Skip to content

Skip to table of contents

Worshipim Jehovah, and No Busy Long Staka Nara Samting

Worshipim Jehovah, and No Busy Long Staka Nara Samting

“Mary . . . herehere long story bilong [Jesus]. . . . Martha hem busy tumas long staka samting.” —LUKE 10:39, 40.

SONG: 94, 134

1, 2. Why nao Jesus lovem Martha, bat wanem nao Martha duim wea showimaot hem no perfect?

WASWE, iu savve long eni samting abaotem Martha, sista bilong Lazarus? Bible sei Martha hem gudfala fren bilong Jesus, and Jesus lovem hem. Jesus lovem and respectim olketa nara woman tu. Olsem example, Mary, wea hem sista bilong Martha, hem gudfala fren bilong Jesus tu. And Jesus lovem Mary wea hem mami bilong hem. (John 11:5; 19:25-27) So why nao Jesus lovem Martha?

2 Jesus lovem Martha bikos hem barava kaen and hem woman for waka. And Jesus barava lovem Martha bikos hem garem strongfala faith. Martha bilivim evri samting wea Jesus teachim, and hem barava sure Jesus nao datfala Messiah. (John 11:21-27) Nomata olsem, Martha hem no perfect olsem iumi evriwan. Olsem example, taem Jesus visitim Martha and Mary, Martha hem kros long sista bilong hem and hem talem Jesus for talem Mary for kam helpem hem. Martha sei: “Hao Lord, iu no lukim sista bilong mi ia? Hem nating helpem mi nomoa! Iu talem hem for kam helpem mi.” (Readim Luke 10:38-42.) Why nao Martha tok olsem, and wanem nao iumi savve lanem from wanem Jesus talem long Martha?

MARTHA BUSY TUMAS LONG STAKA SAMTING

3, 4. Why nao Jesus sei Mary “chusim stret samting,” and wanem nao Martha lanem from datwan? (Lukim piksa long start bilong study.)

3 Jesus hapi for visitim Martha and Mary, and hem laek iusim datfala taem for teachim olketa tru samting long tufala. Mary sidaon klosap long Jesus, and hem “herehere long story bilong hem.” Hem barava laek for lane from datfala Nambawan Teacher. Martha savve duim sem samting tu. Sapos Martha duim datwan, Jesus bae praisem Martha bikos hem lisin long hem.

4 Bat Martha busy tumas long staka samting. Hem busy for redyim spesol kaikai for Jesus, and hem duim staka nara samting tu for lukaftarem Jesus. Taem Mary no helpem hem, hem kros and komplen long Jesus. Jesus savve Martha trae for duim staka samting tumas, so hem tok kaen long hem olsem: “Martha, Martha, iu warim staka samting tumas ia.” Jesus sei hem olraet nomoa sapos Martha redyim lelebet kaikai. Then Jesus praisem Mary bikos Mary lisin gud long wanem hem storyim. Jesus sei: “Iu lukim Mary hia, hem chusim stret samting, and bae no eniwan tekem diswan from hem.” Maet Mary forgetim wanem hem kaikaim long datfala taem, bat bae hem no forgetim wanem hem lanem from Jesus and wei wea Jesus praisem hem. Winim 60 year bihaen datwan, aposol John sei: “Jesus hem lovem Martha witim sista bilong hem.” (John 11:5) Datwan showimaot Martha ting raonem wanem Jesus talem and acceptim datwan, and hem faithful for worshipim Jehovah long full laef bilong hem.

