Skip to content

Skip to table of contents

‘Tingim Samting Bilong Spirit and Iu Bae Kasem Laef and Garem Peace’

‘Tingim Samting Bilong Spirit and Iu Bae Kasem Laef and Garem Peace’

“Olketa wea letem spirit bilong God for bossim olketa tingim nomoa samting bilong spirit.”—ROME 8:5.

SONG: 57, 52

1, 2. Why nao olketa anointed Christian interest long Rome chapter 8?

EVRI year, long taem bilong Memorial bilong dae bilong Jesus, iumi savve readim Rome 8:15-17. Olketa verse hia storyim wei wea olketa anointed Christian luksavve olketa garem datfala hope for go long heven. Long Rome 8:1 hem sei olketa anointed Christian olketa “wan mind witim Christ.” (Rome 8:1) Bat waswe, Rome chapter 8 hem for olketa anointed Christian nomoa? Or waswe, hem story tu for olketa Christian wea garem hope for laef olowe long earth?

2 Olketa anointed Christian nao main wan wea Rome chapter 8 story for olketa. Olketa kasem “holy spirit” and ‘weitim God for adoptim olketa olsem olketa son bilong hem,’ and for ‘sevem olketa from body bilong olketa wea sin and dae.’ (Rome 8:23) Long future olketa hia bae kamap olketa son bilong God long heven. Bihaen olketa baptaes, God iusim ransom for forgivim sin bilong olketa, and hem ting long olketa olsem olketa raeteous. Diswan mekem olketa fit for kamap olketa spiritual son bilong hem.—Rome 3:23-26; 4:25; 8:30.

3. Why nao olketa Christian wea garem hope for laef long earth tu shud interest long Rome chapter 8?

3 Nomata olsem, long Rome chapter 4, Paul story abaotem wanfala man wea hem no anointed Christian bat long tingting bilong Jehovah hem wanfala raeteous man. Datfala man hem Abraham. Hem laef longtaem bifor Jesus kam long earth for dae for iumi. (Readim Rome 4:20-22.) Distaem, Jehovah savve ting long olketa faithful Christian wea garem hope for laef long earth olsem olketa raeteous tu. So kaonsel wea stap long Rome chapter 8 savve helpem olketa tu.

4. Taem iumi readim Rome 8:21, wanem nao iumi shud ting raonem?

4 Long Rome 8:21 hem story abaotem promis wea Jehovah talem abaotem wanfala niu world wea bae kam, and wei wea olketa man bae no slave moa long sin and dae. Disfala verse sei bae olketa kamap “free olsem olketa pikinini bilong God.” Waswe, iu luk forward for stap long datfala niu world? Bae iumi storyim wanem iumi mas duim for stap insaed datfala niu world.

“MAN WEA TINGIM SAMTING WEA BODY LAEKEM”

5. Wanem tufala sekson nao Paul story abaotem long Rome 8:4-13?

5 Readim Rome 8:4-13. Long Rome chapter 8, hem story abaotem tufala sekson, olketa wea “letem body wea sin for bossim olketa,” and olketa wea “letem spirit bilong God for bossim olketa.” Samfala pipol tingse Paul story abaotem olketa wea Christian and olketa wea no Christian. Bat long disfala chapter, Paul hem raet for olketa Christian, wea olketa nao “olketa holy wan.” (Rome 1:7; footnote) So olketa wea “letem body wea sin for bossim olketa” and olketa wea “letem spirit bilong God for bossim olketa,” evriwan hia olketa Christian. Wanem nao mekem tufala sekson hia difren?

6, 7. (a) Taem Bible iusim datfala word “body,” wanem nao samfala difren mining bilong hem? (b) Wanem nao Paul minim taem hem story abaotem olketa wea “letem body wea sin for bossim” olketa long Rome 8:4-13?

6 Greek word wea iumi transleitim olsem “body” long datfala scripture, iumi savve transleitim long olketa nara scripture olsem “samting wea body laekem.” Hem savve minim tu physical body, and famili laen bilong man.—Rome 2:28; 1 Cor. 15:39, 50; Rome 1:3.

7 Wanem nao Paul minim taem hem story abaotem olketa wea “letem body wea sin for bossim” olketa long Rome 8:4-13? Long Rome 7:5 hem helpem iumi for savve long diswan. Paul sei: “Long bifor, iumi duim nomoa samting wea body laekem. Law showimaot klia samting iumi duim hem sin.” So taem Paul story abaotem olketa wea “letem body wea sin for bossim” olketa, hem story abaotem olketa wea tingim nomoa nogud samting wea body laekem, and wea duim eni samting wea olketa laekem.

