Skip to content

Skip to table of contents

“Lukim Iu Long Paradaes!”

“Lukim Iu Long Paradaes!”

“Iu bae stap witim mi long Paradaes.”—LUKE 23:43.

SONG: 145, 139

1, 2. Wanem nao samfala idea pipol garem abaotem paradaes?

STAKA brata and sista from olketa difren kantri kam long Seoul, Korea, for convention. Taem olketa redi for lusim datfala stadium, olketa brata and sista baebae long each other and krae and sei: “Lukim iu long Paradaes!” Long tingting bilong iu, wanem kaen Paradaes nao olketa minim?

2 Pipol garem staka difren idea abaotem paradaes. Samfala sei paradaes hem no wanfala really ples bat hem wanfala tingting wea pipol garem nomoa. Olketa narawan sei paradaes hem eni ples wea olketa feel hapi and satisfae. Maet man wea hangre tumas tingse hem long paradaes nao taem hem lukim tebol wea fulap long kaikai. Wanfala woman bifor, wea lukim wanfala valley wea fulap long staka flaoa, hem sapraes and sei: “Ples ia, barava paradaes stret!” Kam kasem distaem, nem bilong ples hia Paradaes, nomata datfala ples savve garem snow winim 15 meter evri year. Bat long tingting bilong iu, Paradaes hem wanem? Waswe, iu hope for datwan?

3. Wanem nao Bible storyim abaotem paradaes?

3 Bible story abaotem tufala paradaes. Wanfala paradaes stap bifor and wanfala bae kamap long future. Story bilong Paradaes stap long first buk bilong Bible. Long Catholic Douay Version, wea olketa transleitim from Latin languis, hem sei olsem long Genesis 2:8: “Long start, Lord God hem plantim wanfala paradaes for man enjoyim: Long there nao hem putim [Adam] wea hem wakem.” (Mifala nao mekem italic.) Long Hebrew languis olketa kolem ples hia garden bilong Eden. Eden hem minim “Enjoyim.” Tru nao, datfala garden hem naes ples for enjoyim. Hem barava luk naes, garem staka kaikai, and olketa man and animal stap gud tugeta.—Jenesis 1:29-31.

4. Why nao iumi sei garden bilong Eden hem wanfala paradaes?

4 Long languis bilong Greek disfala Hebrew word “garden,” hem nao pa·raʹdei·sos. Datfala Cyclopaedia wea M’Clintock and Strong raetem hem storyim hao taem wanfala man long Greece herem disfala word pa·raʹdei·sos, bae hem tingim nao wanfala big area wea luk naes, and wea no eniting savve go insaed for spoelem. Ples hia garem staka difren tree wea garem olketa naes frut. Hem garem olketa klin wata wea grass grow long saed and olketa animal, olsem antelope and sheepsheep, wakabaot long there and kaikai.—Lukim Jenesis 2:15, 16.

5, 6. Hao nao gogo Adam and Eve lusim Paradaes, and wanem kwestin nao kamap?

5 God putim Adam and Eve long kaen paradaes olsem, bat gogo tufala lusim. Why nao olsem? Bikos tufala no obeyim God, tufala no fit for stap long there. So, tufala and olketa pikinini bilong tufala no stap long Paradaes nao. (Jenesis 3:23, 24) Nomata no eni man stap long datfala Paradaes, luk olsem datfala garden stap go kasem Flood long taem bilong Noah.

6 Samfala maet ting olsem, ‘Waswe, enitaem pipol bae stap long Paradaes long earth?’ Wanem kaen pruv nao iumi garem? Sapos iu hope for stap witim olketa wea iu lovem long Paradaes, waswe, iu garem eni reason why iu bilivim datwan? Waswe, iu savve explainim why iu barava sure Paradaes bae kam?

PRUV WEA SHOWIMAOT PARADAES BAE KAMAP LONG FUTURE

7, 8. (a) Wanem promis nao Jehovah talem long Abraham? (b) Promis bilong God maet mekem Abraham tingim wanem?

