Skip to content

Skip to table of contents

Olketa Young Wan, Creator Bilong Iu Laekem Iu for Hapi

Olketa Young Wan, Creator Bilong Iu Laekem Iu for Hapi

Hemi gohed fo mekem iu hapi olowe long olketa gudfala samting.’—SAMS 103:5.

SONG: 135, 39

1, 2. Why nao hem wise for lisin long Creator taem iumi chusim olketa goal long laef? (Lukim olketa piksa long start bilong study.)

SAPOS iu wanfala young wan, maet bae iu kasem staka advaes abaotem future bilong iu. Olketa teacher, olketa pipol wea givim advaes, or olketa narawan maet encouragem iu for aftarem hae education and for garem waka wea bae mekem iu kasem staka selen. Bat Jehovah encouragem iu for duim difren samting. Hem tru, hem laekem iu for waka hard taem iu skul mekem iu fit for sapotim iuseleva bihaen iu graduate. (Col. 3:23) Bat taem iu disaedem olketa important samting long laef, Jehovah laekem iu for iusim olketa Bible principle wea helpem iu for luksavve long plan bilong hem and samting wea hem laekem iu for duim long olketa last day distaem.—Matt. 24:14.

2 Tingim, Jehovah savve long evri samting bikos hem savve tu wanem bae happen long disfala world and taem wea end bae kam. (Aesaea 46:10; Matt. 24:3, 36) Hem savve gud long iumi tu, and samting wea savve mekem iumi barava hapi and satisfae, and tu, olketa samting wea mekem iumi for sorre and no hapi. Maet advaes bilong olketa man here gud, bat sapos hem no kam from Bible, datwan hem no wisdom.—Provebs 19:21.

WISDOM KAM NOMOA FROM JEHOVAH

3, 4. Hao nao wei wea Adam and Eve followim nogud advaes affectim tufala and pikinini bilong tufala?

3 Nogud advaes start kam from taem Satan laea long Eve. Hem bighed and givim rong advaes long Eve taem hem talem Eve hao hem and hasband bilong hem bae hapi sapos tufala disaedem seleva wanem tufala laek for duim long laef. (Jenesis 3:1-6) Bat really Satan hem selfish nomoa. Hem laekem Adam and Eve and olketa pikinini bilong tufala for obeyim and worshipim hem winim wei for worshipim Jehovah. Bat waswe, hem bin duim eni gud samting for tufala? Jehovah nao givim evri samting long tufala, hem wakem tufala for stap tugeta, givim tufala naes hom, and perfect body wea savve stap for olowe.

4 Sorre nao, Adam and Eve disobeyim God, hem olsem tufala katemaot tufala from man wea givim tufala laef. Nogud samting nao kamaot from datwan. Tufala olsem flaoa wea olketa katemaot from wanfala plant, wea savve laef for lelebet taem and then dae. Pikinini bilong tufala tu safa from sin. (Rome 5:12) Nomata olsem, distaem staka pipol still chus for no obeyim God. Olketa laek for duim nomoa wanem olketa seleva laekem. (Eph. 2:1-3) Samting wea kamaot from datwan showimaot sapos man duim samting wea againstim Jehovah datwan hem no ‘wise tingting.’—Provebs 21:30.

5. Wanem nao God sure olketa man bae duim, and waswe, tingting bilong hem tru?

5 Jehovah savve samfala pipol bae laek for savve long hem and worshipim hem, insaed diswan hem olketa young wan tu. (Sams 103:17, 18; 110:3) Jehovah barava tinghae long olketa young wan wea duim olsem! Waswe, iu wanfala long olketa tu? Sapos olsem, iu gohed for enjoyim staka “gudfala samting” wea God givim wea savve mekem iu barava hapi. (Readim Sams 103:5; Provebs 10:22) Distaem bae iumi storyim olketa “gudfala samting” hia wea hem nao, spiritual kaikai, olketa best fren, gudfala goal, and trufala freedom.

