Skip to content

Skip to table of contents

STUDY ARTICLE 9

Letem Jehovah Helpem Iu for Garem Peace

Letem Jehovah Helpem Iu for Garem Peace

“Taem olketa wari blo mi hem tumas for mi, iu comfortim mi and helpem mi for garem peace.”—PS. 94:19, NW.

SONG 44 Prea Bilong Man wea Wikdaon

WANEM IUMI BAE STORYIM *

1. Wanem nao savve kosim wei for wari, and hao nao datwan savve affectim iumi?

WASWE, enitaem iu wari tumas * abaotem eni samting? Maet iu wari bikos samwan talem or duim samting wea mekem iu feel nogud. Or iu maet wari abaotem wanem iu talem or duim. Olsem example, iu maet duim wanfala mistek, and iu wari nogud Jehovah bae no forgivim iu. And worse go moa, maet iu tingse from iu wari tumas diswan minim iu no garem faith, so iu ting, ‘Masbi mi wanfala nogud man.’ Bat waswe, datwan hem tru?

2. Olketa wanem example lo Bible nao showimaot hao wei for wari no minim iumi no garem faith?

2 Tingim thrifala example lo Bible. Hannah, wea kamap mami blo profet Samuel, hem woman wea garem strong faith. Bat, taem samwan lo famili blo hem treatim hem nogud, wari wea kasem hem barava tumas nao for hem. (Fas Samuel 1:7) Aposol Paul garem strong faith, bat hem barava “wari tumas abaotem olketa kongregeson.” (2 Cor. 11:28) King David garem strong faith, dastawe Jehovah barava lovem hem. (Acts 13:22) Nomata olsem, David duim olketa mistek wea mekem hem barava wari and sorre tumas. (Sams 38:4) Jehovah comfortim and helpem each wan lo olketa for garem peace. Bae iumi storyim wanem iumi savve lanem from example blo olketa.

WANEM IUMI SAVVE LANEM FROM HANNAH WEA FAITHFUL

3. Hao nao toktok blo olketa narawan savve mekem iumi wari?

3 Taem samwan no kaen or tok raf lo iumi datwan maet mekem iumi wari tumas. Especially sapos man wea mekem iumi feel nogud hem klos fren or relative. Iumi maet wari bikos iumi tingse datwan spoelem wei wea iumi fren gud tugeta. Samfala taem, man wea mekem iumi feel nogud hem no tingting gud firstaem, so toktok blo hem katem iumi olsem sword! (Provebs 12:18) Or samwan maet min for iusim toktok olsem weapon for againstim iumi. Wanfala sista mas deal witim diskaen challenge. Hem sei, “Samfala year bifor, samwan wea mi tingse hem gud fren blo mi, start for storyim olketa laea story abaotem mi lo social media. Mi feel nogud and wari. Mi no savve why nao hem laek for tok bihaen baksaed blo mi olsem.” Sapos wanfala klos fren or relative mekem iu feel nogud, iu savve lane from example blo Hannah.

4. Wanem nao olketa hard samting wea Hannah mas deal witim?

4 Hannah mas deal witim samfala hard samting. For longfala taem hem no savve garem pikinini. (Fas Samuel 1:2) Lo culture blo olketa Israelite, olketa sei sapos wanfala woman no garem pikinini datwan minim God no blessim hem. Diswan mekem Hannah barava feel shame. (Jenesis 30:1, 2) Samting wea hard go moa, Peninnah, nara waef blo hasband blo Hannah, garem olketa pikinini. Peninnah barava jealous lo Hannah, so hem tok daonem hem evritaem for mekem hem feel nogud. (Fas Samuel 1:6) Lo firstaem, Hannah no savve hao for deal witim datwan. Hem barava feel sorre so hem gohed krae and no laek kaikai. Datfala samting wea happen hem tumas nao for Hannah. (Fas Samuel 1:7, 9,10) Hao nao Hannah kasem comfort?

5. Hao nao prea helpem Hannah?

5 Hannah prea lo Jehovah and talemaot evri feeling blo hem. Bihaen hem prea, hem storyim situation blo hem lo Hae Priest Eli. Then Eli sei olsem lo Hannah: “Letem God blong yumi long Israel hemi givim disfala samting long yu wea yu askem. Yu go an yu no wari moa.” Wanem nao kamaot from datwan? Hannah hem “go and kaikai, and feis bilong hem showimaot hem no wari nao.” (Fas Samuel 1:17, 18) Prea helpem Hannah for kasem bak peace.

