Skip to content

Skip to table of contents

No Judgem Man From Samting wea Iumi Lukim Nomoa

No Judgem Man From Samting wea Iumi Lukim Nomoa

“Iufala mas no judgem man from samting wea iufala lukim, bat iufala mas judgem man followim stret samting.”—JOHN 7:24.

SONG: 142, 123

1. Wanem profesi nao Isaiah talem abaotem Jesus, and why nao diswan encouragem iumi?

PROFESI bilong Isaiah abaotem Jesus Christ encouragem iumi and givim iumi hope. Isaiah sei Jesus bae hem “no jajem man jes long wanem hemi herem an lukim, bat bae hemi jajem kot blong olketa pua pipol long stretfala wei.” (Aesaea 11:3, 4) Why nao diswan encouragem iumi? Bikos iumi stap long world wea staka pipol favorim narawan and ting daonem narawan. Iumi barava needim Judge olsem Jesus wea no judge followim samting wea hem lukim nomoa!

2. Wanem nao Jesus komandim iumi for duim, and wanem nao bae iumi storyim long disfala study?

2 Evriday iumi savve garem olketa difren tingting abaotem narawan. Bat, from iumi no perfect, maet iumi no fit for judgem samting long perfect wei olsem Jesus. Hem isi nomoa for letem samting wea eye lukim for affectim iumi. Nomata olsem, taem Jesus stap long earth, hem sei: “Iufala mas no judgem man from samting wea iufala lukim, bat iufala mas judgem man followim stret samting.” (John 7:24) So Jesus laekem iumi for no judgem narawan followim samting wea iumi lukim nomoa. Long disfala study bae iumi storyim thrifala samting wea bae helpem iumi for no letem samting wea iumi lukim for affectim iumi. Olsem, wei wea man kam from difren ples or garem difren kala skin, man rich or poor, and sapos man hem young or olo. Taem iumi storyim each samting hia, iumi bae lanem hao for obeyim Jesus for no judgem narawan followim samting wea iumi lukim nomoa.

NO JUDGEM MAN FROM HEM KAM FROM DIFREN PLES OR GAREM DIFREN KALA SKIN

3, 4. (a) Wanem nao happen wea mekem aposol Peter changem tingting bilong hem abaotem olketa Gentile? (Lukim piksa long start bilong study.) (b) Wanem niu direction nao Jehovah helpem Peter for minim?

3 Tingim feeling bilong aposol Peter taem hem kasem instruction for go long Caesarea long haos bilong Cornelius wea hem wanfala Gentile. (Acts 10:17-29) Olsem olketa nara Jew, Peter tu ting long olketa Gentile olsem olketa wea no klin. Bat, samfala samting happen wea mekem hem for garem difren tingting. Olsem example, Peter lukim wanfala vision from God. (Acts 10:9-16) Long datfala vision, hem lukim wanfala samting wea luk olsem big kaleko wea fulap witim olketa animal wea no klin kam daon from heven and wanfala voice from heven sei: “Peter, iu getap. Killim dae eni animal long hia and kaikaim!” Peter strong for sei no. Then datfala voice long heven hem sei, “God mekem olketa samting hia for klin nao, so iu no sei olketa samting hia hem no klin.” Bihaen datfala vision, Peter no minim wanem nao datfala voice trae for talem hem. Bat semtaem nomoa olketa man wea tekem kam message from Cornelius arrive. Bihaen Peter kasem direction from holy spirit, hem willing for go witim olketa man hia long haos bilong Cornelius.

4 Sapos Peter judge followim olketa samting wea hem lukim nomoa, bae hard tumas for hem go long haos bilong Cornelius. Olketa Jew no savve go insaed haos bilong olketa Gentile. Why nao Peter willing for go nomata hem tu garem datfala tingting for ting daonem olketa Gentile? Vision wea Peter lukim and direction wea hem kasem from holy spirit hem barava changem tingting bilong hem. Bihaen hem lisin long Cornelius, hem sei: “Distaem mi barava luksavve God hem no favorim eniwan. Long evri kantri long world, sapos man worshipim God and duim samting wea stret, God bae hapi long hem.” (Acts 10:34, 35) Disfala niu direction hem mekem Peter barava hapi, and bae hem affectim evri Christian. Long wanem wei?

