi careful long hao iumi iusim fire, hem savve helpem iumi, olsem example for kukim kaikai. Bat sapos iumi no careful, fire savve bonem haos bilong iumi, and killim iumi dae tu. Sapos iumi tingting abaotem olketa samting wea Jehovah teachim iumi, datwan bae helpem iumi. Bat sapos iumi gohed for tingting raonem olketa nogud samting, datwan bae spoelem iumi. Olsem example, sapos iumi gohed for tingting abaotem wei for durong and olketa nara nogud samting, bae iumi laekem olketa samting hia gogo maet bae iumi duim nao. Datwan bae spoelem wei wea iumi fren witim Jehovah.—Readim James 1:14, 15.

13. Wanem nao Eve tingting raonem?

13 Tingim samting wea firstfala woman Eve hem duim. Jehovah givim komand long Adam and Eve for no kaikaim frut from “datfala tree wea piksarem wei for savve long gud and nogud samting.” (Gen. 2:16, 17) Bat Satan sei long Eve: “Iu bae nating dae. God hem savve long day wea iu kaikaim datwan, eye bilong iu bae open and iu bae olsem God. Iu bae savve long wanem nao hem gud and wanem nao hem nogud.” Eve tingting raonem datfala toktok bilong Satan and tingse laef bilong hem bae gud tumas sapos hem savve disaedem seleva wanem nao hem gud and nogud. Hem gohed for tingting abaotem diswan and gogo hem laekem tumas frut bilong datfala tree. Then wanem nao happen? Bible sei: “[Eve] start for tekem datfala frut and kaikaim. Bihaen, taem hasband bilong hem stap witim hem, hem givim samfala frut hia long hem and hem start for kaikaim.” (Gen. 3:1-6) From Adam duim diswan, “sin hem kasem evriwan long world . . . [and] from olketa sin, olketa dae.” (Rome 5:12) Nogud samting nao kamaot from wei wea Eve tingting raonem samting wea no stret!

14. Wanem nao Bible talem wea helpem iumi for no durong?

14 Hem tru, Eve hem no durong. Bat Jesus warnim iumi for no tingting abaotem wei for durong. Hem sei: “Eniwan wea gohed for lukluk long wanfala woman and laek for durong witim hem, hem duim adultery finis witim hem long heart bilong hem.” (Matt. 5:28) And tu, Paul talem disfala warning: “No mekem plan for kasem olketa samting wea body laekem.”—Rome 13:14.

15. Wanem kaen riches nao iumi shud hipimap, and why nao olsem?

15 Bible sei tu for iumi mas waka hard for duim wanem Jehovah laekem and no tingting abaotem wei for kamap rich. Nomata sapos wanfala man hem rich, selen bilong hem bae no protectim hem. (Prov. 18:11) Jesus sei man hem krangge sapos hem hipimap olketa riches for hemseleva, bat hem “nating tingim God.” (Luke 12:16-21) Taem iumi hipimap “riches long heven” long wei for duim wanem Jehovah laekem, iumi mekem hem hapi, and iumi tu bae hapi. (Matt. 6:20; Prov. 27:11) Wei for fren gud witim Jehovah hem barava important winim eni nara samting.

NO WARI TUMAS

16. Wanem nao savve helpem iumi sapos iumi wari tumas abaotem eni samting?

16 Sapos iumi laek for kamap rich, datwan bae mekem iumi warim staka samting. (Matt. 6:19) Jesus sei olketa wea wari evritaem abaotem selen bae faendem hem hard for Kingdom hem first samting long laef bilong olketa. (Matt. 13:18, 19, 22) And tu, samfala pipol warim enikaen nogud samting wea maet happen long olketa. Bat sapos iumi gohed for wari olowe, maet gogo bae iumi kasem sik, and tu, maet datwan spoelem faith bilong iumi. Iumi mas trustim Jehovah for helpem iumi. Bible sei “Wei for wari savve mekem heart bilong man wikdaon, bat gudfala toktok nao bae mekem heart bilong hem hapi.” (Prov. 12:25) So sapos iu wari tumas abaotem eni samting, story witim wanfala brata or sista wea savve gud long iu. Dadi or mami, hasband or waef, or wanfala gudfala fren savve encouragem iu for trust long Jehovah and helpem iu for no wari tumas.

17. Hao nao Jehovah savve helpem iumi taem iumi wari?

17 Jehovah barava minim feeling bilong iumi and savve helpem iumi for no wari tumas. Paul sei: “Iufala mas no wari abaotem eni samting bat long eni samting wea iufala needim, askem God for datwan long wei for prea long hem witim wei for barava askem help bilong hem and for talem thankiu tu. Taem iufala duim olsem, peace bilong God wea winim nao wanem man savve minim bae gaedem heart and tingting bilong iufala bikos long Christ Jesus.” (Phil. 4:6, 7) So taem iu wari, tingim wanem Jehovah duim for helpem iu for gohed fren gud witim hem. Olsem example, hem iusim olketa brata and sista, olketa elder, datfala wakaman wea faithful and wise, olketa angel, and Jesus for helpem iu.

18. Hao nao wei for ting raonem samting savve helpem iumi?

18 Long disfala study, iumi lanem hao iumi followim wei bilong Jehovah taem iumi trae for minim feeling bilong narawan. (1 Tim. 1:11; 1 John 4:8) Iumi bae hapi taem iumi showimaot love and iumi kaen long narawan, taem iumi ting raonem wanem savve kamaot from samting wea iumi duim, and taem iumi traem best for no wari tumas. Gohed for ting raonem hope wea God givim long iumi, and traem best for followim wei bilong Jehovah.—Rome 12:12.