Skip to content

Skip to table of contents

Witness wea Pruvim Profesi Kamap Tru

Witness wea Pruvim Profesi Kamap Tru

LONG ROME, LONG ITALY, OLKETA TOURIST SAVVE KAM FOR LUKIM SAMTING WEA OLKETA KOLEM ARCH BILONG TITUS. OLKETA WAKEM ARCH HIA FOR GIVIM HONOR LONG TITUS, KING BILONG ROME BIFOR, WEA WINIM WANFALA WAR.

Datfala Arch bilong Titus garem tufala piksa long wall bilong hem wea showim big samting wea happen long history. Bat interesting samting nao, datfala Arch bilong Titus mekhae long wanem Bible storyim. Hem olsem wanfala witness wea pruvim profesi long Bible hem kamap tru.

TAON HEM KASEM JUDGMENT

Long year 30 C.E., Rome rul ovarem Britain and Gaul (wea distaem hem France) go kasem Egypt, and pipol long olketa ples hia stap long peace and enjoyim laef. Bat wanfala farawe province wea Rome rul ovarem hem evritaem givim hard taem long olketa. Hem nao province bilong Judea.

Datfala Encyclopedia of Ancient Rome sei: “Gavman long Rome and pipol long province long Judaea barava heitim each other. Olketa Jew heitim olketa bigman long Rome bikos olketa no tinghae long kastom bilong olketa, and olketa bilong Rome barava treatim nogud long olketa Jew bikos olketa sei olketa Jew bighed tumas.” Staka Jew luk forward for taem wea wanfala Jew man bae rul mekem olketa savve kamap independent. Bat long 33 C.E., Jesus Christ sei Jerusalem bae distroe.

Jesus sei: “Wanfala taem bae kam wea olketa enemy bilong iu bae iusim olketa stik for wakem wanfala strong fence for satem iu, and bae olketa stap raonem iu and blokem iu long evri saed. Olketa bae finisim iu and olketa pikinini bilong iu and olketa bae aotem evri ston bilong iu.”Luke 19:43, 44.

Luk olsem olketa disaepol bilong Jesus no minim datfala toktok bilong Jesus. Tufala day bihaen, taem olketa lukim temple long Jerusalem, wanfala long olketa sei: “Teacher, lukim! olketa ston and haos hia barava spesol tumas!” Tru nao, samfala ston wea olketa wakem long temple hia hem samting olsem 11 meter long, 5 meter waed, and 3 meter hae! Jesus sei long olketa: “Gogo bae olketa aotem evri ston from olketa haos hia wea iufala lukim and no eni samting bae stopem datwan for happen.”Mark 13:1; Luke 21:6.

Jesus sei moa: “Taem iufala lukim army hem raonem Jerusalem, iufala savve nao datfala taon hem klosap for finis. Long datfala taem nao, olketa wea stap long Judea mas ranawe go long olketa maunten. Olketa wea stap long Jerusalem mas lusim datfala taon and olketa wea stap aotsaed long hem mas no kam insaed.” (Luke 21:20, 21) Waswe, profesi bilong Jesus kamap tru?

TAON HEM DISTROE

Thirti-thri year bihaen Jesus talem datfala profesi, pipol long Judea still heitim olketa bilong Rome wea rul ovarem olketa. So long 66 C.E. olketa Jew kros fogud taem bigman bilong Rome wea lukaftarem province bilong Judea, Gessius Florus, tekem selen from contribution long temple. Then nomoa, olketa soldia bilong olketa Jew kam insaed Jerusalem and killim dae olketa soldia bilong Rome wea stap long there, and olketa sei olketa independent nao from Rome.

Samting olsem thrifala month bihaen, Cestius Gallus leadim winim 30,000 soldia bilong Rome kam long Jerusalem for faetem olketa Jew hia wea againstim gavman. Olketa soldia hia go insaed datfala taon and trae for brekem wall wea stap raonem datfala temple. Then seknomoa, olketa go bak nao. Olketa soldia bilong olketa Jew hapi tumas and ronem olketa. Taem datwan happen, olketa Christian obeyim warning bilong Jesus, and ranawe long olketa maunten narasaed long Jordan River.—Matthew 24:15, 16.

Long year bihaen, General Vespasian and son bilong hem, Titus, leadim kam bak army bilong Rome long Judea. Bat long 68 C.E., bihaen King Nero hem dae, Vespasian go bak long Rome for kamap king. Son bilong hem, Titus, witim 60,000 soldia nao gohed long datfala faet againstim olketa Jew long Judea.

Long June 70 C.E., Titus givim order long olketa soldia bilong hem for katem olketa tree long Judea, for buildim wall raonem Jerusalem, wea long bilong datfala wall hem 7 kilometer. Long September long datfala year, olketa soldia hia kam insaed Jerusalem and tekem evri samting insaed datfala taon and temple. Then olketa bonem datfala taon and temple tu. And olsem Jesus talem, olketa aotem evri ston wea olketa wakem long datfala temple. (Luke 19:43, 44) Samfala pipol sei “klosap 500,000 pipol nao dae long Jerusalem and long Judea long datfala taem.”

BIGFALA CELEBRATION

Long 71 C.E., Titus go bak long Italy and pipol long Rome mekem big celebration for welkamim hem. Evriwan long taon hia kam for lukluk taem army hia wea win olketa march insaed datfala taon. Datfala celebration hem winim eni celebration wea kamap long datfala taon.

Pipol hia barava sapraes for lukim evri riches wea olketa soldia hia karem wea olketa no lukim bifor. Olketa lukim olketa ship, olketa bigfala cart wea showimaot samting wea happen long datfala war, and evri samting wea olketa tekem kam from temple long Jerusalem.

Long 79 C.E., Titus kamap king bihaen dadi bilong hem Vespasian. Bat seknomoa Titus dae tufala year bihaen. Brata bilong hem Domitian kamap king and wakem datfala Arch bilong Titus for givim honor long Titus.

DATFALA ARCH DISTAEM

Arch bilong Titus long Rome distaem

Evri year, staka thousand pipol wea visitim Rome interest tumas for lukluk long datfala Arch bilong Titus. Samfala sei datfala arch hem barava naes samting wea pipol savve tumas hao for wakem. Olketa narawan sei hem samting for showimaot respect for gavman bilong Rome bifor. Samfala moa sei hem samting wea pruvim taem wea Jerusalem and temple bilong hem distroe.

Bat pipol wea studyim gud Bible sei datfala Arch bilong Titus hem witness wea pruvim olketa profesi long Bible kamap tru, iumi fit for trustim, and olketa kam from God.—2 Peter 1:19-21.