5. (a) Wanem nao Jehovah laekem evri Christian for luksavve long hem? (b) Nomata iumi savve long truth, wanem tingting nao maet iumi garem yet?

5 Jehovah iusim Peter for helpem evri Christian for luksavve Hem no favorim eniwan. Jehovah no lukluk long wanem tribe, kala skin, kantri or languis nao iumi garem. God hapi nomoa long olketa wea worshipim hem and duim stret samting. (Gal. 3:26-28; Rev. 7:9, 10) Iumi savve diswan hem tru samting. Bat waswe sapos iumi growap insaed famili or ples wea pipol ting daonem narawan? Nomata iumi tingse iumi no favorim eniwan, maet insaed heart bilong iumi, iumi garem yet wei for ting daonem narawan. Nomata Jehovah givim Peter privilege for helpem pipol luksavve Jehovah no favorim eniwan, bihaen, Peter showimaot hem garem yet wei for ting daonem narawan. (Gal. 2:11-14) Hao nao iumi savve obeyim Jesus and no gohed judgem narawan followim wanem iumi lukim?

6. (a) Wanem nao savve helpem iumi for aotem wei for ting daonem narawan? (b) Report bilong wanfala elder showimaot wanem?

6 Iumi need for iusim Bible for helpem iumi lukluk gud long iumiseleva nogud iumi garem wei for ting daonem narawan. (Sams 119:105) Maet iumi savve askem narawan sapos iumi garem datkaen wei, bikos hard for iumiseleva luksavve long datwan. (Gal. 2:11, 14) Maet iumi no luksavve iumi garem disfala wei bikos gogo diskaen tingting kamap normal wei bilong iumi nao. Diswan happen long wanfala elder taem hem raetem report abaotem wanfala hasband and waef wea duim gud waka insaed full-taem service. Datfala hasband kam from wanfala ples wea olketa nara pipol ting daonem olketa. Luk olsem, datfala mature brata no luksavve hem tu garem datfala feeling for ting daonem pipol from datfala ples. Insaed datfala report, hem talem staka gud samting abaotem datfala hasband, bat long end hem sei: “Nomata hem kam from [kaen ples olsem], olketa wei and samting hem duim hem helpem pipol luksavve hao nomata wei bilong pipol from [datfala ples] garem living wea dirty and no mas gud, datwan no minim evriwan [from datfala ples] nao olsem.” Wanem leson nao iumi lanem? Nomata wanem responsibility nao iumi garem, iumi mas lukluk gud long iumiseleva and willing for acceptim help for luksavve sapos iumi garem yet eni wei for ting daonem narawan. Wanem moa iumi savve duim?

7. Wanem nao iumi savve duim for showimaot iumi lovem narawan?

7 Sapos iumi ‘openem heart bilong iumi for olketa narawan,’ love wea iumi garem bae aotem wei for ting daonem narawan. (2 Cor. 6:11-13; ftn.) Waswe, hem wei bilong iu for fren nomoa witim olketa wea kam from sem ples, kantri, tribe, or languis? Sapos olsem, trae for fren witim samfala difren wan. Hem gud for iu invaetem olketa brata and sista from olketa difren ples for waka tugeta witim iu long ministry or for kam kaikai long haos or joinim eni hapitaem. (Acts 16:14, 15) Sapos iu duim olsem, love bilong iu for olketa bae kamap big, gogo bae iu no garem eni wei for ting daonem narawan. Bat samfala nara samting tu hem savve mekem iumi for judgem narawan followim samting wea iumi lukim. Distaem bae iumi storyim wei for judgem man from hem rich or poor.

NO JUDGEM MAN FROM HEM RICH OR POOR

8. Olsem Levitikas 19:15 talem, hao nao man wea rich or poor savve affectim tingting bilong iumi?

8 Material samting wea olketa man garem savve affectim wei wea iumi ting long olketa. Levitikas 19:15 sei: “Sapos puaman hemi go long kot, yufala no saetem hem tumas bikos hemi pua. An sapos risman hemi go long kot, yufala mas no tinghae tumas long hem bikos hemi risman. Yufala mas jajem tufala long sem wei nomoa.” Bat, hao nao wei wea olketa man rich or poor savve affectim tingting bilong iumi abaotem olketa?

