Skip to content

Skip to table of contents

STUDY ARTICLE 3

Hao Nao Iu Savve Protectim Heart Bilong Iu?

Hao Nao Iu Savve Protectim Heart Bilong Iu?

“Kontrolem [or protectim] . . . haat blong yu.”—PROVEBS 4:23.

SONG 36 Iumi Protectim Heart

WANEM IUMI BAE STORYIM *

1-3. (a) Why nao Jehovah lovem Solomon, and wanem blessing nao hem kasem? (b) Olketa wanem kwestin nao bae iumi storyim long disfala study?

SOLOMON kamap king long Israel taem hem young nomoa. No longtaem bihaen hem kamap king, Jehovah showaot long hem insaed wanfala dream and sei: “Askem mi fo enisamting, an bae mi givim long yu.” Solomon ansa olsem: “Mi olsem pikinini nomoa, an mi no save hao fo rul. . . . So plis yu mekem haat blong mi hemi waes mekem mi rul ovarem olketa long stretfala wei.” (Fas Kings 3:5-10) Wei wea Solomon ask for garem heart wea wise, or willing for obey, showimaot hem barava hambol! Dastawe Jehovah barava lovem Solomon! (Mektu Samuel 12:24) God bilong iumi hem barava hapi long wanem Solomon askem, so God givim hem heart wea wise.—Fas Kings 3:12.

2 Taem Solomon faithful hem kasem staka blessing. Hem kasem privilege for buildim wanfala temple for “nem blong [Jehovah] hu hemi God blong Israel.” (Fas Kings 8:20) Staka pipol savve long hem bikos long bigfala wisdom wea God givim hem. And tu, olketa samting wea spirit bilong God leadim hem for raetem hem stap insaed long thrifala buk long Bible. Wanfala long olketa buk hia hem Provebs.

3 Disfala toktok heart hem kamap winim twenti taem insaed buk bilong Provebs. Olsem example, Provebs 4:23, hem sei: “Kontrolem [or protectim] . . . haat blong yu.” Long disfala verse, wanem nao disfala toktok heart hem minim? Bae iumi kasem ansa insaed disfala study. And tu, bae iumi story raonem ansa bilong nara tufala kwestin: Long wanem wei nao Satan trae for spoelem heart bilong iumi? And wanem nao bae iumi duim for protectim heart bilong iumi? For iumi gohed faithful long God, iumi need for savve long ansa bilong olketa important kwestin hia.

WANEM NAO DATFALA TOKTOK HEART HEM MINIM?

4-5. (a) Hao nao Sams 51:6 helpem iumi for luksavve, wanem nao datfala toktok heart hem minim? (b) Hao nao wei for lukaftarem health bilong iumi hem helpem iumi for minim why hem important for protectim heart?

4 Long Provebs 4:23, datfala toktok heart hem minim mind bilong man or really wei bilong hem. (Readim Sams 51:6.) So diswan minim tingting bilong man, feeling bilong hem, why hem duim samting, and wanem hem laekem. Hem minim really wei or tingting bilong iumiseleva, and hem no wei or lukluk bilong iumi wea pipol lukim.

5 For helpem iumi minim why hem important for protectim heart, tingim disfala example abaotem wei for lukaftarem health bilong iumi. First samting, for iumi keepim body bilong iumi healthy, iumi mas kaikaim olketa healthy kaikai, and iumi need for exercise evritaem. Long sem wei, for protectim heart bilong iumi, iumi mas evritaem kaikaim spiritual kaikai and duim exercise, wea hem nao wei for showimaot faith long Jehovah. Iumi showimaot faith long hem taem iumi followim wanem iumi lanem and story abaotem wanem iumi bilivim. (Rome 10:8-10; Jas. 2:26) Mek-tu samting, body bilong iumi maet hem luk healthy, bat insaed iumi garem sik. Long sem wei, taem iumi duim olketa spiritual samting evritaem, maet iumi tingse faith bilong iumi hem strong, bat iumi no luksavve olketa rong tingting maet grow insaed heart bilong iumi. (1 Cor. 10:12; Jas. 1:14, 15) Iumi mas tingim hao Satan laek for spoelem iumi thru long wei wea hem trae for mekem iumi garem sem tingting olsem hem. Hao nao hem duim datwan? And hao nao iumi savve protectim iumiseleva?

SAMTING WEA SATAN DUIM FOR SPOELEM HEART BILONG IUMI

6. Wanem nao goal bilong Satan, and hao nao hem trae for kasem datwan?

6 Satan laekem iumi for olsem hem, for bighed and rejectim olketa standard bilong Jehovah and for duim samting wea hemseleva laekem. Satan hard for forcem iumi for tingim and duim samting olsem hem. So hem duim olketa nara samting for kasem goal bilong hem. Olsem example, iumi stap midolwan staka pipol wea Satan spoelem finis heart bilong olketa. (1 John 5:19) Hem laekem iumi for spendem taem witim olketa, nomata iumi savve finis olketa nogud fren savve “spoelem” gudfala wei and tingting bilong iumi. (1 Cor. 15:33) Hem iusim datfala teknik for spoelem King Solomon. Solomon maritim staka woman wea no worshipim Jehovah, and isisi olketa barava affectim hem and gogo olketa “tanem tingting blong hem” from Jehovah.—Fas Kings 11:3.

