Skip to content

Skip to table of contents

Waswe, Iu Tingim Yet?

Waswe, Iu Tingim Yet?

Waswe, iu readim gud olketa Wastaoa magasin wea iumi kasem no longtaem go nomoa? Trae ansarem olketa kwestin hia:

For helpem pikinini fren gud witim Jehovah, why nao parents wea kam from difren ples, mas ting raonem wanem languis for iusim?

Olketa pikinini savve lanem languis long skul or from olketa narawan. Hem gud for pikinini savve long staka languis. Parents mas trae for tingim wea nao best ples for olketa young wan for lanem truth and muv ahed long spiritual wei. Maet hem gud for olketa attendim kongregeson wea iusim languis bilong datfala kantri or long kongregeson wea iusim hom languis bilong olketa. Parents mas tingim spiritual saed bilong pikinini and no wanem olketa seleva nomoa laekem.—w17.05, p. 9-11.

Taem Jesus askem Peter: Waswe, “iu lovem mi winim olketa hia?” wanem nao hem minim? (John 21:15)

Luk olsem Jesus story abaotem olketa fish wea olketa kasem or maet fishing bisnis bilong Peter. Bihaen Jesus dae, Peter go bak long datfala waka for fishing. So olketa Christian shud ting raonem sapos olketa garem balance tingting abaotem waka bilong olketa or nomoa.—w17.05, p. 22-23.

Why nao Abraham askem waef bilong hem for talem hao hem sista bilong hem? (Gen. 12:10-13)

Really, Sarah hem haf sista bilong Abraham. Sapos Sarah hem sei hem waef bilong Abraham, maet olketa bae killim Abraham and sapos olsem bae promis bilong God abaotem pikinini bilong Abraham bae no kamap tru.—wp17.3, p. 14-15.

Wanem nao Elias Hutter duim for helpem olketa wea lanem Hebrew languis?

Hem laek helpem olketa student for luksavve long olketa main word long Hebrew languis and eni smol word wea stap front long or bihaen long datfala word wea changem mining bilong hem. For duim datwan, hem printim olketa main word long dark raeting and olketa smol word hem printim long raeting wea no dark. Semkaen idea hem stap long olketa footnote bilong New World Translation of the Holy Scriptures—With References.—wp17.4, p. 11-12.

Wanem nao samfala samting wea wanfala Christian mas tingim abaotem wei for garem gun for protectim hemseleva?

Samfala samting for tingim: Laef hem holy samting long God. Jesus no talem olketa disaepol for tekem sword witim olketa for protection. (Luke 22:36, 38) Iumi mas hammerim sword for kamap hou. Laef hem important winim olketa material samting. Respectim konsens bilong olketa narawan, and iumi mas showimaot gudfala example. (2 Cor. 4:2)—w17.07, p. 31-32.

Why nao story bilong Matthew abaotem laef bilong Jesus taem hem pikinini hem difren from story bilong Luke?

Matthew raet abaotem Joseph. Hem storyim feeling bilong Joseph taem hem herem Mary babule and taem angel talem olketa for ranawe go long Egypt and for olketa kam bak. Luke raet abaotem Mary. Olsem example, hem storyim taem Mary go visitim Elizabeth and wanem Mary talem taem Jesus stap long temple.—w17.08, p. 32.

Wanem nao samfala samting wea affectim Bible?

Olketa word and mining bilong olketa savve change. Gavman savve changem main languis wea pipol iusim. Pipol againstim waka for transleitim Bible long languis wea pipol minim gud.—w17.09, p. 19-21.

Waswe, iumi garem guardian angel?

Nomoa. Jesus sei olketa angel bilong olketa disaepol lukim feis bilong God. (Matt. 18:10) Datwan minim olketa angel laek for helpem olketa disaepol, bat hem no minim olketa angel protectim each wan long olketa disaepol.—wp17.5, p. 5.

Wanem kaen love nao hem winim evri nara love?

Taem love (a·gaʹpe) hem followim olketa Bible principle hem winim evri nara love. Hem wei for garem feeling for narawan, bat long semtaem hem followim principle. Olsem example, hem tingim and duim samting for helpem narawan.—w17.10, p. 7.