7 Best ples for faendem ansa for olketa kwestin hia hem insaed Bible bikos hem kam from Jehovah wea creatim first Paradaes. Tingim samting wea God talem long fren bilong hem Abraham. God sei hem bae mekem pikinini bilong Abraham for staka olsem sandbis long saedsea. And Jehovah talem disfala important promis long Abraham: “Thru long pikinini bilong iu pipol long evri kantri long disfala earth bae kasem blessing bikos iu lisin long wanem mi talem.” (Gen. 22:17, 18; NW) Bihaen, God talem moa disfala promis long son and granson bilong Abraham. Olsem Genesis 26:4, NW hem sei: “Mi bae mekem pikinini bilong iu kamap staka olsem olketa star long skae, and mi bae givim evri land hia long pikinini bilong iu, and thru long pikinini bilong iu evri nation long earth bae kasem blessing.” And long Genesis 28:14, NW hem sei: “Pikinini bilong iu bae kamap staka olsem dust long earth, and iu bae kamap staka go kasem west and long east, and long north and long south, and thru long iu and thru long pikinini bilong iu evri famili long earth bae kasem blessing.”

8 Bible no showimaot Abraham tingse pipol bae kasem laef long paradaes long heven. So taem God promisim hao “pipol long evri kantri long disfala earth” bae kasem blessing, masbi Abraham ting olketa blessing hia bae kamap long earth. Waswe, eni nara pruv from Bible showimaot paradaes bae kamap long earth?

9, 10. Olketa wanem promis nao helpem iumi for expectim paradaes bae kamap long future?

9 David, wea born long laen bilong Abraham, hem storyim hao long future olketa “nogud pipol” bae finis. Olketa bae nomoa nao. (Sams 37:1, 2, 10) Hem sei tu, olketa wea hambol bae stap long disfala earth and olketa bae hapi tumas from evriwan garem peace. David talem tu disfala profesi: “Bae olketa stretfala pipol i onam lan [or earth] wea [Jehovah] hemi bin promisim fo olketa, an bae olketa stap long hem olowe.” (Sams 37:11, 29; Mektu Samuel 23:2) Long tingting bilong iu, hao nao olketa promis hia affectim pipol bifor wea laek duim wanem God laekem? Hem mekem olketa garem reason for bilivim hao sapos stretfala pipol nomoa bae stap long earth, bae gogo earth kamap paradaes olsem garden bilong Eden.

10 Bat gogo, klosap evri Israelite wea sei olketa worshipim Jehovah rejectim hem and lusim tru worship. So God letem olketa bilong Babylon for tekovarem pipol bilong hem, distroem datfala land, and tekem staka long olketa olsem prisoner. (Mektu Kronikols 36:15-21; Jeremaea 4:22-27) Nomata olsem, olketa profet bilong God talem hao bihaen 70 year, pipol bilong Jehovah bae go bak long hom bilong olketa. Olketa profesi hia kamap tru bifor. Bat olketa profesi hia hem for iumi tu. Iumi bae story raonem samfala long olketa. Taem iumi duim datwan, tingim hao olketa profesi hia helpem iumi sure paradaes bae kamap long earth long future.

11. Hao nao Aesaea 11:6-9 hem fulfill bifor, bat wanem kwestin nao iumi maet tingim?

11 Readim Aesaea 11:6-9. God talem Isaiah, bihaen olketa pipol bilong hem kam bak long hom bilong olketa, bae olketa no stragol for deal witim eni hard samting. Bae olketa no need for fraetem olketa animal or pipol wea wei bilong olketa olsem wild animal. Nomata olketa young wan or olo, evriwan bae stap sef. Datwan barava here olsem laef long datfala garden bilong Eden, iaman? (Aesaea 51:3) Bat, datfala profesi bilong Isaiah sei diswan bae kasem full world, no just nation bilong Israel nomoa. Hem sei: “Disfala wol bae hemi fulap long pipol hu i barava savegud long [Jehovah], olsem si hemi fulap long solwata.” Wanem taem nao diswan bae happen?

12. (a) Olketa wanem blessing nao olketa wea kam bak from Babylon kasem? (b) Wanem nao showimaot Aesaea 35:5-10 bae fulfill moa long future?

12 Readim Aesaea 35:5-10. Isaiah strongim point hao no eni animal or pipol bae spoelem olketa Israelite wea kam bak long hom bilong olketa. Land bilong olketa bae garem staka kaikai, bikos bae hem garem inaf wata for evriting grow gud, semsem olsem wei wea garden bilong Eden garem staka wata tu. (Jenesis 2:10-14; Jeremaea 31:12) Waswe, datfala profesi fulfill long datfala taem nomoa? Nomoa. No eni pruv stap wea showimaot hao olketa wea kam bak from Babylon kasem healing long mirakol wei. Olsem example, olketa wea blind still no savve lukluk. So diswan minim God showimaot hao disfala healing bae kamap long future.

