Skip to content

Skip to table of contents

Olketa Bible Principle Fitim Distaem Tu

Olketa Bible Principle Fitim Distaem Tu

TINGIM DISWAN: Iu go visitim wanfala museum for lukim olketa oldfala samting. Staka samting hia luk old and samfala part hem brek tu. Samfala big haf long olketa hem nomoa nao. Bat wanfala hem luk gud nomoa, and iu savve lukim klia olketa design bilong hem. Iu sei long tour guide: “Diswan hem luk niu winim olketa narawan.” Hem sei: “Ia, bat hem nao old winim evriwan, and no enitaem olketa fixim eni part long hem.” Iu askem hem: “Waswe, olketa keepim gud samwea?” Hem sei: “Nomoa, hem nao samting wea eni strong wind or rain kam hem bangam nao. And staka rabis man trae for spoelem and distroem tu.” Maet iu sapraes and tingting olsem, ‘Olketa wakem diswan long wanem ia?’

Bible hem olsem datfala samting wea luk niu nomata hem barava old. Bible hem buk wea old winim olketa nara old buk. Bat staka old buk hia samfala part brek and nogud finis. Olsem example, eni information insaed old science buk hem no stret witim olketa niu samting wea olketa scientist faendemaot distaem. Olketa old medical buk, staka taem information insaed no helpem man bat savve spoelem man distaem. And staka long olketa oldfala buk hia lelebet part nomoa stap, or samfala part nogud finis.

Bat Bible barava difren from olketa nara buk hia. Nomata olketa raetem Bible winim 3,500 year go finis, full Bible stap kam kasem distaem and no eniting spoelem. And nomata pipol bonem Bible, stopem pipol for readim, and tok spoelem insaed staka handred year wea go pas, evri toktok insaed Bible no change. Bible hem evritaem stret, and staka taem samting wea olketa savveman just faendemaot distaem, Bible storyim finis.—Lukim box “Waswe, Hem Old Tumas or Hem Fitim Distaem?

OLKETA PRINCIPLE WEA SAVVE HELPEM IUMI DISTAEM

Bat maet iu laek for savve, ‘Waswe, olketa Bible principle savve helpem iumi distaem?’ Tingim diswan: ‘Wanem nao olketa barava nogud samting wea kasem iumi distaem? Which wan nao hem mekem iu fraet tumas?’ Maet iu tingim war, pollution, nogud crime, or corruption. Distaem bae iumi storyim samfala principle long Bible. And tu, tingim diswan, ‘Waswe, world bae hem sef ples for stap sapos pipol followim olketa principle hia?’

STAP GUD WITIM NARAWAN

“Olketa wea no raoa and wea stap gud witim narawan bae hapi, bikos pipol bae kolem olketa, ‘olketa son bilong God.’” (Matthew 5:9) “Traem best bilong iufala for stap gud witim olketa narawan.”—Rome 12:18.

SHOWIMAOT MERCY, WILLING FOR FORGIVE

“Olketa wea showimaot mercy bae hapi, bikos nara pipol bae showimaot mercy long olketa tu.” (Matthew 5:7) “Nomata sapos eniwan long iufala hem feel nogud long narawan, hem mas no kros bat mas evritaem forgivim hem. Iufala mas olsem Jehovah * wea hem willing for forgivim iufala.”—Colossae 3:13.

PIPOL FROM DIFREN PLES STAP GUD TUGETA

“God wakem pipol long evri kantri long world from wanfala man nomoa and hem wakem olketa for stap long evri ples long earth.” (Acts 17:26) “God hem no favorim eniwan. Long evri kantri long world, sapos man worshipim God and duim samting wea stret, God bae hapi long hem.”—Acts 10:34, 35.

LUKAFTAREM GUD DISFALA EARTH

“Nao [Jehovah] God hemi tekem man ya, an hemi putum hem fo stap long gudfala ples ya [garden bilong Eden, NW] mekem hemi lukaftarem olketa samting wea i stap long hem.” (Jenesis 2:15) God bae “finisim olketa wea spoelem earth.”—Revelation 11:18.