5. Why nao hem no isi distaem for iumi gohed strong for worshipim Jehovah, and wanem kwestin nao bae iumi ansarem?

5 Distaem, staka samting stap winim enitaem bifor wea savve pullim tingting bilong olketa Christian mekem olketa no strong for worshipim Jehovah. The Watchtower bilong September 15, 1958, warnim olketa brata and sista for no letem technology mekem olketa no strong for worshipim Jehovah. Nomata long datfala taem olketa man wakem staka niu samting. Staka pipol savve readim olketa magasin wea luk naes, lisin long radio, lukim olketa movie, and lukluk long television. Datfala Watchtower sei taem end bilong world hem kakam klosap, “luk olsem staka samting bae kamap for pullim tingting bilong pipol.” Datwan hem barava tru distaem. Wanem nao iumi savve duim for followim example bilong Mary mekem iumi gohed strong for worshipim Jehovah?

NO BARAVA MEKIUS LONG WORLD

6. Pipol bilong Jehovah iusim technology for duim wanem samting?

6 Pipol bilong Jehovah iusim technology for preachim gud nius. Olsem example, bifor World War I and long taem wea datfala war gohed, olketa showim “Photo-Drama of Creation.” Datwan iusim olketa slide and shortfala movie wea garem kala and saond for preach long staka million pipol long staka kantri. Long end bilong datfala “Photo-Drama of Creation” hem storyim taem wea Jesus Christ bae rulim disfala earth and evriwan bae stap long peace. Bihaen datwan, pipol bilong Jehovah iusim tu radio for talemaot message abaotem Kingdom long staka million pipol long staka kantri. Distaem, iumi iusim olketa computer and Internet for helpem pipol evriwea long earth for herem gud nius.

No letem olketa samting wea no important for mekem iu no strong for duim waka bilong Jehovah (Paragraf 7 storyim diswan)

7. (a) Why nao iumi mas no barava mekius long disfala world? (b) Wanem nao iumi shud keakea long hem? (Lukim footnote.)

7 Bible warnim iumi for no barava mekius long disfala world. Diswan savve minim for no spendem staka taem long olketa samting long disfala world. (Readim 1 Corinth 7:29-31.) Samfala samting hia hem no rong, bat olketa savve weistim taem bilong iumi. Olsem example, maet iumi laek for duim samting wea iumiseleva interest long hem, readim olketa buk, lukluk television, travel go long olketa nara ples, baem olketa samting, and interest long olketa niu technology and olketa naesfala samting. Staka pipol laek for iusim olketa social network, sendem olketa text message and e-mail, or evritaem lukluk long nius or laek savve long sports nius. Bat samfala ova tumas nao for duim olketa samting hia. * (Eccl. 3:1, 6) Sapos iumi iusim staka taem for duim olketa samting wea no important, maet iumi no garem taem for duim samting wea barava important, wea hem nao for worshipim Jehovah.—Readim Ephesus 5:15-17.

8. Why nao iumi mas no lovem olketa samting long world?

8 Satan iusim disfala world for switim iumi mekem iumi no strong for worshipim Jehovah. Satan duim olsem long first century, and hem waka hard for duim datwan distaem tu. (2 Tim. 4:10) So iumi shud evritaem lukluk gud long iumiseleva for mek sure iumi no start for lovem olketa samting long world. Bible sei iumi mas ‘no lovem olketa samting long world.’ Bat iumi mas gohed strongim wei wea iumi lovem Jehovah. Sapos iumi duim olsem, hem bae isi for iumi obeyim Jehovah and gohed fren gud witim hem.—1 John 2:15-17.

GOHED DUIM OLKETA SAMTING WEA BARAVA IMPORTANT

9. Wanem nao Jesus encouragem olketa disaepol for duim, and wanem example nao hem showimaot long datwan?

9 Jesus teachim Martha for no busy tumas long staka samting and hem teachim datwan tu long olketa disaepol bilong hem. Hem encouragem olketa for gohed strong for worshipim Jehovah and sapotim Kingdom bilong hem. (Readim Matthew 6:22, 33.) Jesus showimaot nambawan example long wei for duim datwan. Hem no garem staka material samting, and hem no garem eni haos or eni pis land.—Luke 9:58; 19:33-35.

