Skip to content

Skip to table of contents

Plan Bilong Jehovah Bae Kamap Tru!

Plan Bilong Jehovah Bae Kamap Tru!

“Samting wea mi talem, bae mi mekem kamap tru. Samting wea mi plan for duim, hem nao wanem bae mi duim.”—ISA. 46:11.

SONG: 147, 149

1, 2. (a) Wanem nao Jehovah showim long iumi? (b) Wanem nao Isaiah 46:10, 11 and 55:11 talem wea barava encouragem iumi?

FIRSTFALA verse long Bible hem talem disfala barava important toktok: “Long firstaem God wakem skae and earth.” (Gen. 1:1) Jehovah wakem staka samting long universe. Iumi no lukim staka samting hia, and iumi no savve tu long staka samting abaotem olketa samting olsem space, laet, and gravity. (Eccl. 3:11) Nomata olsem, Jehovah talem long iumi wanem nao plan bilong hem for earth and for olketa man. Hem wakem olketa man for garem olketa wei bilong hem, and hem laekem olketa for enjoyim laef bilong olketa long earth. (Gen. 1:26) Olketa man long earth bae kamap olketa pikinini bilong hem, and hem bae kamap Dadi bilong olketa.

2 Long Genesis chapter 3 hem story abaotem olketa samting wea happen wea mekem plan bilong Jehovah no kamap tru. (Gen. 3:1-7) Bat Jehovah hem fit for stretem datwan. No eniwan savve stopem plan bilong hem for kamap tru. (Isa. 46:10, 11; 55:11) Iumi sure datfala plan bilong Jehovah bae kamap tru long barava taem wea hem markem!

3. (a) Olketa wanem important teaching nao helpem iumi for minim gud Bible? (b) Why nao hem gud for story abaotem olketa teaching hia distaem? (c) Olketa wanem kwestin nao bae iumi storyim?

3 Iumi savve gud long plan bilong God for earth and olketa man, and iumi savve tu long samting wea Jesus duim mekem datfala plan bilong God kamap tru. Olketa hia hem olketa important teaching wea iumi lanem taem iumi start for studyim Bible. So iumi laek for helpem olketa narawan tu for lanem olketa important teaching hia. Iumi garem chance for duim olsem taem iumi invaetem pipol for kam long Memorial bilong dae bilong Christ. (Luke 22:19, 20) Sapos olketa kam long disfala important hipap bae olketa lanem staka samting abaotem nambawan plan bilong God. So distaem nao hem gudfala taem for ting raonem wanem kaen kwestin nao iumi savve askem long pipol mekem olketa bae kam. Long disfala study, bae iumi storyim thrifala kwestin: Wanem nao plan bilong God for earth and olketa man? Why nao plan bilong God no kamap tru? And hao nao ransom sakrifaes bilong Jesus hem openem wei for plan bilong God kamap tru?

WANEM NAO PLAN BILONG GOD?

4. Hao nao olketa samting wea Jehovah wakem mekhae long hem?

4 Jehovah nao hem nambawan Creator. Evri samting wea Jehovah wakem hem barava gud. (Gen. 1:31; Jer. 10:12) Wanem nao iumi savve lanem from olketa samting wea Jehovah wakem wea luk naes tumas and wea followim order? Iumi lanem hao evri samting wea Jehovah wakem, start long olketa smol samting go kasem olketa big samting, evri samting hia hem gud. And tu, taem iu tingim olketa cell long body bilong man, or iu lukim wanfala baby wea just born, or taem sun go daon and hem luk naes tumas, hao nao feeling bilong iu? Iumi barava tinghae long olketa samting hia bikos Jehovah wakem iumi for laekem olketa samting wea barava luk naes.—Readim Psalm 19:1; 104:24.

