Skip to content

Skip to table of contents

You Can Fight Satan​—And Win!

You Can Fight Satan​—And Win!

“Iufala mas againstim [Satan] and garem strongfala faith.” —1 PET. 5:9.

1. (a) Why nao hem barava important for faet againstim Satan distaem? (b) Hao nao iumi savve iumi fit for win long disfala faet?

SATAN attakim olketa anointed Christian wea stap yet long earth, and “olketa nara sheepsheep.” (John 10:16) Devil savve hem garem lelebet taem nomoa stap, so hem waka hard for spoelem faith bilong olketa wea worshipim Jehovah. (Readim Revelation 12:9, 12.) Bat iumi savve win long disfala faet wea iumi garem againstim Satan. Bible sei: “Againstim Devil mekem hem ranawe from iufala.”—Jas. 4:7.

2, 3. (a) Why nao Satan hem hapi taem pipol bilivim hem no really stap? (b) Wanem nao mekem iu sure Satan hem really stap?

2 Staka pipol no bilivim Satan hem really stap. Olketa sei Satan and olketa demon olketa pipol insaed olketa buk, olketa movie wea mekem man fraet, and olketa video game nomoa. Olketa sei olketa krangge man nomoa bilivim Satan and olketa demon really stap. Satan hapi taem pipol sei hem and olketa demon bilong hem no really stap, bikos hem isi for Satan trikim pipol wea garem kaen tingting olsem. (2 Cor. 4:4) Wanfala wei wea Satan trikim pipol nao hem for mekem olketa tingse hem and olketa demon no stap.

3 Bat pipol bilong Jehovah savve Devil hem really stap. Wanem nao mekem iumi sure Devil hem really stap? Bible sei Satan iusim wanfala snek for story long Eve. (Gen. 3:1-5) Satan nao story long Jehovah and kwestinim reason why Job worshipim Jehovah. (Job 1:9-12) Satan nao trae for switim Jesus for no faithful. (Matt. 4:1-10) And bihaen Jesus kamap King long 1914, Satan start for attakim olketa anointed Christian wea stap yet long earth. (Rev. 12:17) Satan gohed yet for againstim olketa anointed Christian and olketa nara sheepsheep, and trae for spoelem faith bilong olketa. For winim disfala faet, iumi mas againstim Satan and gohed for garem strongfala faith. Long disfala study, bae iumi storyim thrifala samting wea iumi savve duim for againstim Satan.

STAP KLIA LONG WEI FOR PRAOD

4. Wanem nao showimaot Satan hem barava praod?

4 Satan nating hambol. Hem kwestinim raet bilong Jehovah for rul, and hem trae for mekem olketa narawan for worshipim hem and no Jehovah. Hem barava praod and bighed. So wanfala wei for iumi againstim Satan hem for rejectim feeling for praod, and traem best for hambol. (Readim 1 Peter 5:5.) Bat wanem nao hem minim for man hem praod? Waswe, evri wei for praod hem no stret?

5, 6. (a) Waswe, evri wei for praod hem rong? Minim kam. (b) Wanem kaen wei for praod nao hem no stret? Storyim samfala example long diswan.

5 Wanfala dictionary sei for praod savve minim for man feel gud abaotem hemseleva and no ting daonem hemseleva. Hem savve minim tu “feeling for satisfae wea iu garem bikos iu or pipol wea iu lovem duim gudfala samting or garem gudfala samting.” Diskaen wei for praod hem no rong. Aposol Paul sei long kongregeson long Corinth: “Mi tok praod abaotem iufala long olketa long Macedonia. Mi talem olketa iufala long Achaia redi for help for wanfala full year finis. From iufala barava willing, staka long olketa willing tu.” (2 Cor. 9:2) So for feel gud abaotem wanem olketa narawan duim and wanem iumiseleva duim hem no rong. Hem no rong for iumi tinghae long gud samting wea famili bilong iumi duim, gud samting abaotem culture bilong iumi, or ples wea iumi growap.—Acts 21:39.

