Skip to content

Skip to table of contents

Be Watchful​—Satan Wants to Devour You!

Be Watchful​—Satan Wants to Devour You!

“Gohed for lukaot. Devil, wea hem enemy bilong iufala, hem raraon olsem wanfala lion wea singaot big and hem laekem tumas for kaikaim eniwan.”—1 PET. 5:8.

1. Hao nao gogo wanfala angel hem kamap Satan?

LONG firstaem, disfala angel hem fren gud witim Jehovah. Bat gogo hem laekem olketa man for worshipim hem. Hem shud kwiktaem aotem datfala rong tingting, bat hem no duim datwan. Hem gohed for ting raonem datwan gogo hem sin nao. (Jas. 1:14, 15) Bihaen hem duim datwan nao hem garem datfala nem Satan. Hem “no laekem samting wea tru.” Hem againstim Jehovah and kamap “dadi bilong wei for laea.”—John 8:44.

2, 3. Olketa difren nem wea Bible iusim for kolem long Satan, olketa showimaot hem wanem kaen man?

2 Bihaen Satan hem againstim Jehovah, hem kamap main enemy bilong God and enemy bilong olketa man. Wanem Bible talem abaotem Satan showimaot hem barava nogud enemy. Datfala nem Satan hem minim “man for againstim man.” Diswan showimaot disfala wicked angel hem les for stap anda long God and hem barava strong for againstim rul bilong God. Samting wea Satan laekem nao hem for rul bilong Jehovah hem finis.

3 Long Revelation 12:9 hem sei nara nem bilong Satan hem Devil, wea minim “man for laea for spoelem narawan.” Satan hem spoelem nem bilong God taem hem talem toktok wea mekem Eve tingse God hem laea. Datfala toktok “snek bilong bifor kam” mekem iumi tingim taem wea Satan iusim snek for trikim Eve. Datfala toktok “big snek” hem tu fitim Satan. Hem raf, hem no tingim eniwan, and wei bilong hem barava nogud. Hem no laekem plan bilong Jehovah for kamap tru, and hem laek for finisim pipol bilong God.

4. Wanem nao bae iumi storyim long disfala study?

4 Tru nao, Satan barava laek for mekem iumi for no faithful. Dastawe Bible talem disfala warning: “Iufala mas gohed for garem gudfala tingting and gohed for lukaot. Devil, wea hem enemy bilong iufala, hem raraon olsem wanfala lion wea singaot big and hem laekem tumas for kaikaim eniwan.” (1 Pet. 5:8) Long disfala study, bae iumi storyim wei wea Satan garem bigfala paoa, hem raf and no kea, and hem man for laea. Diswan bae helpem iumi luksavve iumi mas protectim iumiseleva from Satan wea hem enemy bilong Jehovah and pipol bilong Hem.

SATAN GAREM BIGFALA PAOA

5, 6. (a) Storyim samfala example wea showimaot olketa angel garem bigfala paoa. (b) Long wanem wei nao Satan hem “mekem pipol for dae”?

5 Olketa angel garem bigfala paoa. (Ps. 103:20) Olketa garem bigfala savve and olketa strong winim iumi olketa man. Olketa angel wea faithful iusim paoa wea olketa garem for duim gud samting. Olsem example, wanfala angel bilong Jehovah nomoa killim dae 185,000 soldia bilong Assyria wea kam for faetem pipol bilong God. Hem hard for wanfala man and nomata wanfala army tu for duim diswan. (2 Ki. 19:35) Long narataem, wanfala angel iusim savve and paoa wea hem garem for aotem olketa aposol bilong Jesus from prison. Nomata olketa security standap long there, olketa no luksavve angel nao openem olketa door long prison, letem olketa aposol go free, and then lokim bak moa olketa door hia!—Acts 5:18-23.