8. Why nao Paul warnim olketa anointed Christian for no “letem body wea sin for bossim olketa”?

8 Why nao Paul warnim olketa anointed Christian for no “letem body wea sin for bossim olketa”? And why nao disfala warning hem fitim evri Christian distaem tu? Sapos wanfala faithful Christian no careful, olketa nogud samting wea body laekem savve kamap main samting long laef bilong hem. Olsem example, Paul sei samfala Christian long Rome kamap slave long olketa “nogud samting wea body laekem.” Maet olketa samting hia nao hem sex, kaikai, or olketa nara samting wea kamap main samting long laef bilong olketa. (Rome 16:17, 18; Phil. 3:18, 19; Jude 4, 8, 12) Tingim tu samting wea happen long kongregeson long Corinth. Wanfala brata long datfala kongregeson hem “tekem waef bilong dadi bilong hem.” (1 Cor. 5:1) Dastawe Jehovah iusim Paul for warnim olketa Christian long datfala taem for no “letem body wea sin for bossim olketa.”—Rome 8:5, 6.

9. Toktok bilong Paul long Rome 8:6 hem no minim wanem?

9 Disfala warning bilong aposol Paul hem fitim iumi distaem tu. Nomata man wea worshipim Jehovah for staka year finis hem savve start for “letem body wea sin for bossim” hem. So waswe, wanfala Christian shud no tingim nao olketa samting olsem kaikai, waka, hapitaem, or wei wea hasband and waef showimaot feeling long each other? Nomoa. Olketa samting hia olketa normal samting long laef. Nomata Jesus tu hem enjoyim wei for kaikai, and hem feedim olketa narawan. Jesus luksavve hem important for hem rest tu. And Paul story abaotem wei wea hasband and waef sleep tugeta hem important samting insaed long marit.

Wanem nao iumi evritaem laek for story abaotem? (Paragraf 10, 11 storyim diswan)

10. Wanem nao Paul story abaotem taem hem sei man wea “tingim nomoa samting wea body laekem”?

10 Wanem nao Paul story abaotem taem hem sei man wea “tingim nomoa samting wea body laekem”? Greek toktok wea Paul iusim long hia hem minim wei wea man putim full tingting and plan bilong hem long wanfala samting. Wanfala savveman sei disfala toktok hem minim “wei wea man hem barava interest long wanfala samting, storyim olowe wanfala samting,” and tingim nomoa samting wea hemseleva laekem. Olketa samting hia wea man laekem tumas nao hem kontrolem wanem hem duim long laef bilong hem.

11. Wanem nao samfala samting wea savve kamap main samting long laef bilong iumi?

11 Olketa Christian long Rome mas lukluk gud long olketa seleva for luksavve wanem nao olketa tingim olowe. Waswe, hem olketa “samting wea body laekem”? Iumi distaem tu mas lukluk gud long iumiseleva for luksavve wanem nao barava important long laef bilong iumi. Wanem nao iumi evritaem laek for storyim? Wanem nao iumi laekem tumas for duim? Maet samfala luksavve olketa evritaem tingim selen, tingting for baem niu kaleko or for wakem big garden or for garem big haos. Or maet olketa laek for aftarem big education or olketa niu samting saed long technology. Long samfala ples, pipol savve laek for traem olketa difren kaen wine evritaem. Hem no rong for garem or duim olketa samting hia, from olketa normal samting long laef. Olsem example, Jesus duim mirakol for changem wata for kamap wine long wanfala marit, and Paul talem Timothy for “drinkim lelebet wine” for sik bilong hem. (1 Tim. 5:23; John 2:3-11) Nomata olsem, wine hem no main samting long laef bilong olketa. Waswe long iumi? Wanem nao main samting long laef bilong iumi?

12, 13. Wanem warning nao Paul talem wea hem important for iumi tingim evritaem, and why nao olsem?

12 Paul talem disfala warning: “Man wea tingim samting wea body laekem bae dae.” (Rome 8:6) Why nao Paul sei olsem? Sapos iumi “letem body wea sin for bossim” iumi, datwan savve spoelem wei wea iumi fren witim Jehovah, and bae iumi no kasem laef long niu world. Bat sapos man hem change, diswan bae no happen long hem. Tingim datfala man long Corinth wea tekem waef bilong dadi bilong hem and olketa aotem hem from kongregeson. Hem change and stop for duim nogud samting wea body laekem. Then hem start moa for worshipim Jehovah.—2 Cor. 2:6-8.

