Skip to content

Skip to table of contents

STUDY ARTICLE 6

No Lusim Wei for Faithful!

No Lusim Wei for Faithful!

“Go kasem taem mi dae, bae mi no lusim wei wea mi faithful!”—JOB 27:5, NW.

SONG 34 Gohed for Faithful

WANEM IUMI BAE STORYIM *

1. Hao nao thrifala Jehovah’s Witness wea paragraf storyim gohed faithful long Jehovah?

TINGIM thrifala samting wea olketa Jehovah’s Witness savve feisim. (1) Wanfala young gele go long skul and teacher askem evri student long class for joinim wanfala celebration. Datfala gele savve God no hapi long kaen celebration olsem, so long wei wea showimaot respect hem talem hao bae hem no joinim olketa. (2) Wanfala young man wea savve shame tumas, hem go preaching. Hem savve skulmate bilong hem stap long next haos and skulmate hia savve mekfani long olketa Jehovah’s Witness. Nomata olsem, datfala young man no fraet for go noknok long door bilong datfala haos. (3) Wanfala man waka hard for provaed for famili bilong hem, and wanday boss askem hem for duim samting wea no honest or wea againstim law. Nomata maet boss bae sakem hem, brata hia explainim hem mas honest and obeyim law bikos God laekem olketa wea worshipim hem for duim datwan.—Rome 13:1-4; Heb. 13:18.

2. Olketa wanem kwestin nao bae iumi story raonem, and why nao olsem?

2 Wanem kaen fasin nao thrifala hia showimaot? Iumi savve lukim staka naes fasin, olsem wei for no fraet and honest. Bat main fasin nao, olketa barava faithful. Each wan faithful for obeyim Jehovah, and no laek for brekem olketa standard bilong God. Samting wea mekem olketa for duim datwan hem bikos olketa laek for faithful. Iumi sure Jehovah barava tinghae long thrifala hia. Iumi tu laekem Dadi long heven for tinghae long iumi. So bae iumi storyim olketa kwestin hia: For faithful hem minim wanem? Why nao iumi need for faithful? And hao nao iumi savve strongim wei wea iumi gohed faithful nomata iumi kasem olketa hard taem?

WEI FOR FAITHFUL HEM MINIM WANEM?

3. (a) For faithful hem minim wanem? (b) Olketa wanem example nao helpem iumi for savve long mining bilong wei for faithful?

3 Staka taem disfala toktok, faithful, hem minim wei wea olketa wea worshipim Jehovah garem strongfala love for Jehovah and lovem hem long full heart. Diswan minim for evritaem duim wanem hem laekem. Tingim samfala interesting information long Bible abaotem diswan. Wanfala main mining long Bible for datfala toktok “faithful” hem nao: Wei for complete, barava gud, or full wan. Olsem example, olketa Israelite savve sakrifaesim animal long Jehovah, and Law sei olketa animal hia mas barava gud wan. * (Levitikas 22:21, 22) Pipol bilong God mas no offerim animal wea no garem wanfala leg, ear, or eye, and olketa mas no offerim animal wea garem sik tu. Hem barava important long Jehovah for olketa mas offerim animal wea barava gud, wea complete, or full wan. (Malakae 1:6-9) Hem isi for iumi minim why Jehovah laekem olketa samting for mas barava gud and complete bikos iumi tu feel olsem. Taem iumi baem samting, olsem wanfala frut, buk, or wanfala tul, iumi no laekem datfala samting for garem big hol or samfala part bilong hem no stap. Iumi laekem samting wea barava gud, complete, or full wan. Long sem wei, Jehovah laekem love and wei wea iumi faithful long hem for mas complete, or full wan.

4. (a) Why nao wanfala man wea no perfect fit for faithful? (b) Wanem nao Sams 103:12-14 storyim abaotem wanem Jehovah expectim from iumi?

4 Waswe, for faithful minim iumi mas perfect? Maet, iumi evriwan feel olsem iumi no perfect and iumi mekem staka mistek. Bat tingim tufala reason why iumi shud no wari abaotem datwan. First samting, Jehovah no lukluk for olketa mistek bilong iumi. Bible sei olsem abaotem hem: “Sapos yu raetemdaon olketa sin blong mifala, hu nao save ranawe from panis blong yu?” (Sams 130:1-3) Hem savve iumi sin and no perfect, and hem willing for forgivim iumi. (Sams 86:5) Mek-tu samting, Jehovah savve long wanem iumi fit for duim, and hem no expectim iumi for duim wanem iumi no fit for duim. (Readim Sams 103:12-14.) Sapos olsem, hao nao iumi savve barava complete long eye bilong hem?