Olsem Hannah, hao nao iumi savve kasem bak peace lo mind and heart blo iumi and gohed keepim datwan? (Paragraf 6-10 storyim diswan)

6. Olketa wanem leson abaotem prea nao iumi savve lanem from Hannah and from Philippi 4:6, 7?

6 Iumi savve kasem bak peace sapos iumi gohed prea lo Jehovah. Hannah story for longfala taem witim Dadi blo hem lo heven. (Fas Samuel 1:12) Iumi tu savve story longtaem witim Jehovah and talem hem wanem iumi wari abaotem, fraetem, and talem olketa mistek blo iumi. Prea blo iumi no need for perfect or olsem wanfala poem. Maet iumi prea bikos iumi feel nogud tumas and gogo iumi krae tu. Nomata olsem, Jehovah no taet for lisin lo iumi. Taem iumi prea abaotem olketa problem blo iumi, iumi need for tingim tu toktok wea stap lo Philippi 4:6, 7. (Readim.) Paul talem klia dat taem iumi prea, iumi shud talem thankiu lo Jehovah. Iumi garem staka reason for thankiu lo hem. Olsem example, iumi savve thankiu for laef wea hem givim iumi, olketa samting hem wakem, love blo hem, and nambawan hope wea hem givim. Wanem moa iumi savve lanem from Hannah?

7. Wanem nao Hannah and hasband blo hem duim evritaem?

7 Nomata Hannah garem olketa problem, hem evritaem go witim hasband blo hem lo Shiloh for worshipim Jehovah. (Fas Samuel 1:1-5) Taem Hannah go lo tabernacle nao Hae Priest Eli encouragem hem and sei hem hope Jehovah bae ansarem prea blo Hannah.—Fas Samuel 1:9, 17.

8. Hao nao olketa meeting savve helpem iumi? Explainim.

8 Iumi savve kasem bak peace sapos iumi attendim meeting evritaem. Lo prea for startim olketa meeting, staka taem olketa savve ask for spirit blo God stap witim iumi. Peace hem wanfala lo olketa wei blo holy spirit. (Gal. 5:22) Taem iumi attendim olketa meeting nomata iumi stress, iumi givim chance lo Jehovah and olketa brata and sista blo iumi for encouragem and helpem iumi for garem peace moa lo mind and heart. Prea and olketa meeting hem tufala important wei wea Jehovah iusim for mekem iumi garem peace. (Heb. 10:24, 25) Bae iumi storyim moa nara samting wea iumi savve lanem from Hannah.

9. Wanem nao change lo situation blo Hannah, bat wanem nao no change?

9 Olketa samting wea mekem Hannah for wari tumas, hem no finis stretawe. Bihaen hem worshipim Jehovah lo tabernacle and go bak lo hom blo hem, Hannah still stap lo sem haos witim Peninnah. And tu, Bible no storyim sapos wei blo Peninnah hem change. So luk olsem Hannah mas gohed for deal witim olketa toktok blo Peninnah. Bat Hannah hem kasem bak nao peace and gohed keepim datwan. Tingim hao taem Hannah hem putim evri samting lo hand blo Jehovah, hem no wari nao. Hem letem Jehovah for comfortim hem and helpem hem for garem peace. Samfala taem bihaen, Jehovah ansarem prea blo Hannah and hem garem olketa pikinini!—Fas Samuel 1:19, 20; 2:21.

10. Wanem nao iumi savve lanem from example blo Hannah?

10 Iumi savve kasem bak peace nomata sapos olketa samting wea mekem iumi wari tumas hem still stap. Nomata sapos iumi gohed for prea and attendim olketa meeting evritaem, samfala problem wea iumi feisim hem no savve finis. Bat olsem iumi lanem from example blo Hannah, Jehovah bae gohed helpem iumi for garem peace lo heart. Jehovah bae no forgetim iumi, and hem bae blessim iumi bikos iumi gohed faithful.—Heb. 11:6.

WANEM IUMI SAVVE LANEM FROM APOSOL PAUL

11. Wanem nao olketa samting wea mekem Paul for wari tumas?

11 Paul garem staka reason for wari. Olsem example, from hem lovem tumas olketa brata and sista, hem wari tumas abaotem olketa problem wea olketa hia feisim. (2 Cor. 2:4; 11:28) Taem Paul duim assignment blo hem olsem wanfala aposol, Paul mas deal witim olketa wea againstim hem wea whipim hem and putim hem lo prison. Hem feisim tu olketa hard taem wea savve kosim stress, bikos samfala taem hem no garem wanem hem needim. (Phil. 4:12) And tu, from thrifala taem Paul insaed ship wea rek, maet datwan savve mekem hem wari tumas taem hem travel lo olketa ship. (2 Cor. 11:23-27) Hao nao Paul deal witim datfala wei for wari?