5. Wanem nao Jehovah duim mekem evri samting wea hem wakem savve waka gud tugeta?

5 Jehovah putim olketa law for evri samting wea hem wakem. Hem markem olketa law bilong nature, and olketa law for helpem olketa man luksavve long samting wea stret and samting wea no stret. Hem putim olketa law hia mekem evri samting long universe savve waka gud tugeta. (Ps. 19:7-9) Evri samting long universe stap long stretfala ples bilong olketa and garem waka bilong olketa. Olsem example, datfala law bilong gravity hem pullim atmosphere for stap raonem earth, and gravity hem kontrolem sea and olketa tide. Sapos gravity no stap, earth bae kamap ples wea no eni samting savve laef long hem. From Jehovah putim olketa spialaen long evri samting wea hem wakem, datwan mekem evri samting long universe for followim order. Diswan showimaot Jehovah garem plan for disfala earth and for olketa man. Taem iumi duim preaching waka, iumi savve story abaotem Creator wea wakem evri nambawan samting long universe.—Rev. 4:11.

6, 7. Wanem nao samfala gudfala samting wea Jehovah givim long Adam and Eve?

6 Plan bilong Jehovah hem for olketa man laef olowe long earth. (Gen. 1:28; Ps. 37:29) Jehovah hem kaen tumas, and hem givim Adam and Eve staka gudfala samting mekem tufala savve enjoyim laef. (Readim James 1:17.) Jehovah wakem tufala for savve disaed seleva, for savve ting raonem samting, for showimaot love, and for fren gud witim olketa narawan. Jehovah story long Adam and talem hem wanem hem mas duim and wanem hem mas no duim. Jehovah teachim Adam for lukaftarem hemseleva, olketa animal, and ples wea hem stap. (Gen. 2:15-17, 19, 20) Jehovah wakem Adam and Eve long wei wea tufala savve teistim, tasim, lukim, herem, and smelem olketa gudfala samting wea hem wakem for tufala. Diswan savve mekem tufala fit for enjoyim laef insaed naesfala ples wea tufala stap. Adam and Eve garem staka gudfala waka for duim. And tufala savve gohed for lane and faendemaot staka niu samting for olowe.

7 Wanem moa insaed long datfala plan bilong God? Jehovah wakem Adam and Eve mekem tufala fit for garem olketa perfect pikinini. And pikinini bilong tufala tu bae garem olketa pikinini gogo earth hem fulap long olketa man. Jehovah laekem olketa dadi and mami for lovem pikinini bilong olketa, long sem wei wea hem lovem tufala first pikinini bilong hem long earth, Adam and Eve. Hem givim earth and evri naesfala samting long earth long olketa man. Earth bae kamap hom bilong olketa, and olketa bae stap for olowe long hem.—Ps. 115:16.

WASWE, PLAN BILONG GOD HEM KAMAP TRU?

8. Why nao God givim long Adam and Eve datfala law wea stap long Genesis 2:16, 17?

8 Long datfala taem, plan bilong Jehovah hem no kamap. Why nao olsem? Jehovah givim Adam and Eve wanfala law wea isi nomoa. Datfala law bae helpem tufala for luksavve wanem tufala savve duim, and wanem tufala mas no duim. Jehovah sei: “Iu savve kaikaim frut bilong evri tree long garden. Bat iu mas no kaikaim frut from datfala tree wea piksarem wei for savve long gud and nogud samting, bikos long day wea iu kaikaim datwan bae iu dae.” (Gen. 2:16, 17) Datfala law hem isi nomoa for tufala minim. And bae hem no hard for tufala obeyim bikos staka nara naesfala kaikai hem stap tu long datfala garden.

9, 10. (a) Wanem laea samting nao Satan talem abaotem Jehovah? (b) Wanem nao Adam and Eve disaed for duim? (Lukim piksa long start bilong study.)

9 Satan iusim wanfala snek for laea long Eve mekem hem no obeyim Dadi bilong hem, Jehovah. (Readim Genesis 3:1-5; Rev. 12:9) Satan laekem Adam and Eve for kwestinim why Jehovah stopem tufala for no kaikai “from evri tree long garden.” Hem olsem Satan sei long tufala: ‘So hao, iutufala no free for duim eni samting wea iutufala laekem?’ Then Satan laea long Eve and sei: “Bae iu no dae.” Then hem switim Eve for no obeyim God and sei: “God hem savve long day wea iu kaikaim datwan eye bilong iu bae open.” Satan hem mekem Eve for tingse Jehovah no laekem tufala for kaikaim datfala frut bikos sapos tufala kaikaim bae tufala garem spesol savve. So hem talem disfala laea promis: “Iu bae olsem God. Iu bae savve long wanem nao hem gud and wanem nao hem nogud.”