HEITIM WEI FOR GREEDY AND NO DURONG

“Iufala mas lukaot and keakea nogud iufala greedy. Diswan hem bikos nomata man garem staka samting, evri samting hia no mekem hem laef.” (Luke 12:15) “Iufala mas no storyim wei for durong, and no storyim tu evri difren kaen wei for no klin, or wei for greedy, bikos diswan hem no fitim pipol wea holy.”—Ephesus 5:3.

HONEST AND WAKA HARD

“Mifala laek for honest long evri samting wea mifala duim.” (Hebrew 13:18) “Man wea steal mas lusim kaen wei olsem, and hem mas garem waka.”—Ephesus 4:28.

HELPEM OLKETA WEA GAREM NEED

“Comfortim olketa wea sorre, helpem olketa wea wik, and patient long evriwan.” (1 Thessalonica 5:14) “Lukaftarem olketa pikinini wea no garem dadi and mami and olketa widow woman wea kasem hard taem.”—James 1:27.

Bible no storyim nomoa olketa principle hia bat hem storyim tu hao for followim long laef bilong iumi. Sapos evri pipol followim olketa principle wea iumi just story abaotem, datwan bae daonem staka problem wea kasem iumi. So olketa principle long Bible barava fitim distaem winim enitaem bifor! Bat hao nao olketa principle hia savve helpem iu distaem?

HAO BIBLE SAVVE HELPEM IU DISTAEM

Wanfala barava wise man sei: “Olketa gudfala samting wea man duim nao showimaot hem garem gudfala tingting.” (Matthew 11:19) Waswe, iu tingse datwan hem tru? Samting wea showimaot wanfala advaes hem gud, hem sapos man followim and kasem gud samting. So maet iu garem tingting olsem: ‘Sapos Bible hem fitim distaem, waswe, bae mi kasem eni gud samting sapos mi followim? Hao nao bae hem helpem mi long olketa problem wea mi kasem distaem?’ Tingim disfala example.

Delphine * hem garem gudfala laef. Seknomoa, samfala barava nogud samting kasem hem. Teenage dota bilong hem dae. Hasband bilong hem lusim hem. Hem kasem hard taem saed long selen. Hem sei: “Mi feel olsem mi no wei nao. Mi lusim dota bilong mi, hasband lusim mi, and mi no garem eni ples for stap. Mi feel olsem mi no eniting nao, mi no garem eniwan, mi sorre tumas, and mi no garem eni hope for future.”

Delphine luksavve samting wea disfala scripture talem hem barava tru. Bible sei: “Laef bilong mifala save kasem seventi yia nomoa, o sapos bodi blong mifala hemi strong bae mifala save kasem eiti yia. Nomata olsem, plande trabol an sore nomoa save kasem mifala. Ya, no long taem nomoa mifala dae nao.”—Sams 90:10.

Taem Delphine kasem olketa hard taem hia, hem followim wanem Bible talem. Datwan nao barava helpem hem. Thrifala article bihaen bae story tu abaotem olketa narawan wea advaes long Bible barava helpem olketa for winim olketa hard samting wea olketa kasem long laef. Olketa ting long Bible olsem wanfala barava spesol samting wea stap kam kasem distaem. Hem difren from staka nara oldfala buk wea garem information wea no fitim distaem. Wanem nao mekem Bible hem difren from olketa nara buk hia? Waswe, iu ting hem bikos Bible hem buk wea garem toktok bilong God, and no toktok bilong eni man?—1 Thessalonica 2:13.

Maet iu tu luksavve laef bilong iumi olketa man hem short nomoa and staka problem nao kasem iumi. Taem iu kasem problem and iu feel olsem iu no wei nao, wea nao iu tane go long hem for kasem comfort, sapot, and gudfala advaes?

Distaem bae iumi storyim thrifala area wea Bible savve helpem iumi. Bible savve helpem iumi for

  1. misstim nogud samting.

  2. stretem problem.

  3. deal witim hard taem.

Olketa article bihaen bae storyim thrifala area hia.

^ par. 10 Jehovah hem nem bilong God wea stap insaed Bible.—Psalm 83:18, NW.

^ par. 24 Long disfala article and long nara thrifala bihaen, mifala changem olketa nem.