6 Bat wankaen wei for praod wea no stret hem stap. Hem savve spoelem wei wea iumi fren witim olketa narawan and main wan nao Jehovah. Man wea garem diskaen wei for praod savve feel nogud taem hem kasem kaonsel. Maet hem no hambol for followim datfala kaonsel bat hem rejectim datwan. (Ps. 141:5) Diskaen wei for praod hem mekem man tinghae tumas long hemseleva, bighed, and tingse hem gud winim narawan. Jehovah heitim pipol wea praod olsem and bighed. (Ezek. 33:28; Amos 6:8) Bat Satan barava hapi taem pipol followim wei bilong hem for praod and tokplas abaotem olketa seleva. Masbi Satan hapi fogud taem Nimrod, Pharaoh, and Absalom tokplas abaotem olketa seleva! (Gen. 10:8, 9; Ex. 5:1, 2; 2 Sam. 15:4-6) Wei for praod nao spoelem wei wea Cain fren witim Jehovah. From Cain hem praod tumas, hem no followim kaonsel bilong Jehovah. Hem bighed, hem les for obeyim warning bilong God, and hem sin againstim Jehovah.—Gen. 4:6-8.

7, 8. (a) Wei for praod savve mekem samfala garem wanem tingting abaotem pipol from narafala ples? (b) Hao nao wei for praod savve spoelem peace insaed long kongregeson?

7 Distaem pipol duim staka nogud samting from olketa praod. Samfala taem wei for praod savve mekem man ting daonem or heitim pipol from narafala ples. Man wea garem tingting olsem tingse pipol long ples bilong hem olketa gud winim pipol from narafala ples. Diskaen tingting mekem pipol faet, go long war, and killim dae staka pipol.

8 Olketa Christian shud no garem kaen tingting olsem. Nomata olsem, wei for praod savve mekem samfala brata and sista for garem nogud feeling long each other gogo olketa raoa nao. Datwan nao samting wea happen long samfala Christian long first century, dastawe James askem disfala kwestin long olketa: “Wanem nao mekem iufala faet and raoa olowe?” (Jas. 4:1) Sapos iumi heitim olketa narawan and tingse iumi gud winim olketa, maet gogo iumi savve talem or duim samting wea bae spoelem olketa. (Prov. 12:18) Tru nao, wei for praod savve spoelem peace insaed kongregeson.

9. Olketa wanem scripture nao savve helpem iumi for no ting daonem pipol from nara ples, and for stap klia long olketa nara nogud wei for praod? (Lukim piksa long start bilong study.)

9 Sapos samfala taem iumi tingse iumi gud winim narawan, iumi mas tingim hao Jehovah hem “barava heitim olketa wea praod.” (Prov. 16:5) And tu, iumi shud lukluk gud long iumiseleva and ting raonem disfala kwestin: ‘Waswe, mi tingse mi gud winim pipol from narafala ples, kantri, or pipol wea garem difren culture?’ Kaen tingting olsem hem no stret bikos Bible sei “God wakem pipol long evri kantri long world from wanfala man nomoa.” (Acts 17:26) So iumi evriwan olsem wan pipol nomoa bikos iumi evriwan kam from Adam. Hem krangge for tingse pipol from wanfala ples olketa gud winim pipol from narafala ples. Sapos iumi garem kaen tingting olsem, hem olsem iumi letem Satan for spoelem love and wan mind wea iumi olketa Christian garem. (John 13:35) For faet againstim Satan and win, iumi mas stap klia long wei for praod.—Prov. 16:18.

NO LOVEM DISFALA WORLD

10, 11. (a) Why nao maet hem isi for iumi start for lovem olketa samting long world? (b) From Demas lovem world, wanem chance nao hem misstim?