12. Wanem nao help for katem daon olketa wari blo Paul?

12 Paul savve wari abaotem olketa brata and sista taem olketa feisim olketa hard taem, bat hem no trae for stretem seleva evri problem blo olketa. Paul luksavve hem hard for hem duim datwan. Hem arrange for olketa narawan help for lukaftarem kongregeson. Olsem example, hem givim responsibility lo olketa man wea hem trustim, olsem Timothy and Titus. Waka wea olketa brata hia duim barava help for katem daon wari blo Paul.—Phil. 2:19, 20; Titus 1:1, 4, 5.

Olsem iumi lanem from example blo aposol Paul, wanem nao iumi savve duim for stap klia lo wei for wari tumas? (Paragraf 13-15 storyim diswan)

13. Hao nao olketa elder savve followim example blo Paul?

13 Askem olketa narawan for helpem iu. Olsem Paul, distaem staka elder savve wari abaotem olketa lo kongregeson wea feisim hard taem. Bat hem hard lelebet for wanfala elder fit for helpem evriwan lo kongregeson. Wei for hambol bae muvim hem for sharem waka wea hem duim witim olketa nara brata wea qualify and for trainim olketa young brata for helpem hem for lukaftarem olketa sheepsheep blo God.—2 Tim. 2:2.

14. Wanem nao Paul no wari abaotem, and wanem nao iumi savve lanem from example blo hem?

14 Luksavve iu needim samwan for comfortim iu. Paul hem hambol, hem laekem olketa fren blo hem for encouragem hem. Hem no wari sapos olketa narawan tingse hem man wea wik from hem willing for acceptim comfort from olketa narawan. Taem hem raet lo Philemon, Paul sei: “Taem mi herem story abaotem love wea iu showimaot, datwan mekem mi barava hapi and hem comfortim mi.” (Philem. 7) Paul storyim tu olketa narawan wea waka witim hem wea encouragem hem taem hem feisim olketa hard taem. (Col. 4:7-11) Taem iumi hambol for luksavve hao iumi needim encouragement, olketa brata and sista blo iumi bae hapi for givim sapot wea iumi needim.

15. Wanem nao Paul duim taem hem mas deal witim olketa hard taem wea hem feisim?

15 Depend lo Bible. Paul savve Bible bae comfortim hem. (Rome 15:4) Olketa toktok lo Bible bae givim hem wisdom for deal witim eni hard taem. (2 Tim. 3:15, 16) Lo mek-tu taem wea Paul prisoner lo Rome, hem savve dat klosap nao hem bae dae. Taem hem feisim datfala hard taem, wanem nao Paul duim? Hem askem Timothy for kwiktaem kam lo hem and “tekem kam olketa scroll.” (2 Tim. 4:6, 7, 9, 13) Why nao olsem? Luk olsem olketa scroll hia hem samfala lo olketa Hebrew Scripture wea Paul iusim for study seleva. Taem iumi followim example blo Paul for studyim Bible evritaem, Jehovah bae iusim olketa scripture for helpem iumi garem peace nomata wanem hard taem nao iumi feisim.

WANEM IUMI SAVVE LANEM FROM KING DAVID

Olsem samting wea happen lo King David, wanem nao savve helpem iumi sapos iumi duim wanfala serious mistek? (Paragraf 16-19 storyim diswan)

16. Hao nao feeling blo David taem hem duim serious mistek?

16 David duim samting wea mekem hem garem guilty konsens. Hem duim adultery witim Bath-sheba, arrange for olketa killim dae hasband blo hem, and hem trae for haedem wanem hem duim. (Mektu Samuel 12:9) Nomata konsens blo David gohed for pokem hem, hem les for followim. From datwan, hem safa lo spiritual saed and hem affectim tu tingting and body blo hem. (Sams 32:3-5) Wanem nao helpem David for deal witim wari wea hemseleva kosim, and wanem nao savve helpem iumi sapos iumi duim serious mistek?