5. Hao nao love hem main samting wea savve mekem man for faithful?

5 For olketa wea worshipim Jehovah, main samting wea savve helpem olketa for gohed faithful, hem nao love. Love and wei wea iumi faithful for worshipim Dadi long heven, mas complete, barava gud, or full wan. Sapos iumi gohed lovem hem long full heart nomata taem iumi kasem test, datwan minim iumi faithful. (Fas Kronikols 28:9; Matt. 22:37) Tingim thrifala Witness wea iumi storyim long start bilong study. Why nao olketa gohed faithful? Waswe, datfala young gele no laek enjoyim olketa samting long skul? Waswe, datfala young man laekem olketa mekfani long hem? Or waswe, datfala dadi laek for lusim waka bilong hem? Nomoa. Olketa savve Jehovah garem olketa raeteous standard, and olketa evritaem laek for duim samting wea mekem Dadi long heven hapi. Love bilong olketa for hem nao mekem olketa tingim hem bifor olketa mekem eni disison. Taem olketa duim olsem, datwan showimaot olketa barava faithful.

WHY HEM IMPORTANT FOR FAITHFUL

6. (a) Why nao iumi need for faithful? (b) Wanem nao Adam and Eve duim wea showimaot tufala no faithful?

6 Why nao hem important tumas for each wan long iumi faithful? Iu need for faithful bikos Satan tok spoelem Jehovah, and hem tok spoelem iu tu. Long garden bilong Eden, datfala bighed angel mekem hemseleva for kamap Satan, wea minim “man for againstim narawan.” Hem spoelem nem bilong Jehovah taem hem sei God hem nogud, selfish, and hem Ruler wea savve laea. Sorre nao, Adam and Eve saed witim Satan for againstim Jehovah. (Jenesis 3:1-6) Tufala garem staka chance taem tufala long Eden for strongim love bilong tufala for Jehovah. Bat taem Satan tok spoelem God, tufala showimaot tufala no lovem God long full heart. Nara kwestin kamap tu: Waswe, eni man savve gohed faithful long Jehovah bikos olketa lovem hem? Waswe, olketa man fit for faithful? Datfala kwestin kamap klia long taem bilong Job.

7. Olsem Job 1:8-11 storyim, wanem nao feeling bilong Jehovah and wanem nao feeling bilong Satan abaotem wei wea Job barava faithful?

7 Job laef long semtaem wea olketa Israelite stap long Egypt. No eniwan long datfala taem barava faithful olsem hem. Olsem iumi, hem tu no perfect and hem mekem olketa mistek. Bat, Jehovah lovem hem bikos hem barava faithful. Luk olsem Satan bin tok spoelem Jehovah finis abaotem wei wea olketa man no fit for faithful. So Jehovah storyim example bilong Job long Satan, bikos samting wea Job duim long laef bilong hem showimaot Satan hem laea. So Satan demandim Jehovah for testim wei wea Job barava faithful. Jehovah trustim fren bilong hem Job, so Hem letem Satan for testim hem.—Readim Job 1:8-11.

8. Wanem nao Satan duim for attakim Job?

8 Satan nating kea, and hem man for killim dae narawan. Hem attakim Job, stealim evri riches bilong hem, killim dae olketa wakaman, and mekem pipol ting daonem hem. Hem attakim and killim dae tenfala pikinini bilong hem. Then Satan attakim body bilong Job, hem mekem Job garem boela long full body bilong hem. From waef bilong Job barava wari and sorre, hem talem Job for givap, tok spoelem God, and dae. Job seleva tu laek dae, nomata olsem, hem gohed faithful. Then Satan traem nara idea for attakim Job. Hem iusim thrifala fren bilong Job. Olketa visitim Job for staka day, bat olketa nating comfortim hem. Olketa talem toktok wea showimaot olketa nating tingim hem and tok daonem hem. Olketa sei God nao kosim olketa nogud samting hia for happen, and God nating tinghae nomoa long wei wea hem faithful. And olketa sei luk olsem Job hem nogud man dastawe hem fit for kasem olketa nogud samting hia.—Job 1:13-22; 2:7-11; 15:4, 5; 22:3-6; 25:4-6.