6 Olketa angel wea faithful iusim paoa wea olketa garem for duim gud samting, bat Satan iusim paoa wea hem garem for duim nogud samting. And Satan garem bigfala paoa and hem savve duim staka nogud samting. Bible sei hem “rulim disfala world” and hem “god bilong disfala world.” (John 12:31; 2 Cor. 4:4) And tu, Bible sei Satan hem “mekem pipol for dae.” (Heb. 2:14) Datwan no minim evriwan wea dae Satan nao kam and killim olketa dae. So wanem nao datwan minim? First samting, staka pipol long disfala world garem wei bilong Satan for heitim narawan and raf tumas. Mek-tu samting, from Eve bilivim laea story wea Satan talem, and Adam no obeyim God, iumi evriwan sin and iumi dae. (Rome 5:12) Olsem Jesus talem, Satan hem “man for killim man dae.” (John 8:44) Hem enemy wea garem bigfala paoa.

7. Wanem nao showimaot olketa demon garem bigfala paoa?

7 Taem iumi againstim Satan, datwan minim iumi againstim tu olketa wea sapotim hem and wea no laek stap anda long rul bilong God. Insaed diswan hem olketa angel wea no faithful, wea Bible kolem olketa, olketa demon. (Rev. 12:3, 4) Olketa demon strong winim olketa man, and duim staka samting wea mekem olketa man safa. (Matt. 8:28-32; Mark 5:1-5) No forget, Satan and olketa demon garem bigfala paoa. (Matt. 9:34) Sapos Jehovah no helpem iumi, hard for iumi win long disfala faet wea iumi garem againstim Satan.

SATAN HEM RAF AND NO KEA

8. (a) Wanem nao main goal bilong Satan? (Lukim piksa long start bilong study.) (b) Long wanem wei nao iu lukim pipol long world distaem olketa raf and no kea olsem Satan?

8 Aposol Peter sei Satan hem olsem “wanfala lion wea singaot big.” Wanfala buk sei Greek word wea olketa transleitim olsem “singaot big” hem minim “singaot bilong wanfala raf animal wea barava hangre.” Datwan nao hem wei bilong Satan! Hem raf and no kea. Nomata full world hem stap finis long paoa bilong Satan, hem no satisfae yet, and hem laek for kaikaim samfala moa. (1 John 5:19) Olketa anointed Christian and “olketa nara sheepsheep” nao olketa main wan hem laek spoelem. (John 10:16; Rev. 12:17) Main goal bilong Satan hem for finisim pipol bilong Jehovah. Olketa samting wea Satan duim for persecutim olketa tru Christian start kam long first century kasem distaem showimaot hem barava raf and no kea.

9, 10. (a) Wanem nao Satan duim for spoelem olketa Israelite? (Storyim samfala example.) (b) Why nao Satan laek for spoelem olketa Israelite? (c) Taem samwan wea worshipim Jehovah hem duim bigfala sin, hao nao iu ting Satan hem feel?

9 Tingim nara wei wea Satan showimaot hem raf and no kea. Lion wea barava hangre no feel sorre long animal wea hem laek kaikaim, and bihaen hem killim dae datfala animal hem no feel guilty tu long samting wea hem duim. Long sem wei, Satan nating sorre long olketa man wea hem laek kaikaim. Olsem example, taem olketa Israelite foldaon long sin, olsem wei for durong and greedy, masbi Satan hem barava hapi bikos hem win nao. Tingim taem Zimri hem durong and Gehazi hem greedy, masbi Satan hem hapi tumas long nogud samting wea kasem tufala.—Num. 25:6-8, 14, 15; 2 Ki. 5:20-27.

Satan savve hapi tumas taem wanfala wakaman bilong Jehovah duim sin (Paragraf 10 storyim diswan)

10 Wanfala main reason why Satan hem laek for spoelem olketa Israelite bifor, hem bikos Messiah bae kam from datfala nation. Satan savve Messiah nao bae finisim hem and pruvim Jehovah nomoa garem raet for rul. (Gen. 3:15) Satan no laekem olketa Israelite for fren gud witim God, so hem duim enikaen samting for trae mekem olketa for sin. No tingse Satan hem sorre long David taem hem kasem nogud samting from wei wea hem duim adultery. No tingse Satan hem sorre long Moses taem God talem Moses bae hem no go insaed long Promis Land. Satan savve hapi tumas taem hem lukim wanfala wakaman bilong Jehovah duim bigfala sin. And taem pipol bilong God duim sin hem iusim datwan for tok daonem Jehovah.—Prov. 27:11.