13, 14. Hao nao olketa wea kam bak from Babylon lukim wei wea Aesaea 65:21-23 fulfill, bat wanem part long datfala profesi nao hem no fulfill yet? (Lukim piksa long start bilong study.)

13 Readim Aesaea 65:21-23. Taem olketa Jew go bak long hom bilong olketa, olketa no garem eni gud haos. No eni garden and grape planteison stap. Bat God gohed for blessim olketa. Tingim hapi wea olketa kasem taem olketa wakem olketa haos and stap insaed! Olketa plantim olketa garden and barava enjoyim wei for harvestim olketa naesfala kaikai.

14 Lukim wanfala important point insaed disfala profesi. Wanem taem nao bae iumi laef longtaem olsem olketa tree? Samfala tree laef for staka thousand year. For laef longtaem olsem, olketa man mas barava healthy. For garem kaen laef wea Isaiah storyim, hem bae barava nambawan, hem barava paradaes nao! And long datfala taem nao bae disfala profesi hem fulfill!

Hao nao promis wea Jesus talem abaotem Paradaes bae kamap tru? (Paragraf 15, 16 storyim diswan)

15. Wanem nao samfala long olketa blessing wea buk bilong Isaiah storyim?

15 Olsem iumi just storyim finis olketa promis hia showimaot hao wanfala paradaes bae kamap long future, tingim diswan: Pipol long full earth nao bae kasem blessing from God. No eni animal or pipol wea wei bilong olketa olsem wild animal, bae spoelem eniwan. Olketa wea blind, earpas, and leg bilong olketa nogud bae kasem healing. Pipol bae wakem haos bilong olketa seleva and enjoyim wei for plantim gudfala kaikai bilong olketa. Bae olketa laef longtaem winim olketa tree. Tru nao, iumi lukim hao Bible showimaot olketa samting hia bae kamap long future. Nomata olsem, samfala maet sei iumi nomoa sei olketa profesi hia minim datwan. Sapos olsem, hao nao bae iu ansarem olketa? Wanem nao main reason wea pruvim why iu luk forward for wanfala paradaes long disfala earth? Datfala nambawan man wea winim evri narawan nao givim iumi wanfala main reason.

IU BAE STAP LONG PARADAES!

16, 17. Wanem taem nao Jesus story abaotem Paradaes?

16 Nomata Jesus hem innocent, olketa judgem hem and hangem hem long wanfala post for dae, witim tufala Jew wea criminal wea hange long tufala post saed long hem. Wanfala long tufala luksavve Jesus hem wanfala king and hem ask olsem: “Jesus, plis, iu tingim mi taem iu King.” (Luke 23:39-42) Ansa bilong Jesus wea stap long footnote long Luke 23:43, hem affectim future bilong iu tu. Samfala savveman transleitim disfala verse olsem: “Tru nao mi talem iu, tuday iu bae stap witim mi long Paradaes.” Tingim disfala toktok “tuday.” Pipol garem staka difren idea abaotem diswan. Bat wanem nao Jesus minim?

17 Long staka languis distaem, olketa iusim comma for mekem mining insaed wanfala sentence for klia. Bat long olketa firstfala manuscript long Greek languis, olketa no evritaem iusim olketa punctuation olsem comma. So maet iu ting olsem: Waswe, Jesus sei, “Mi talem iu tru samting, tuday iu bae stap witim mi long Paradaes”? Or waswe hem sei, “Mi talem iu tru samting tuday, iu bae stap witim mi long Paradaes”? Olketa transleita maet putim comma front long or bihaen long disfala word “tuday” followim wanem olketa tingse Jesus hem minim, and iu savve faendem diswan long staka Bible transleison distaem.

18, 19. Wanem nao bae helpem iumi for minim samting wea Jesus talem?