10 Adam and Eve mas disaedem wanem for duim. Waswe, bae tufala obeyim God, or duim samting wea datfala snek talem? Sorre tumas, tufala disaed for no obeyim God. Tufala no laekem Jehovah for hem Dadi bilong tufala and tufala joinim Satan for againstim Jehovah. So Jehovah hem lusim tufala and no protectim tufala nao.—Gen. 3:6-13.

11. Why nao Jehovah mas duim samting abaotem sin bilong Adam and Eve?

11 Taem Adam and Eve brekem law bilong God, tufala no perfect nao. And tu, tufala kamap enemy bilong God bikos God barava heitim nogud samting. From Jehovah hem barava holy hem bae no acceptim samting wea nogud. (Hab. 1:13) Sapos Jehovah no duim samting abaotem sin bilong Adam and Eve, evriwan long heven and earth bae no garem eni hope. Bae olketa angel and olketa man tu no sure hu nao olketa bae fit for trustim. Bat Jehovah seleva hem followim olketa standard bilong hem, and no enitaem bae hem lusim datwan. (Ps. 119:142) Nomata Adam and Eve free for disaed seleva, tufala still kasem nogud samting from wei wea tufala againstim Jehovah. Gogo tufala dae and go bak long dust wea Jehovah wakem tufala long hem.—Gen. 3:19.

12. Wanem nao kasem evri pikinini bilong Adam?

12 Taem Adam and Eve kaikaim datfala frut, Jehovah rejectim tufala and aotem tufala from famili bilong hem. Hem raosem tufala from datfala garden bilong Eden, and bae no enitaem tufala fit for go bak. (Gen. 3:23, 24) For fitim standard bilong Jehovah saed long justice, tufala mas kasem nogud samting from disison wea tufala mekem. (Readim Deuteronomy 32:4, 5.) From tufala no perfect, tufala no savve showimaot olketa wei bilong Jehovah long perfect wei. Adam lusim hope for garem nambawan future and hem mekem olketa pikinini bilong hem tu for no garem datfala hope. Samting wea hem givim long olketa pikinini bilong hem nao, wei for no perfect, sin, and dae. (Rome 5:12) Adam spoelem chance for olketa pikinini bilong hem for laef olowe. Adam and Eve no savve garem perfect pikinini, and olketa pikinini bilong tufala tu no savve garem olketa perfect pikinini. Start kam long taem wea Satan hem laea long Adam and Eve for againstim God, Satan trae for switim evriwan long earth for duim sem samting tu.—John 8:44.

RANSOM OPENIM WEI FOR OLKETA MAN FREN BAK WITIM GOD

13. Wanem nao tingting bilong Jehovah for olketa man?

13 Nomata Adam and Eve againstim Jehovah, hem still lovem olketa man. Jehovah laekem olketa for fren witim hem and hem no laekem eniwan long olketa for dae. (2 Pet. 3:9) So stretawe, God mekem arrangement for olketa man savve fren bak witim hem. Hao nao bae hem duim datwan and long semtaem followim olketa standard bilong hem saed long justice? Bae iumi storyim wanem hem duim.

14. (a) Olsem John 3:16 talem, wanem nao God duim for mekem olketa man fren bak witim hem? (b) Wanem kwestin nao iumi savve storyim long pipol wea kam long Memorial?

14 Readim John 3:16. Staka pipol wea iumi invaetem for kam long Memorial olketa savve baeheartim disfala scripture. Bat hao nao sakrifaes bilong Jesus openem wei for laef olowe? Iumi garem chance for helpem pipol for savve long ansa bilong disfala kwestin taem iumi invaetem olketa kam long Memorial, and taem iumi stap witim olketa long Memorial, and taem iumi go bak for lukim olketa. Taem olketa minim why Jehovah givim datfala ransom, bae olketa luksavve bigfala love wea Jehovah garem for olketa man, and luksavve hao hem barava wise. Distaem bae iumi storyim samfala point abaotem ransom wea iumi savve showim long olketa.