10. Wanem gudfala example nao Jesus showimaot for iumi saed long ministry?

10 Jesus evritaem strong for duim preaching waka. Olsem example, no longtaem bihaen hem start for duim ministry, pipol long Capernaum laekem Jesus for gohed stap long taon bilong olketa. Wanem nao hem duim? Hem gohed strong for duim wanem God laekem. Hem sei: “Mi mas talemaot gud nius abaotem Kingdom bilong God long olketa nara taon tu, bikos hem nao why God sendem mi kam.” (Luke 4:42-44) Jesus baeleg go long staka farawe ples for preach and teachim plande pipol abaotem gud nius. Nomata hem perfect, hem savve taed tu, and hem mas rest bikos hem waka hard tumas.—Luke 8:23; John 4:6.

11. Wanem nao Jesus duim taem wanfala man askem hem for stretem problem bilong hem, and wanem nao hem teachim long olketa disaepol?

11 Wanfala taem wea Jesus teachim olketa disaepol bilong hem wanfala important leson, wanfala man sei long Jesus: “Teacher, dadi bilong mi hem dae finis so iu talem brata bilong mi for sharem olketa samting wea dadi leavim for mitufala.” Jesus no trae for stretem problem bilong datfala man. Jesus no laekem eni samting for stopem hem for teachim olketa disaepol bilong hem. And hem luksavve datwan hem chance for hem teachim olketa sapos olketa aftarem olketa material samting, olketa bae no strong for duim wanem God laekem.—Luke 12:13-15.

12, 13. (a) Wanem nao Jesus duim long Jerusalem wea mekem samfala pipol bilong Greece tinghae long hem? (b) Wanem nao Jesus talem taem Philip askem Jesus for meetim pipol hia?

12 Long tu-thri day bifor Jesus dae, hem barava wari tumas. (Matt. 26:38; John 12:27) Hem savve hem bae barava safa and olketa bae killim hem dae. And tu, hem savve hem garem staka waka for duim bifor hem dae. Olsem example, long Sunday, Nisan 9, Jesus raedem donkey taem hem go long Jerusalem. Pipol long Jerusalem singaot big and sei hem “King wea kam long nem bilong [Jehovah].” (Luke 19:38) Long next day, Jesus go insaed long temple and raosem olketa greedy bisnisman wea salem olketa samting wea price bilong olketa hae tumas and olketa ravem pipol.—Luke 19:45, 46.

13 Samfala pipol bilong Greece wea kam long Jerusalem for celebratem Pasova lukim wanem Jesus duim and olketa barava tinghae long datwan. So olketa talem aposol Philip olketa laek for meetim Jesus. Bat Jesus no trae for lukaotem pipol for sapotim and helpem hem for againstim olketa enemy bilong hem. Hem savve long wanem hem barava important. Hem tingting strong nomoa long wanem God laekem hem for duim, wea hem nao for hem sakrifaesim laef bilong hem. So hem talem olketa disaepol hem klosap for dae and evriwan wea followim hem shud willing tu for sakrifaesim laef bilong olketa. Jesus sei: “Sapos man tinghae tumas long laef bilong hem, datwan bae gogo mekem laef bilong hem finis, bat man wea heitim laef bilong hem bae sevem datwan mekem hem savve laef olowe.” Jesus sei tu “Dadi long heven bae tinghae” long olketa wea followim Jesus and olketa bae kasem laef olowe. Philip savve talem datfala nambawan message long pipol bilong Greece wea laek for meetim Jesus.—John 12:20-26.

14. Nomata preaching waka hem first samting long laef bilong Jesus, wanem tu hem duim?

14 Taem Jesus stap long earth, waka for preachim gud nius nao hem main waka wea hem duim. Nomata olsem, hem duim olketa nara samting tu. Olsem example, hem go long wanfala marit and hem duim mirakol for changem wata for kamap gudfala wine. Maet hem go long olketa nara marit tu. (John 2:2, 6-10) Hem go kaikai tu long haos bilong olketa fren bilong hem and olketa narawan wea interest long gud nius. (Luke 5:29; John 12:2) And tu, Jesus markem taem for prea, ting raonem olketa samting, and for rest.—Matt. 14:23; Mark 1:35; 6:31, 32.