17. Hao nao toktok blo David wea stap lo Sams 51:1-4 showimaot hem barava repent?

17 Prea for Jehovah forgivim iu. Gogo, David prea lo Jehovah. Hem showimaot hem barava repent and talemaot olketa sin blo hem. (Readim Sams 51:1-4.) Diswan helpem hem for feel gud moa! (Sams 32:1-5) Sapos iu duim wanfala serious sin, no trae for haedem. Bat talemaot lo Jehovah lo prea. Datwan bae katem daon wei for wari wea kamap from guilty konsens. Bat sapos iu laek for fren bak moa witim Jehovah, iu need for duim nara samting winim for just prea nomoa.

18. Wanem nao David duim taem hem kasem discipline?

18 Acceptim discipline. Taem Jehovah sendem profet Nathan for showim lo David dat hem sin, David no mek excuse or trae for sei dat sin wea hem duim hem no barava nogud tumas. Hem stretawe talemaot dat hem sin, no just againstim hasband blo Bath-sheba, bat samting wea winim datwan, hem sin againstim Jehovah. David acceptim discipline wea kam from Jehovah, and Jehovah forgivim hem. (Mektu Samuel 12:10-14) Sapos iumi duim wanfala serious sin, iumi need for story lo olketa wea Jehovah markem for lukaftarem iumi. (Jas. 5:14, 15) And iumi mas no trae for mek excuse for wanem iumi duim. Sapos iumi kwiktaem acceptim and followim discipline, bae iumi kwiktaem kasem bak peace and hapi.

19. Wanem nao iumi shud disaed strong for duim?

19 Iumi mas disaed strong for stap klia lo wei for duim moa olketa sem mistek. King David luksavve for stap klia lo wei for duim moa olketa sin hia, hem needim help blo Jehovah. (Sams 51:7, 10, 12) Bihaen Jehovah forgivim hem, David disaed strong for stap klia lo eni nogud tingting wea savve spoelem hem. From datwan hem kasem bak peace lo mind and heart.

20. Hao nao iumi savve showimaot iumi tinghae lo wei wea Jehovah forgivim iumi?

20 Iumi showimaot iumi tinghae lo wei wea Jehovah forgivim iumi taem iumi prea for forgiveness, acceptim discipline, and waka hard for stap klia lo wei for duim moa olketa mistek. Taem iumi duim olsem, iumi bae kasem bak peace lo mind and heart. James, wanfala brata wea duim wanfala serious sin experiencem diswan. Hem sei: “Taem mi talemaot sin blo mi lo olketa elder, mi feel olsem olketa liftim wanfala hevi lod from shoulder blo mi. Mi start for kasem bak peace lo mind blo mi.” Iumi barava hapi tumas for savve hao ‘Jehovah hem stap klosap lo olketa wea sorre tumas. Hem gohed for sevem olketa wea tingting blo olketa hem wikdaon’!—Sams 34:18.

21. Hao nao iumi savve letem Jehovah helpem iumi for garem peace?

21 From iumi barava klosap lo end blo olketa last day, staka samting moa bae kamap wea bae mekem iumi for wari tumas. Taem iu wari abaotem eni samting, kwiktaem askem help blo Jehovah. Studyim gud Bible. Lane from example blo Hannah, Paul, and David. Askem Dadi blo iumi lo heven for helpem iumi for luksavve wanem nao mekem iumi wari. (Sams 139:23) Letem Jehovah karem olketa hevi blo iumi, especially olketa hevi wea iumi no fit for deal witim. Taem iu duim datwan, iu olsem datfala man wea raet psalm wea singsing olsem lo Jehovah: “Taem olketa wari blo mi hem tumas for mi, iu comfortim mi and helpem mi for garem peace.”—Ps. 94:19, NW.

SONG 4 “Jehovah Hem Shepherd Bilong Mi”

^ par. 5 Samfala taem iumi evriwan savve wari tumas abaotem olketa problem wea iumi feisim. Disfala study bae storyim example blo thrifala servant blo Jehovah lo Bible wea mas deal witim wei for wari tumas. Bae iumi storyim tu hao Jehovah comfortim and helpem each wan lo olketa for garem peace.

^ par. 1 MINING BLO WANFALA TOKTOK: Taem man wari tumas hem mekem man tingting tumas or barava feel nogud. Diswan maet bikos lo hard taem saed lo selen, health problem, famili problem, or olketa nara hard samting. And tu, iumi maet wari tumas abaotem olketa mistek wea iumi duim bifor or abaotem olketa challenge wea maet iumi tingse bae kamap lo future.