9. Wanem nao Job barava no laek for duim taem olketa nogud samting kasem hem?

9 Wanem nao Job duim taem olketa nogud samting hia kasem hem? Hem no perfect. Hem kros long olketa man wea laea for comfortim hem, and Job talem toktok wea no stret. Hem mekhae long wei wea hemseleva raeteous winim wei for mekhae long God. (Job 6:3; 13:4, 5; 32:2; 34:5) Nomata olketa barava nogud samting kasem Job, hem no laek for lusim Jehovah God. Hem no laek for bilivim olketa laea toktok bilong olketa laea fren bilong hem. Hem sei: “Hard tumas for mi sei iufala stret! Go kasem taem mi dae, bae mi no lusim wei wea mi faithful!” (Job 27:5, NW) Disfala toktok showimaot Job disaed strong for gohed faithful nomata wanem happen. Job no laek for givap. Iumi tu savve duim sem samting.

10. Hao nao samting wea Satan talem abaotem Job hem affectim iu?

10 Hao nao samting wea Satan talem abaotem Job hem affectim iu? Hem olsem Satan sei iu nating lovem Jehovah God, iu bae stop for worshipim God mekem iu sevem iuseleva, and wei wea iu faithful hem laea wan nomoa. (Job 2:4, 5; Rev. 12:10) Datwan mekem iu feel hao? Hem mekem iu feel nogud, iaman? Bat tingim: Jehovah barava trustim iu, dastawe hem givim iu wanfala spesol chance. Hem nao for Satan testim wei wea iu faithful. Jehovah sure bae iu gohed faithful, and bae iu pruvim Satan hem man for laea. And Jehovah promis for helpem iu. (Heb. 13:6) Hem nambawan privilege for Haefala Ruler bilong universe for trustim iumi! Waswe, iu lukim why nao hem important tumas for faithful? Datwan givim iumi chance for pruvim Satan hem laea, for mekhae long nambawan nem bilong Dadi, and sapotim rul bilong hem. Hao nao iumi savve strongim wei wea iumi gohed faithful?

HAO NAO IUMI SAVVE GOHED FAITHFUL DISTAEM?

11. Wanem nao iumi savve lanem from Job?

11 Satan gohed for attakim pipol bilong God long “olketa last day” distaem. (2 Tim. 3:1) Hao nao iumi savve strongim iumiseleva for gohed faithful? Example bilong Job savve helpem iumi long diswan tu. Nomata taem wea Job no kasem test yet, hem showimaot finis hem faithful long staka samting. Tingim thrifala leson wea iumi savve lanem from Job abaotem wei for strongim iumiseleva mekem iumi savve gohed faithful.

Wanem nao samfala samting iumi savve duim for strongim wei wea iumi gohed faithful? (Paragraf 12 storyim diswan) *

12. (a) Olsem Job 26:7, 8, 14 storyim, hao nao Job mekem grow wei wea hem tinghae and respectim Jehovah? (b) Wanem nao iumi savve duim for mekem iumi barava tinghae long God?

12 Job strongim love bilong hem for God taem hem mekem grow wei for tinghae long Jehovah. Job spendem taem for ting raonem olketa nambawan samting wea Jehovah creatim. (Readim Job 26:7, 8, 14.) Hem barava tinghae long Jehovah taem hem ting abaotem earth, skae, olketa cloud, and thunder, and hem luksavve tu hem no really savve long evri samting abaotem creation. And tu, hem barava tinghae long toktok bilong Jehovah. Job sei olsem: “Mi barava kipim olketa toktok blong hem long maen blong mi.” (Job 23:12) Job barava tinghae and respectim Jehovah. Hem lovem Dadi bilong hem and laek for mekem hem hapi. Datwan strongim wei wea Job disaed for gohed faithful. Iumi tu mas duim sem samting. Distaem iumi savve staka samting abaotem creation winim taem bilong Job. And iumi garem full Bible for helpem iumi savve gud long Jehovah. Evri samting hia savve helpem iumi for barava tinghae and respectim Jehovah. Then datwan bae mekem iumi for lovem and obeyim hem, and for strongim wei wea iumi laek gohed faithful.—Job 28:28.

Iumi strongim iumiseleva for gohed faithful taem iumi rejectim wei for lukluk long pornography (Paragraf 13 storyim diswan) *

13-14. (a) Olsem Job 31:1 storyim, wanem nao Job duim wea showimaot hem obey? (b) Hao nao iumi savve followim example bilong Job?