“AOTEM EVRI HEVI SAMTING”

15. Wanem nao aposol Paul sei olketa Christian mas duim, and hao nao hem showimaot gudfala example long diswan?

15 Aposol Paul sei olketa Christian olsem olketa man wea ran long wanfala resis and for olketa finisim resis hia, olketa mas aotem eni samting wea savve mekem olketa no ran gud or no gohed for ranran. (Readim Hebrew 12:1.) Paul showimaot gudfala example long diswan. Hem fit for kamap rich and wanfala bigman bilong Jew religion, bat hem no duim datwan bikos hem laek for duim “olketa samting wea barava important.” Hem waka hard long ministry and hem go long staka ples, olsem Syria, Asia Minor, Macedonia, and Judea. Paul luk forward for kasem laef olowe long heven. Hem sei: “Mi no tingim olketa samting long bihaen bat mi traem best for kasem olketa samting wea stap front long mi. Mi waka hard for goal bilong mi, wea hem nao for kasem datfala prize.” (Phil. 1:10; 3:8, 13, 14) Paul hem no marit, and datwan helpem hem for “gohed duim waka bilong Lord and no busy long eni nara samting.”—1 Cor. 7:32-35.

16, 17. Hao nao olketa wea marit or olketa wea singol savve followim example bilong Paul? Storyim wanfala experience.

16 Olsem Paul, samfala wea worshipim Jehovah distaem disaed for no marit mekem olketa savve duim moa samting long waka bilong Jehovah. (Matt. 19:11, 12) Maet olketa wea no marit no garem staka responsibility saed long famili olsem olketa wea marit. Nomata man marit or singol, iumi evriwan savve “aotem evri hevi samting” wea savve mekem iumi for no strong for worshipim Jehovah. Maet iumi need for aotem samfala samting wea savve weistim taem bilong iumi mekem iumi savve duim moa samting long waka bilong Jehovah.

17 Olsem example, Mark and Claire wea kam from Wales start for pioneer taem tufala finis skul. Tufala gohed for pioneer bihaen tufala marit. Bat tufala laek for duim moa samting long waka bilong Jehovah. Mark sei: “Mitufala duim samfala samting moa for mekem laef bilong mifala simpol. Mifala salem haos bilong mifala and lusim part-taem waka wea mifala duim mekem mifala savve duim construction waka.” Long 20 year wea go pas finis, tufala go long staka difren ples long Africa for help long waka for buildim olketa Kingdom Hall. Samfala taem tufala short long selen, bat evritaem Jehovah lukaftarem tufala. Claire sei: “Mitufala hapi tumas for waka for Jehovah evriday. Mitufala garem staka fren and mitufala garem evri samting wea mitufala needim. Mitufala no tingim olketa samting wea mifala lusim finis, bat mitufala hapi tumas for duim full-taem service.” Staka narawan wea duim full-taem service garem sem tingting olsem tufala. *

18. Olketa wanem kwestin nao hem gud for iumi tingim?

18 Waswe, iu savve duim moa samting long waka bilong Jehovah? Waswe, iu no strong for duim olketa samting wea barava important bikos iu busy tumas for duim staka nara samting? Sapos hem olsem, wanem nao iu savve duim? Maet iu savve kamap gud long wei for readim and studyim Bible. Nextfala study bae storyim hao for duim datwan.

^ par. 17 Lukim tu laef story bilong Hadyn and Melody Sanderson long article “Knowing What Is Right and Doing It” long The Watchtower, bilong March 1, 2006. Tufala salem gudfala bisnis bilong tufala long Australia, mekem tufala savve duim full-taem service. Readim samting wea happen taem tufala no garem eni selen taem tufala duim missionary waka long India.