13 Datfala man hem duim barava bigfala sin. Nomata olsem hem change. So sapos wanfala Christian distaem hem start for “letem body wea sin for bossim hem” and hem no followim olketa standard bilong Jehovah, hem savve change tu. Taem iumi tingim datfala warning bilong Paul, datwan savve helpem iumi for changem samfala samting long laef bilong iumi!

“TINGIM SAMTING BILONG SPIRIT”

14, 15. (a) Wanem nao Paul sei hem gud for iumi tingim evritaem? (b) Datfala toktok “man wea tingim samting bilong spirit” no minim wanem samting?

14 Bihaen Paul story abaotem olketa nogud samting wea savve kasem man sapos hem “tingim nomoa samting wea body laekem,” hem sei: “Man wea tingim samting bilong spirit bae kasem laef and garem peace witim God.” Datwan hem nambawan blessing!

15 Bat datfala toktok “man wea tingim samting bilong spirit” hem no minim man hia no tingim eni nara samting nao. Hem no minim datfala man storyim nomoa Jehovah or Bible olowe. Olsem example, olketa Christian long first century garem normal laef nomoa. Olketa enjoyim wei for kaikai and drink, olketa marit, garem famili, and olketa waka for selen tu.—Mark 6:3; 1 Thess. 2:9.

16. Wanem nao main samting long laef bilong Paul?

16 Nomata olsem, olketa samting hia no kamap main samting long laef bilong Paul and olketa Christian long first century. Olsem example, Paul wakem olketa tent for kasem selen. Bat waka hia hem no main samting long laef bilong hem. Barava important samting long Paul nao hem for duim waka bilong God. Hem busy for preach and teachim pipol. (Readim Acts 18:2-4; 20:20, 21, 34, 35.) Olketa brata and sista long Rome shud followim example bilong Paul and iumi tu shud duim sem samting.—Rome 15:15, 16.

17. Wanem gud samting nao iumi bae kasem sapos iumi “tingim samting bilong spirit”?

17 Wanem gud samting nao iumi bae kasem sapos waka bilong Jehovah nao hem main samting long laef bilong iumi? Long Rome 8:6 hem sei: “Man wea tingim samting bilong spirit bae kasem laef and garem peace witim God.” Diswan hem minim for letem spirit bilong Jehovah leadim tingting bilong iumi, and for iumi lane for garem sem tingting olsem Jehovah. Jehovah promisim iumi bae iumi hapi and garem gudfala laef distaem, and long future bae iumi kasem laef olowe.

18. Hao nao wei for “tingim samting bilong spirit” savve helpem iumi for garem peace?

18 Wanem nao Paul minim taem hem sei man wea “tingim samting bilong spirit” bae garem peace? Evriwan laek for garem peace long mind bat samfala nomoa faendem datwan. Iumi thankiu long Jehovah from hem nao givim iumi trufala peace long mind. Iumi savve stap long peace tu witim famili bilong iumi and olketa brata and sista long kongregeson. From iumi no perfect, samfala taem iumi bae garem problem witim olketa brata and sista bilong iumi. Taem samting olsem happen, iumi laek for followim disfala advaes bilong Jesus: “Stretem datfala problem witim brata bilong iu.” (Matt. 5:24) No forgetim diswan: Olketa brata and sista bilong iu tu worshipim Jehovah, datfala “God wea givim peace.”—Rome 15:33; 16:20.

19. Wanem kaen spesol peace nao iumi savve garem?

19 Sapos iumi “tingim samting bilong spirit” bae iumi garem peace witim God. Profet Isaiah raet olsem: “Bae iu [Jehovah] protectim olketa wea barava depend long iu. And peace wea iu givim long olketa bae no savve finis bikos olketa trustim iu.”—Isa. 26:3; readim Rome 5:1.

20. Why nao iumi tinghae long advaes wea stap long Rome chapter 8?

20 Nomata iumi garem hope for laef olowe long heven or long earth, iumi evriwan savve kasem gud samting from advaes wea stap long Rome chapter 8. Iumi tinghae long wei wea Bible encouragem iumi for gohed strong for worshipim Jehovah and no letem olketa samting wea body laekem for kamap main samting long laef. Iumi savve taem iumi “tingim olketa samting bilong spirit,” iumi savve kasem nambawan blessing. Paul sei: “Present wea God givim hem laef olowe bikos long samting wea Lord bilong iumi Christ Jesus hem duim.”—Rome 6:23.