10 Satan nao “man wea rulim disfala world,” and hem kontrolem evri samting long world. (John 12:31; 1 John 5:19) Staka samting wea pipol long world tinghae long hem, hem againstim olketa standard bilong God. Hem tru, no evri samting long disfala world hem nogud. Nomata olsem, iumi sure Satan bae iusim olketa samting long world for trae switim iumi for duim sin. Or hem bae trae for mekem iumi lovem disfala world and no strong for worshipim Jehovah.—Readim 1 John 2:15, 16.

11 Wei for lovem world hem spoelem samfala Christian long first century. Olsem example, Paul sei: “Demas hem lusim mi bikos hem lovem tumas disfala world.” (2 Tim. 4:10) Bible no sei wanem samting long world nao Demas lovem, wea mekem hem for lusim Paul. Maet Demas start for lovem olketa material samting winim olketa spiritual samting. Sapos olsem, Demas misstim chance for garem olketa nambawan privilege long waka bilong God. Sapos hem faithful, bae hem gohed for helpem Paul. No eni samting long world hem winim olketa blessing wea Demas savve kasem from Jehovah!—Prov. 10:22.

12. Long wanem wei nao Satan savve iusim “riches wea savve switim man” for spoelem iumi?

12 Sem samting savve kasem iumi tu. Hem normal samting for laek provaedem need bilong iumiseleva and famili bilong iumi. (1 Tim. 5:8) From God putim Adam and Eve long naesfala paradaes, datwan mekem iumi luksavve Jehovah laekem iumi for garem gudfala laef. (Gen. 2:9) Bat Satan savve iusim “riches wea savve switim man” for mekem iumi lovem world. (Matt. 13:22) Staka pipol tingse selen and olketa material samting bae mekem olketa hapi and kasem gud samting long laef. Sapos iumi tu garem sem tingting, datwan savve spoelem wei wea iumi fren witim Jehovah, wea hem nao important winim eni nara samting long laef. Jesus givim disfala warning: “No eniwan savve waka for tufala boss, bikos bae hem heitim narawan and lovem narawan, or bae hem faithful long narawan and ting daonem narawan. Iufala no savve worshipim God and long semtaem busy for kasem staka selen.” (Matt. 6:24) Sapos iumi aftarem nomoa olketa material samting, iumi no savve worshipim Jehovah nao. Hem nao samting wea Satan barava laekem! Iumi mas no letem selen or olketa material samting for kamap important samting winim wei wea iumi fren witim Jehovah. For faet againstim Satan and win, iumi mas garem balance tingting abaotem olketa material samting.—Readim 1 Timothy 6:6-10.

STAP KLIA FROM WEI FOR DURONG

13. Wanem rongfala tingting nao staka pipol long world garem abaotem marit and sex?

13 Narafala trap bilong Satan hem wei for durong. Staka pipol tingse wei for faithful long hasband or waef, or for man and woman marit, hem no fitim distaem and hem mekem man no free. Olsem example, wanfala woman for act long movie sei hem hard tumas for man and woman faithful long tufala. Hem sei tu: “Mi no savve long eniwan wea faithful long partner bilong hem or wea laek for faithful.” Narafala man for act long movie sei: “Mi no ting hem wei bilong iumi olketa man for stap witim wanfala partner long full laef bilong iumi.” Masbi Satan barava hapi taem pipol olsem wea garem bigfala nem olketa tok spoelem marit, wea hem present from God. Devil no laekem pipol for marit, and hem no laekem olketa wea marit for garem gudfala marit. So for faet againstim Satan and win, iumi mas garem tingting bilong God abaotem marit.

14, 15. Wanem nao iu savve duim sapos wei for laek durong hem samting wea iu stragol witim?