9. Wanem tru samting nao Solomon raetem, and wanem nao iumi lanem from diswan?

9 Holy spirit muvim Solomon for raetem disfala tru samting abaotem olketa man wea no perfect, hem sei: “Puaman no garem wantok. Risman garem staka.” (Provebs 14:20) Wanem nao iumi lanem from diswan? Sapos iumi no careful iumi savve chus for fren nomoa witim olketa wea rich and les long olketa wea poor. Why nao hem danger for iumi letem olketa material samting wea man garem for affectim hao iumi ting long olketa?

10. Wanem nao James warnim olketa Christian abaotem?

10 Sapos hao iumi treatim olketa brata and sista bilong iumi hem depend long wei wea olketa rich or poor, diswan savve mekem kongregeson divaed. Disaepol James givim warning long olketa Christian bikos diswan start for affectim samfala kongregeson long first century. (Readim James 2:1-4.) Distaem, iumi mas no letem kaen tingting olsem for affectim kongregeson bilong iumi. Hao nao iumi savve winim diskaen wei for judgem man followim samting wea hem garem?

11. Waswe, wei wea man rich or poor hem affectim wei wea hem fren witim Jehovah?

11 Iumi mas garem sem tingting olsem Jehovah abaotem olketa brata and sista bilong iumi. Jehovah no lovem man bikos hem rich or poor. Wei wea iumi fren witim Jehovah hem no depend long haomas selen or material samting iumi garem. Hem tru, Jesus sei “bae hem barava no isi for man wea garem staka selen for go insaed long Kingdom bilong God.” Bat, hem no sei datfala man hem no wei nao. (Matt. 19:23) Jesus sei tu: “Iufala wea poor bae hapi, bikos Kingdom bilong God hem bilong iufala.” (Luke 6:20) Nomata olsem, diswan no minim evri pipol wea poor bae lisin long Jesus and kasem olketa spesol blessing. Staka pipol wea poor nating lisin long Jesus. So tingim diswan, hem no fit for iumi judgem wei wea man fren witim Jehovah, just bikos long olketa material samting wea hem garem.

12. Wanem nao Bible talem for olketa wea rich and olketa wea poor?

12 Iumi barava hapi for lukim staka brata and sista bilong iumi, wea nomata olketa rich or poor, olketa lovem and servem Jehovah witim full heart. Bible talem olketa wea rich for ‘no barava trustim riches bilong olketa wea savve lus enitaem, bat olketa mas hope long God.’ (Readim 1 Timothy 6:17-19.) Bible warnim tu olketa Christian wea rich or poor for no lovem selen. (1 Tim. 6:9, 10) Sapos iumi ting long olketa brata and sista bilong iumi olsem hao Jehovah ting long olketa, bae iumi no judgem olketa long wanem olketa garem or no garem saed long material samting. Bat waswe long age bilong man? Waswe, hem fitim for iumi judgem narawan bikos long age bilong hem? Bae iumi storyim.

NO JUDGEM MAN FROM HEM YOUNG OR OLO

13. Wanem nao Bible teachim iumi abaotem wei for respectim olketa olo?

13 Staka taem Bible sei iumi mas respectim olketa wea olo. Levitikas 19:32 sei: “Yufala mas stanap fo somaot dat yufala tinghevi long olketa olo. An yufala mas tinghae long mi, God blong yufala.” And Provebs 16:31 storyim hao gray hair hem olsem crown wea luk naes tumas long man wea raeteous. And tu, Paul talem Timothy for no tok strong long man wea olo, bat for ting long hem olsem hem dadi bilong hem. (1 Tim. 5:1, 2) Nomata Timothy garem bigfala responsibility wea winim samfala olo brata, hem mas evritaem kaen and respectim olketa.