JEHOVAH GIVIM OLKETA SPIRITUAL NEED BILONG IU

6. Why nao iu needim olketa spiritual samting, and hao nao Jehovah provaedem datwan?

6 Iumi man no olsem olketa animal bikos iumi needim olketa spiritual samting, wea Creator nomoa savve givim long iumi. (Matt. 4:4) Taem iu lisin long God, iu bae garem wisdom, savve, and bae iu barava hapi. Jesus sei: “Olketa wea luksavve olketa needim God bae hapi.” (Matt. 5:3) God givim iu spiritual kaikai thru long Bible, and olketa pablikeson wea “datfala wakaman wea faithful and wise” provaedem. (Matt. 24:45) Iumi barava enjoyim staka difren spiritual kaikai!—Aesaea 65:13, 14.

7. Wanem nao samfala gud samting wea iu savve kasem taem iu kaikaim olketa spiritual kaikai wea God provaedem?

7 Olketa spiritual kaikai wea God givim bae mekem iu for garem wisdom and wei for ting raonem samting, and datwan bae protectim iu long staka difren wei. (Readim Provebs 2:10-14.) Olsem example, wei for garem wisdom and ting raonem samting bae helpem iu for luksavve long olketa laea teaching, olsem wei wea pipol sei no eni Creator stap. Hem helpem iu tu for luksavve wei for garem selen and staka material samting no savve mekem iu hapi. And hem helpem iu for luksavve and againstim olketa nogud tingting and fasin bilong iuseleva wea savve spoelem iu. So gohed for lukaotem wisdom bilong God and wei for ting raonem samting, and barava tinghae long datwan! Taem iu duim olsem, iuseleva bae lukim wei wea Jehovah barava lovem iu and laekem iu for kasem gud samting.—Sams 34:8; Aesaea 48:17, 18.

8. Why nao iu shud fren gud witim God distaem, and hao nao datwan bae helpem iu long future?

8 Klosap nao world bilong Satan bae finis, and Jehovah nomoa bae protectim iumi. Long datfala taem, maet iumi bae depend long hem for feedim iumi tu! (Habakuk 3:2, 12-19) Tru nao, distaem nao iu mas fren gud witim Dadi bilong iu long heven and strongim wei wea iu trustim hem. (2 Pet. 2:9) Sapos iu duim olsem, then nomata eni samting happen raonem iu, iu bae feel olsem David wea raetem Psalm, wea sei: “[Jehovah] hemi stap wetem mi olowe, an bikos hemi stap kolsap long mi, no enisamting save spoelem mi.”—Sams 16:8.

JEHOVAH GIVIM IU OLKETA BEST FREN

9. (a) Olsem John 6:44 storyim, wanem nao Jehovah savve duim? (b) Wanem nao wanfala spesol samting wea kamap taem iu meetim olketa nara Witness?

9 Jehovah leadim kam olketa wea hem laekem for olketa kamap part long spiritual famili bilong hem, and hem mekem olketa hia wea garem honest heart for worshipim hem. (Readim John 6:44.) Firstaem wea iu meetim samwan wea no insaed truth, wanem nao iu savve abaotem hem? Maet iu savve long nem and lukluk bilong hem nomoa, bat iu no savve staka samting abaotem hem. Datwan hem barava difren from firstaem wea iu meetim samwan wea savve and lovem Jehovah. Nomata sapos datfala man hem kam from difren kantri, tribe, culture, or famili, iu savve staka samting abaotem hem and hem savve long staka samting abaotem iu tu!

Jehovah laekem iumi for garem olketa gudfala fren and for garem olketa spiritual goal (Paragraf 9-12 storyim diswan)

10, 11. Wanem nao wanfala samting wea mekem evri pipol bilong Jehovah semsem, and hao nao diswan affectim iu?

10 Olsem example, iu kwiktaem luksavve iutufala garem sem languis wea hem nao datfala languis bilong truth. (Sefenaea 3:9) From datwan, iu savve long samting wea olketa narawan bilivim abaotem God, standard bilong Jehovah saed long fasin, and hope for future. Datwan hem olketa barava important samting wea iu need for savve abaotem samwan, and datwan bae mekem iufala trustim each other. And tu, datwan helpem iufala for kamap olketa gud fren for olowe.