14 Nomata iumi marit or singol, iumi mas waka hard for stap klia long wei for durong and olketa dirty samting. Waswe, datwan hem isi? Nomoa! Olsem example, sapos iu wanfala young wan, maet iu herem olketa nara young wan long skul tokplas abaotem wei wea olketa durong witim eniwan wea olketa laekem nomoa. Maet olketa story tu abaotem wei wea olketa sendem dirty toktok and dirty piksa long narawan long mobile phone (pipol kolem diswan sexting). Samfala pipol sei sexting, wea young pipol duim, hem semsem olsem wei for lukluk long olketa dirty piksa bilong pikinini. Bible sei: “Man wea durong hem sin againstim body bilong hem.” (1 Cor. 6:18) Staka pipol safa and dae from olketa nogud sik saed long sex. And staka young wan wea duim sex bifor olketa marit sei olketa barava sorre bihaen. Staka movie and staka program long TV mekem pipol tingse man wea brekem law bilong God bae no kasem eni nogud samting from datwan. Sapos iumi bilivim kaen tingting olsem then hem isi for iumi foldaon long sin.—Heb. 3:13.

15 Wanem nao iu savve duim sapos wei for laek durong hem samting wea iu stragol witim? Luksavve datwan hem wanfala wik point bilong iu. (Rome 7:22, 23) Prea long God for strongim iu. (Phil. 4:6, 7, 13) Stap klia long eni samting wea savve switim iu for durong. (Prov. 22:3) And taem iu kasem test for durong, iu mas kwiktaem rejectim datwan.—Gen. 39:12.

16. Wanem nao Jesus talem taem Satan testim hem, and wanem nao iumi savve lanem from example bilong Jesus?

16 Jesus showimaot nambawan example for iumi. Hem nating bilivim olketa laea toktok bilong Satan, and hem no ting raonem tu, bat stretawe hem sei long Satan: “Olketa Holy Raeting talem finis.” (Readim Matthew 4:4-10.) From Jesus savve gud long olketa Holy Raeting, hem stretawe talem toktok from samfala scripture long Satan. For faet againstim Satan and win, iumi mas no letem eni samting for switim iumi for durong.—1 Cor. 6:9, 10.

BAE IU WIN SAPOS IU NO GIVAP

17, 18. (a) Wanem nao olketa narafala trap wea Satan iusim for spoelem iumi, and why nao iumi no sapraes long datwan? (b) Wanem nao bae happen long Satan, and hao nao datwan encouragem iu for gohed faithful?

17 Thrifala trap bilong Satan wea iumi storyim long disfala study hem wei for praod, wei for laekem tumas olketa material samting, and wei for durong. Bat Satan iusim staka nara samting tu for spoelem olketa Christian. Olsem example, samfala Christian feisim hard taem from olketa famili member or olketa skul fren. Samfala Christian stap long kantri wea gavman tambuim preaching waka. Iumi no sapraes taem iumi kasem olketa hard taem olsem. Jesus talem disfala warning: “Pipol bae heitim iufala bikos iufala olketa disaepol bilong mi, bat man wea bae sev nao hem man wea no givap go kasem taem world hem finis.”—Matt. 10:22.

Satan bae finis for olowe (Paragraf 18 storyim diswan)

18 Wanem nao iumi mas duim for win long disfala faet wea iumi garem againstim Satan? Jesus sei: “Sapos iufala no givap, bae iufala sevem laef bilong iufala.” (Luke 21:19) No eni samting wea eniwan duim long iumi savve spoelem iumi for olowe. Sapos iumi gohed faithful long God, no eni samting savve spoelem wei wea iumi fren witim hem. (Rome 8:38, 39) Nomata sapos wanfala faithful Christian hem dae, datwan no minim Satan hem win, bikos Jehovah bae resurrectim hem. (John 5:28, 29) Bat Satan bae kasem nogud samting long future. Bihaen disfala nogud world hem finis, Jesus bae “torowem hem insaed datfala hol wea deep tumas” wea hem bae stap for 1,000 year. (Rev. 20:1-3) Long end bilong wan thousand year wea Christ hem rul, Satan bae aot from datfala prison and bae hem testim olketa man wea perfect. Bihaen datwan, God bae finisim Satan for olowe. (Rev. 20:7-10) Devil bae kasem nogud samting long future. Bat iu savve kasem gud samting long future! So gohed for againstim Satan and garem strongfala faith. Iu savve faet againstim Satan and win!