11. Why nao Satan maet laek for spoelem Sarah?

11 Satan barava heitim famili laen wea Messiah bae born kam long hem. Olsem example, tingim samting wea happen bihaen Jehovah talem long Abraham bae laen bilong hem kamap “wanfala big nation.” (Gen. 12:1-3) Taem Abraham and Sarah stap long Egypt, Pharaoh tekem Sarah long haos bilong hem and laek for maritim hem. Bat Jehovah protectim Sarah and no letem datfala nogud samting for happen. (Readim Genesis 12:14-20.) Bifor Isaac hem born, King Abimelech bilong Gerar tu laek for maritim Sarah. (Gen. 20:1-7) Waswe, Satan nao bihaenem olketa samting hia? Waswe, Satan tingse Sarah, wea lusim richfala taon long Ur, bae tinghae long olketa naesfala haos bilong Pharaoh and Abimelech? Waswe, Satan tingse olketa riches bilong tufala hia bae switim Sarah for no faithful long Abraham and long Jehovah, and maritim eniwan long tufala king hia? Bible no talem, bat iumi savve Satan bae hapi tumas sapos Sarah hem missim chance for kamap wanfala granmami bilong Messiah. Sapos Satan win for spoelem marit bilong Sarah, nem bilong hem, and wei wea hem fren witim Jehovah, bae Satan nating feel guilty nomoa long datwan. Satan hem barava raf and no kea!

12, 13. (a) Bihaen Jesus hem born, wanem nao Satan duim wea showimaot hem barava raf? (b) Long tingting bilong iu, hao nao Satan hem ting long olketa young wan wea lovem Jehovah and traem best for worshipim Hem?

12 Jesus hem born staka handred year bihaen Abraham hem laef. No tingse Satan hem ting long Jesus olsem wanfala naes baby. Satan savve taem Jesus hem big bae hem nao kamap Messiah wea God promisim. Jesus hem main pikinini wea kam from laen bilong Abraham, and gogo hem bae “finisim evri samting wea Devil hem duim.” (1 John 3:8) Waswe, Satan tingse hem nogud samting tumas for killim dae wanfala pikinini? Nomoa. Hem no warim sapos hem duim nogud samting. And hem kwiktaem for duim samting for trae killim dae Jesus wea hem pikinini. Wanem nao hem duim?

13 Taem olketa man wea lukluk long olketa star talem King Herod hao “king bilong olketa Jew” hem born, Herod hem barava kros and laek for killim dae datfala baby. (Matt. 2:1-3, 13) So hem givim komand for killim dae evri boy wea tu year or wea no kasem tu year yet long Bethlehem, and olketa nara ples long datfala area. (Readim Matthew 2:13-18.) Jesus no dae long datfala taem, bat wanem nao iumi lanem abaotem Satan from datwan? Satan no warim laef bilong eniwan, nomata laef bilong olketa pikinini tu. Satan hem “wanfala lion wea singaot big.” Iumi mas no forget, Satan hem barava raf and no kea long eniwan!

SATAN HEM MAN FOR LAEA

14, 15. Wanem nao Satan duim for “blindim mind” bilong pipol?

14 Samting wea Satan duim for mekem pipol againstim Jehovah hem nao for laea long olketa. (1 John 4:8) Satan laea long pipol for mekem olketa tingse olketa no “needim God.” (Matt. 5:3) Olketa hia no biliv bikos Satan “blindim mind bilong olketa,” mekem olketa no luksavve long tru samting abaotem Jehovah.—2 Cor. 4:4.