11 Taem iu worshipim Jehovah, iu bae garem staka best fren, and olketa stap evriwea long world. Only samting nao, iu no meetim evriwan long olketa yet! Waswe, eniwan wea no worshipim Jehovah savve enjoyim nambawan present olsem?

JEHOVAH GIVIM IU OLKETA GUDFALA GOAL

12. Wanem nao samfala spiritual goal wea iu savve markem?

12 Readim Eklesiastes 11:9–12:1. Waswe, iu garem eni spiritual goal wea iu waka hard for kasem? Maet iu markem goal for readim Bible evriday. Or iu trae for kamap gud saed long wei for story and teach. Nomata wanem goal iu garem, taem iu lukim olketa gud samting wea kamaot from datwan and olketa narawan praisem iu, hao nao iu feel? For sure, iu barava hapi. And iu fit for feel olsem, bikos iu followim example bilong Jesus for duim wanem God laekem winim wei for duim wanem iuseleva laekem.—Sams 40:7, 8; Provebs 27:11.

13. Why nao wei for worshipim God hem barava spesol and difren from wei for aftarem olketa goal bilong disfala world?

13 Taem iu aftarem olketa spiritual goal, iu duim waka wea savve mekem iu barava hapi and satisfae. Aposol Paul sei: “Iufala olketa brata wea mi lovem, iufala mas faithful and gohed strong. Evritaem busy long waka bilong Lord from iufala savve iufala no waka hard nating taem iufala duim waka bilong Lord.” (1 Cor. 15:58) Pipol long world barava difren, taem olketa aftarem olketa goal long disfala world, luk olsem olketa kasem gud samting, bat olketa nating hapi and satisfae nomoa. (Luke 9:25) Iumi savve lane abaotem diswan from example bilong King Solomon.—Rome 15:4.

14. Wanem nao iu lanem from wei wea Solomon disaed for traem evri gudfala samting?

14 Solomon barava rich and garem big paoa. Hem disaed for traem evri gud samting mekem hem faendaot sapos hem bae kasem eni gud samting from datwan. (Eklesiastes 2:1-10) Hem buildim olketa haos, designim olketa garden and olketa park, and duim eni samting wea hem laekem. Hao nao hem feel abaotem datwan bihaen? Waswe, hem hapi? Waswe, hem satisfae? Iumi no need for faendem ansa for datwan. Solomon seleva talem iumi. Hem sei: “Taem mi tingting gud long olketa samting wea mi bin duim . . . . Mi lukim dat olketa hadwaka blong mi ya hemi no fitim tingting blong mi . . . Mi nating faendem nomoa eni gudfala samting long hem.” (Eklesiastes 2:11) Datwan nambawan leson for iumi! Waswe, bae iu followim datwan?

15. Olsem Sams 32:8 storyim, why nao hem important for garem faith, and wanem gud samting nao iu kasem from datwan?

15 Samfala pipol lanem olketa leson long laef taem olketa mekem mistek and safa from nogud samting wea kamaot from datwan. Bat Jehovah no laekem iu for olsem. Tru nao, iu needim faith mekem iu obeyim God and mekem wanem hem laekem for kamap first long laef bilong iu. Datfala faith bae barava helpem iu, and hem bae no mekem iu regret. Jehovah bae no forgetim ‘love wea iu showimaot for nem bilong hem.’ (Heb. 6:10) So waka hard for strongim faith bilong iu, and iu bae lukim hao Dadi bilong iu long heven barava laekem iu for kasem gud samting.—Readim Sams 32:8.

GOD GIVIM IU TRUFALA FREEDOM

16. Why nao iumi shud tinghae long freedom and iusim long wisefala wei?

16 Paul sei: “Olketa wea kasem holy spirit bilong Jehovah, olketa free.” (2 Cor. 3:17) Jehovah lovem freedom and hem creatim iu for lovem freedom tu. Nomata olsem, hem laekem iu for iusim freedom bilong iu long wisefala wei, mekem datwan protectim iu. Maet iu savve long olketa young wan wea savve lukluk long pornography, or wea savve durong, pleim olketa danger sports, iusim drug, or ova tumas long alcohol. Maet taem olketa duim olketa samting hia olketa hapi and enjoyim, bat staka taem datwan savve lead go long sik, wei for kamap addict, and dae tu. (Gal. 6:7, 8) Tru nao, olketa tingse olketa garem freedom, bat olketa laea long olketa seleva.—Titus 3:3.