14. Wanem taem nao maet iumi need for stretem man wea olo winim iumi?

14 Bat hao sapos samwan wea olo min for duim sin or hem talem narawan hem stret nomoa for duim samting wea mekem Jehovah no hapi? Jehovah bae judgem man wea min for duim sin, nomata hem olo. Tingim disfala principle long Isaiah 65:20, NW: “Man wea sin, bae kasem curse, nomata hem wan handred year finis.” Nara principle olsem hem long vision bilong Ezekiel. (Esikiel 9:5-7) Wei for respectim Jehovah nao hem main important samting wea iumi mas duim. (Daniel 7:9, 10, 13, 14) Sapos iumi duim olsem, bae iumi no hol bak for stretem man wea needim help, nomata sapos hem young or olo.—Gal. 6:1.

Waswe, iu showimaot respect for olketa young brata? (Paragraf 15 storyim diswan)

15. Wanem nao iumi savve lanem from aposol Paul abaotem wei for respectim olketa young brata?

15 Sapos wanfala brata long kongregeson hem young, waswe, hem fit for iumi respectim hem tu? Ia. Paul raet olsem for Timothy: “Nomata iu wanfala young man no letem eniwan lukdaonem iu, bat showimaot gudfala example for olketa wea faithful. Showimaot diswan long toktok and samting wea iu duim, long love wea iu showimaot, long faith bilong iu, and long klinfala wei bilong iu.” (1 Tim. 4:12) Taem Paul raetem toktok hia, Timothy kasem samfala big responsibility finis nomata hem samting olsem 30 year nomoa. Wanem nao iumi lanem? Iumi mas no judgem olketa brata bikos olketa young. Hem gud for tingim hao Jesus tu start for duim ministry bilong hem long earth taem hem 30 year nomoa and hem finisim datfala waka taem hem 33 year.

16, 17. (a) Wanem nao savve helpem olketa elder for disaed sapos wanfala brata hem fit for kamap ministerial servant or elder? (b) Hao nao tingting or culture savve mekem olketa elder for no followim wanem Bible talem?

16 Long samfala ples, pipol ting daonem olketa young man. From datwan, maet samfala elder hol bak for recommendim wanfala young brata for kamap ministerial servant or elder nomata sapos hem fit for duim datfala waka. Bat hem gud for olketa elder tingim hao Bible no talem eni age wea wanfala brata need for kasem bifor hem savve kamap ministerial servant or elder. (1 Tim. 3:1-10, 12, 13; Titus 1:5-9) Sapos elder mekem rul abaotem age bikos long culture bilong hem nomoa, datwan showimaot hem no followim samting wea Bible talem. Olketa elder shud no judgem olketa young brata followim tingting or culture bilong olketa, bat olketa mas followim olketa standard insaed Bible.—2 Tim. 3:16, 17.

17 Sapos olketa elder no followim olketa standard long Bible for appointim olketa ministerial servant or elder, datwan maet stopem olketa hia for no kasem waka wea olketa fit for duim. Long wanfala kantri, wanfala ministerial servant duim gudfala waka long kongregeson, and olketa elder agree hem kasem mark for kamap elder. Nomata olsem, samfala mature elder sei hem luk young tumas for kamap elder, so olketa no recommendim hem nao. Sorre tumas, datfala brata hem no kasem appointment bikos long wei wea hem luk young. Luk olsem long staka kantri olketa savve garem kaen tingting olsem. Hem barava important tumas for iumi followim wanem Bible talem winim wei for followim nomoa idea or culture bilong iumi. Then bae iumi obeyim Jesus and no judgem pipol followim samting wea iumi lukim.

JUDGEM MAN FOLLOWIM STRET SAMTING

18, 19. Wanem nao bae helpem iumi for followim wei bilong Jehovah for no favorim narawan?

18 Nomata iumi no perfect, iumi savve lane for followim wei bilong Jehovah for no favorim eniwan. (Acts 10:34, 35) Iumi mas waka hard and tingim olketa reminder long Bible. Taem iumi followim olketa reminder hia, bae iumi obeyim komand bilong Jesus for no judgem man followim samting wea iumi lukim nomoa.—John 7:24.

19 Klosap nao Jesus Christ, King bilong iumi, bae judgem evriwan. Hem bae no judgem pipol followim wanem hem lukim or herem, bat hem bae judge followim olketa raeteous standard bilong God. (Aesaea 11:3, 4) Iumi luk forward for datfala nambawan taem long future!