13 Wei wea Job obeyim Jehovah long evri samting helpem hem for gohed faithful. Job luksavve for man gohed faithful hem mas obeyim Jehovah. Each taem iumi obeyim Jehovah, datwan bae strongim iumi for gohed faithful. Job waka hard for obeyim God long laef bilong hem. Olsem example, hem careful taem hem deal witim olketa woman. (Readim Job 31:1.) From hem marit, hem savve hem no stret for laekem or interest long woman wea no waef bilong hem. Distaem, iumi stap long world wea mekhae long wei for duim sex. Olsem Job, waswe, bae iumi stap klia long wei for laekem or interest long eniwan wea iumi no maritim? Waswe, bae iumi stap klia long eni rabis piksa or pornography? (Matt. 5:28) Sapos iumi obeyim God evritaem long olketa samting hia, datwan bae strongim iumi for gohed faithful.

Iumi strongim iumiseleva for gohed faithful taem iumi garem balance tingting abaotem material samting (Paragraf 14 storyim diswan) *

14 Job obeyim Jehovah tu saed long wei wea hem ting abaotem olketa material samting. Job luksavve hao sapos hem trustim olketa material samting wea hem garem, datwan hem wanfala serious sin and hem fit for kasem panis. (Job 31:24, 25, 28) Distaem, iumi stap long world wea pipol tinghae tumas long olketa material samting. Bible talem iumi for garem balance tingting abaotem selen and olketa material samting. Sapos iumi duim datwan bae diswan strongim iumi for gohed faithful.—Provebs 30:8, 9; Matt. 6:19-21.

Iumi strongim iumiseleva for gohed faithful taem iumi tingim evritaem hope bilong iumi (Paragraf 15 storyim diswan) *

15. (a) Wanem hope nao helpem Job for gohed faithful? (b) Why nao hem gud for evritaem tingim hope wea Jehovah givim long iumi?

15 Job gohed faithful bikos hem garem hope bae God givim reward long hem. Hem sure God tingim wei wea hem barava faithful. (Job 31:6) Nomata Job kasem olketa hard taem, hem barava trustim bae Jehovah blessim hem. Bikos hem sure long datwan, hem gohed faithful. From Job barava faithful, Jehovah hapi tumas long hem and givim hem bigfala reward nomata Job no wanfala perfect man! (Job 42:12-17; Jas. 5:11) Job bae kasem staka nambawan blessing long future tu. Waswe, iu garem strong hope hao Jehovah bae givim reward long iu bikos iu faithful? God bilong iumi hem no change. (Malakae 3:6) Sapos iumi evritaem tingim hao God tinghae long wei wea iumi gohed faithful, datwan bae helpem iumi for hol strong long nambawan hope bilong iumi for future.—1 Thess. 5:8, 9.

16. Wanem nao iumi shud disaed strong for duim?

16 So, disaed strong distaem for gohed faithful! Samfala taem, maet iu feel olsem iuseleva nomoa gohed for duim datwan, bat hem no iuseleva nomoa. Iu witim staka million pipol raonem world gohed faithful. And tu, iu part long datfala grup bilong olketa man and woman bifor wea garem faith and gohed faithful, nomata pipol laek killim olketa dae. (Heb. 11:36-38; 12:1) Iumi evriwan barava laek for followim disfala toktok wea Job talem: “Bae mi no lusim wei wea mi faithful!” And iumi laekem wei wea iumi faithful hem bae mekhae long Jehovah for olowe!

SONG 124 Faithful Evritaem

^ par. 5 Wei for faithful hem minim wanem? Why nao Jehovah tinghae long olketa servant bilong hem wea garem disfala wei? Why nao hem important for iumi barava faithful? Disfala study bae helpem iumi for faendem ansa from Bible for olketa kwestin hia. And tu, hem bae helpem iumi for luksavve hao for gohed faithful evriday. Taem iumi duim olsem, bae iumi kasem staka blessing.

^ par. 3 Hebrew word wea olketa iusim for disfala toktok “barava gud” taem olketa story abaotem olketa animal for sakrifaesim, hem klosap semsem witim Hebrew word wea olketa iusim for storyim wei wea olketa man “faithful.”

^ par. 50 PIKSA: Job teachim samfala pikinini bilong hem abaotem olketa nambawan samting wea Jehovah creatim.

^ par. 52 PIKSA: Wanfala brata no laek for joinim olketa wakfren bilong hem for lukim pornography.

^ par. 54 PIKSA: Wanfala brata no laek for baem wanfala big and expensive television screen wea hem no needim and hem no fit for baem.

^ par. 56 PIKSA: Wanfala brata iusim taem bilong hem for ting raonem Paradaes hope.