17, 18. (a) Hao nao wei for obeyim God mekem iumi barava free? (b) Why nao iumi fit for sei freedom wea Adam and Eve garem bifor hem winim freedom wea olketa man garem distaem?

17 Bat tingim, haomas pipol nao iu savve olketa sik bikos olketa followim olketa standard long Bible? Tru nao, wei for obeyim Jehovah savve mekem iumi stap healthy and barava free. (Sams 19:7-11) And tu, taem iu iusim freedom bilong iu long wisefala wei, wea minim for followim olketa perfect law and principle bilong God, datwan bae showimaot long God and parents bilong iu hao olketa fit for trustim iu and givim iu moa freedom. Tru nao, plan bilong God hem for givim perfect freedom long olketa faithful servant bilong hem, olsem Bible sei “olketa bae free olsem olketa pikinini bilong God, wea datwan hem nambawan samting.”—Rome 8:21.

18 Long garden bilong Eden, Adam and Eve garem datfala freedom. Haomas komand nao God talem for tufala? Wanfala nomoa. Hem nao for no kaikaim frut bilong wanfala tree. (Jenesis 2:9, 17) Waswe, iu tingse datfala komand hem hard or strict tumas? Barava nomoa nao! Tingim sapos iu markem datwan witim staka law wea olketa man wakem and wea olketa forcem iumi for lanem and obeyim.

19. Hao nao Jehovah and Jesus gohed teachim iumi for kamap barava free?

19 Jehovah barava wise long wei hem treatim olketa wea worshipim hem. Winim wei for givim staka law, hem patient for teachim iumi for followim law bilong love. Hem laekem iumi for followim olketa principle bilong hem and for heitim olketa nogud samting. (Rome 12:9) Long Sermon long Maunten, Jesus helpem iumi for luksavve why pipol duim olketa nogud samting. (Matt. 5:27, 28) From Jesus hem King long Kingdom bilong God, hem bae gohed for teachim iumi long niu world for helpem iumi garem stretfala tingting olsem hem abaotem wei for no obey and olketa samting wea raeteous. (Heb. 1:9) Hem bae mekem iumi for garem perfect body and mind. Tingim, sin bae no mekem iu for duim nogud samting and iu bae no safa from wei wea iu no perfect. Then, gogo iumi bae enjoyim datfala nambawan freedom wea Jehovah promisim.

20. (a) Hao nao Jehovah iusim freedom bilong hem? (b) Hao nao iu savve kasem gud samting taem iumi followim example bilong God?

20 Nomata olsem, long niu world freedom bilong iumi bae still garem spialaen. Love bilong iumi for God and olketa narawan bae kontrolem hao iumi iusim freedom bilong iumi. Taem iumi duim olsem, iumi followim example bilong Jehovah. Freedom bilong hem no garem eni spialaen, bat hem disaed for letem love bilong hem for kontrolem hao hem treatim iumi. (1 John 4:7, 8) So hem stret for sei, iumi bae garem trufala freedom only sapos iumi followim example bilong God for showimaot love.

21. (a) Hao nao feeling bilong David abaotem Jehovah? (b) Wanem nao bae iumi storyim long next study?

21 Waswe, iu tinghae long staka “gudfala samting” wea Jehovah givim long iu olsem staka spiritual kaikai, gudfala fren, olketa gudfala goal, and hope bilong iu for garem perfect freedom? (Sams 103:5) Sapos olsem, iu garem sem tingting olsem David wea raetem Sams 16:11, wea sei: “Yu bin som mi olketa wei fo kasem tru laef, an taem yu stap wetem mi, bae yu mekem mi hapi fogud.” Long next study, bae iumi storyim samfala gud point wea stap long Sams 16. Diswan bae helpem iumi for lukim hao iumi savve garem barava gudfala laef wea savve mekem iumi satisfae.