18 Tingim samting wea Jesus talem long olketa disaepol bilong hem bifor hem dae, hem sei: “Son bilong man bae stap insaed long grev for thrifala day and thrifala naet.” And hem sei tu: “Pipol bae givim Son bilong man go long olketa wea bae killim hem dae, and long mek-thri day bae hem laef bak.” (Matt. 12:40; 16:21; 17:22, 23; Mark 10:34) Aposol Peter storyim hao datwan hem happen. (Acts 10:39, 40) So Jesus no go long eni Paradaes long day wea hem and datfala criminal dae. Jesus stap “long grev [or “Hades”]” for thrifala day go kasem taem wea God resurrectim hem.—Acts 2:31, 32; ftn. *

19 Jesus iusim disfala toktok “Tuday, mi talem iu tru samting,” bifor hem talem promis long datfala criminal. Diswan hem wanfala wei for toktok wea pipol bifor savve iusim. Nomata Moses tu iusim datkaen toktok. Olsem example, hem sei: “Yufala mas baehat long olketa toktok wea mi givim long yufala tude.”—Diutronomi 6:6; 7:11; 8:1, 19; 30:15.

20. Wanem nao pruvim hao tingting bilong iumi abaotem wanem Jesus talem hem stret?

20 Wanfala Bible transleita from Middle East sei olsem abaotem ansa bilong Jesus: “Point wea hem strongim nao, hem disfala word ‘tuday’ so iumi shud readim olsem, ‘Mi talem iu tru samting tuday, iu bae stap witim mi long Paradaes.’ Jesus talem promis hia long datfala day and hem bae fulfill bihaen. Diswan hem hao pipol long Middle East story for strongim wei wea olketa bae keepim datfala promis wea olketa mekem long datfala day.” Dastawe, wanfala transleison long Syriac languis long mek-faev century hem olsem: “Amen, mi sei olsem long iu tuday hao bae iu stap witim mi long Garden bilong Eden.” Datfala promis barava encouragem iumi.

21. Wanem nao datfala criminal no kasem, and why nao olsem?

21 Datfala criminal no savve tu abaotem agreement wea Jesus mekem witim olketa faithful aposol bilong hem for go rul witim hem long Kingdom long heven. (Luke 22:29) And tu, datfala criminal hem no baptaes. (John 3:3-6, 12) So iumi luksavve taem Jesus mekem datfala promis hem abaotem paradaes wea bae kamap long earth. Staka year bihaen, aposol Paul storyim wanfala vision abaotem wanfala man wea “go long paradaes.” (2 Cor. 12:1-4) God chusim Paul and olketa nara faithful aposol for rul witim Jesus long Kingdom long heven. Nomata olsem, datfala vision wea Paul storyim hem abaotem wanfala “paradaes” wea bae kamap long future. * Waswe, datwan bae kamap long earth? Waswe, bae iu stap long there?

SAMTING WEA IUMI LUK FORWARD FOR HEM

22, 23. Wanem nao iu hope for hem?

22 Tingim hao David story abaotem taem wea olketa wea garem stretfala or raeteous wei bae stap long disfala earth. (Sams 37:29; 2 Pet. 3:13) David story abaotem taem wea pipol long earth bae followim olketa raeteous wei bilong God. Last part long Aesaea 65:21, 22 hem sei pipol bilong Jehovah bae laef longtaem olsem olketa tree. Diswan minim pipol bae laef for staka thousand year. Wanem nao mekem iu sure long datwan? Bikos Revelation 21:1-4 storyim hao God bae blessim olketa man and wanfala long olketa blessing hia nao hem wei wea “no eniwan bae dae.” Pipol wea worshipim God bae stap long raeteous niu world.

23 Samting wea Bible teachim abaotem Paradaes hem barava klia. Adam and Eve lusim Paradaes long Eden bifor, bat datwan hem no lus for olowe. Olsem God promisim, pipol long earth bae kasem blessing. David storyim hao olketa wea hambol and garem raeteous wei bae stap long earth for olowe. Olketa profesi long buk bilong Isaiah helpem iumi for luk forward for taem wea iumi bae enjoyim laef long paradaes earth. Wanem taem nao datwan bae kamap? Taem promis bilong Jesus wea hem talem long datfala criminal kamap tru. Iu savve stap long Paradaes. Long datfala taem, samting wea olketa brata and sista long Korea talem bae kamap tru: “Lukim iu long Paradaes!”

^ par. 18 Professor Marvin Pate raet olsem: “Staka pipol sei, hao disfala word ‘tuday’ hem minim taem, olsem twenti-foa hour. Bat disfala idea no really fitim bikos hem klia hao hem opposite long wanem Bible talem abaotem wei wea Jesus ‘go daon’ long hades bihaen Hem dae (Matt. 12:40; Acts 2:31; Rome 10:7) and bihaen nao hem just go ap long heven.”

^ par. 21 Lukim “Kwestin From Reader” long disfala magasin.