15 Wanfala main samting wea Satan iusim for laea long pipol hem false religion. Hem savve Jehovah laekem pipol for worshipim hem nomoa. (Ex. 20:5) So taem Satan lukim pipol no worshipim Jehovah bat olketa worshipim olketa grani, olketa animal, or eni nara samting wea God wakem, masbi Satan hapi fogud. Sorre samting nao, staka pipol tingse God acceptim worship bilong olketa batawea olketa slave long olketa false teaching and olketa iusles kastom. Olketa Israelite long taem bilong Isaiah tu olsem. Jehovah askem olketa olsem: “Why nao iufala gohed for peim samting wea hem no bred, and why nao iufala iusim selen bilong iufala long samting wea iufala no satisfae long hem? Iufala lisin gud long mi, and kaikaim gudfala kaikai, and iufala bae kasem gudfala samting wea bae mekem iufala barava hapi.”—Isa. 55:2.

16, 17. (a) Why nao Jesus sei long Peter: “Satan, iu go from mi nao”? (b) Wanem nao maet Satan duim for mekem iumi no gohed for lukaot?

16 Satan savve trikim olketa wea strong for worshipim Jehovah tu. Olsem example, tingim samting wea happen taem Jesus talem olketa disaepol klosap bae hem dae. Aposol Peter, wea lovem Jesus, hem sei: “Lord, iu no tok olsem, bae olketa samting hia no kasem iu nomoa ia.” Jesus sei long Peter: “Satan, iu go from mi nao!” (Matt. 16:22, 23) Why nao Jesus kolem Peter “Satan”? Bikos Jesus savve hem klosap for dae and givim laef bilong hem olsem wanfala ransom sakrifaes, wea pruvim Devil hem man for laea. Diswan hem wanfala barava important taem long history bilong olketa man, and hem no taem for tingim hemseleva. Sapos Jesus hem tingim hemseleva and no gohed for lukaot, Satan bae barava hapi.

17 Disfala nogud world hem klosap for finis, so iumi tu stap long wanfala barava important taem long history. Satan laekem iumi for tingim iumiseleva long wei for aftarem olketa riches bilong disfala world. Hem laekem iumi for no tingim hao iumi stap long olketa last day, and for no gohed for lukaot. No letem Satan trikim iu! Bat “gohed for lukaot.” (Matt. 24:42) Satan laek trikim iumi mekem iumi tingse end hem farawe yet or end bae no kam. No bilivim datwan.

18, 19. (a) Wanem nao narafala samting wea Satan duim for trae trikim iumi? (b) Hao nao Jehovah helpem iumi for gohed lukaot?

18 Satan duim nara samting tu for trae trikim iumi. Hem laekem iumi for tingse Jehovah no lovem iumi, and God bae nating forgivim olketa sin bilong iumi. Bat datwan hem nating tru. Tingim diswan. Satan nao Jehovah no lovem hem. Satan nao Jehovah bae nating forgivim hem. Bat Bible sei olsem long iumi: “God hem raeteous so hard for hem forgetim waka wea iufala duim and love wea iufala showimaot for nem bilong hem.” (Heb. 6:10) Jehovah tinghae long evri samting wea iumi duim for mekem hem hapi, and iumi no hard waka nating taem iumi duim waka bilong hem. (Readim 1 Corinth 15:58.) So no letem Satan for trikim iu.

19 Olsem iumi storyim finis, Satan hem garem bigfala paoa, hem raf and no kea, and hem man for laea. Hao nao bae iumi savve winim kaen enemy olsem? Jehovah hem helpem iumi. Bible helpem iumi for savve long olketa trik bilong Satan. (2 Cor. 2:11) Taem iumi savve long olketa difren wei wea Satan trae for spoelem iumi, datwan savve helpem iumi for gohed lukaot. Bat for savve nomoa long olketa trik bilong Satan hem no inaf. Bible sei: “Againstim Devil mekem hem ranawe from iufala.” (Jas. 4:7) Nextfala study bae storyim thrifala samting wea Satan iusim for spoelem iumi, and wanem iumi savve duim for againstim hem.