15. Long wanem wei nao Jesus hem barava difren from Adam?

15 Jehovah givim wanfala perfect man for peim datfala ransom. Datfala perfect man mas faithful long Jehovah. Hem mas willing for sakrifaesim laef bilong hem for olketa man. (Rome 5:17-19) Jehovah sendem kam Jesus, wea hem first wan wea hem wakem for born long disfala earth. (John 1:14) So Jesus kamap wanfala perfect man, semsem olsem Adam long firstaem. Bat Jesus hem difren from Adam bikos hem followim olketa standard bilong Jehovah wea hem expectim wanfala perfect man for followim. Nomata Jesus kasem barava hardfala test, hem obeyim God long evri samting.

16. Long wanem wei nao ransom hem barava spesol samting?

16 From Jesus hem perfect taem hem dae, hem fit for sevem olketa man from sin and dae. Jesus duim evri samting wea Adam shud duim. Jesus hem perfect man, hem barava faithful and obeyim God long evri samting. (1 Tim. 2:6) Jesus dae for iumi, and datwan openem wei for evri man, woman, and pikinini for garem chance for kasem laef olowe. (Matt. 20:28) Datfala ransom nao hem main samting wea God iusim for mekem plan bilong hem kamap tru.—2 Cor. 1:19, 20.

JEHOVAH OPENIM WEI FOR OLKETA MAN KAMAP PART LONG FAMILI BILONG HEM MOA

17. Ransom hem openem wei for wanem samting?

17 Jehovah sendem Son bilong hem for dae for iumi nomata datwan hem no isi samting for Hem duim. (1 Pet. 1:19) From hem lovem olketa man, hem willing for letem spesol Son bilong hem for dae for iumi. (1 John 4:9, 10) Hem olsem Jesus nao kamap dadi bilong iumi wea changem Adam. (1 Cor. 15:45) Sakrifaes bilong Jesus givim iumi chance for kasem laef olowe, and tu, for iumi kamap part long famili bilong God long future. From ransom sakrifaes bilong Jesus olketa man bae kamap perfect and Jehovah savve acceptim olketa bak long famili bilong hem and long semtaem no brekem olketa raeteous law bilong hem. Tingim nambawan taem wea evriwan wea faithful long Jehovah bae perfect! Long datfala taem nao evriwan long heven and long earth bae kamap wanfala famili nomoa. Iumi evriwan bae kamap pikinini bilong God.—Rome 8:21.

18. Wanem taem nao Jehovah bae “rul ovarem evriwan”?

18 Nomata firstfala dadi and mami bilong iumi no obeyim Jehovah, hem still lovem pipol and hem provaedem datfala ransom. And nomata iumi no perfect, iumi savve gohed faithful long Jehovah, and Satan no savve stopem iumi for duim datwan. Jehovah bae iusim datfala ransom for mekem iumi kamap raeteous. Laef bae hem gud tumas taem “evriwan wea savve long Son and showimaot faith long hem [bae] kasem laef olowe.” (John 6:40) Dadi wea lovem iumi and wea hem wise bae helpem olketa man for kamap perfect, wea datwan nao hem plan bilong hem long firstaem. Then Jehovah nomoa bae “rul ovarem evriwan.”—1 Cor. 15:28.

19. (a) Wei for tinghae long datfala ransom shud mekem iumi for duim wanem samting? (Lukim box “ Iumi Gohed Lukaotem Olketa wea Hambol.”) (b) Wanem nao bae iumi storyim long nextfala study?

19 Wei wea iumi tinghae long datfala ransom shud mekem iumi laek for story long olketa narawan abaotem nambawan present hia. Pipol mas savve datfala ransom nao Jehovah iusim for givim chance long evri man for kasem laef olowe. Nomata olsem, Jehovah iusim ransom for duim wanfala barava important samting tu. Datwan nao hem for ansarem samfala kwestin wea kamap long garden bilong Eden taem Satan againstim God. Iumi bae storyim diswan long nextfala study.