Hao nao iu savve protectim heart bilong iu from wei wea Satan laek for spoelem iu mekem iu garem sem tingting olsem hem? (Paragraf 7 storyim diswan) *

7. Wanem nao olketa nara samting wea Satan iusim for spredim tingting bilong hem, and why nao iumi need for careful?

7 Satan savve iusim olketa movie and television program for spredim tingting bilong hem. Hem luksavve hao iumi man laekem tumas olketa story, and hem savve olketa story savve affectim tingting, feeling, and wanem iumi duim. Jesus iusim kaen teknik hia taem hem teach. Olsem example, tingim datfala story abaotem datfala gud Samaritan and datfala son wea lusim hom and finisim evri selen bilong hem. (Matt. 13:34; Luke 10:29-37; 15:11-32) Nomata olsem, olketa wea Satan spoelem heart bilong olketa finis, savve iusim olketa story for spoelem iumi. Iumi need for balance. Iumi savve enjoyim and lanem staka samting from samfala movie and TV program and datwan no savve spoelem iumi. Bat iumi mas careful. Taem iumi chus for lukim eni movie or TV program, hem gud for tingim disfala kwestin, ‘Waswe, disfala movie or TV program teachim mi hao hem olraet for duim olketa nogud samting wea body laekem?’ (Gal. 5:19-21; Eph. 2:1-3) Wanem nao iu shud duim sapos iu luksavve wanfala program hem mekhae long tingting bilong Satan? Stap klia long datwan, olsem wei wea iu protectim iuseleva from sik wea isi for pas go long narawan!

8. Hao nao parents savve helpem pikinini for protectim heart bilong olketa?

8 Parents, iufala garem spesol responsibility for protectim pikinini bilong iufala from wei wea Satan laek for spoelem heart bilong olketa. For sure, iu savve duim best bilong iu for protectim pikinini from sik. Iu keepim haos klin, and iu torowem eni samting wea maet mekem iu or pikinini for sik. Long sem wei, iu need for protectim pikinini bilong iu from olketa movie, TV program, electronic game, and olketa website wea savve spoelem heart bilong olketa and mekem olketa for garem sem tingting olsem Satan. Jehovah givim iu responsibility for lukaftarem spiritual saed bilong pikinini bilong iu. (Provebs 1:8; Eph. 6:1, 4) So no fraet for mekem olketa rul wea followim olketa standard insaed Bible. Talem pikinini bilong iu wanem olketa fit for lukim and no lukim, and helpem olketa for luksavve olketa reason why iu talem datwan. (Matt. 5:37) Taem pikinini bilong iu start for big, trainim olketa mekem olketa seleva luksavve long olketa standard bilong Jehovah saed long samting wea stret and no stret. (Heb. 5:14) Tingim, pikinini savve lanem staka samting no from samting wea iu talem nomoa bat from wanem iu duim.—Diutronomi 6:6, 7; Rome 2:21.

9. Wanem nao wanfala idea wea Satan mekhae long hem, and why nao hem danger tumas?

9 Satan trae for spoelem heart bilong iumi tu taem hem mekem iumi for trustim tingting bilong man winim tingting bilong Jehovah. (Col. 2:8) Tingim disfala idea wea Satan mekhae long hem. Hem nao, wei for kamap rich shud main samting long laef. Olketa wea garem tingting olsem maet bae kamap rich, or maet nomoa. Bat olketa mas keakea long kaen tingting olsem. Why nao olsem? Bikos for mekem olketa kasem goal bilong olketa, olketa tingim tumas selen gogo olketa sakrifaesim health bilong olketa, wei wea olketa fren witim famili, and wei for fren witim God. (1 Tim. 6:10) Iumi barava hapi bikos wise Dadi bilong iumi long heven helpem iumi for garem stret tingting abaotem selen.—Eklesiastes 7:12; Luke 12:15.

HAO NAO IUMI SAVVE PROTECTIM HEART BILONG IUMI?

Olsem olketa security gard and olketa security wea lukaftarem gate bifor, iumi mas gohed for lukaot and duim samting mekem iumi no letem eni nogud samting spoelem heart bilong iumi (Paragraf 10-11 storyim diswan) *

10-11. (a) Wanem nao iumi mas duim for protectim iumiseleva? (b) Wanem nao waka bilong olketa security gard bifor, and hao nao konsens bilong iumi olsem security gard?

10 Sapos iumi laek for protectim heart bilong iumi, iumi mas luksavve long olketa danger and duim samting kwiktaem for protectim iumiseleva. Diswan mekem iumi tingim waka bilong wanfala security gard. Long taem bilong King Solomon, olketa security gard savve standap antap wall bilong wanfala taon and talem warning sapos olketa lukim eni danger kakam klosap. Disfala example helpem iumi for luksavve samting wea iumi mas duim for no letem Satan spoelem tingting bilong iumi.

11 Long bifor, olketa security gard waka tugeta witim olketa man wea lukaftarem gate. (Mektu Samuel 18:24-26) Olketa hia waka tugeta for protectim datfala taon and mek sure olketa gate klos taem enemy kam klosap. (Nehemaea 7:1-3) Konsens bilong iumi wea Bible trainim * savve act olsem security gard and warnim iumi taem Satan trae for spoelem heart bilong iumi, wea minim tingting, feeling, why iumi duim samting, or wanem iumi laek for duim. Taem konsens bilong iumi warnim iumi abaotem wanfala danger, iumi need for lisin and satem gate long heart bilong iumi.

12-13. Wanem nao maet iumi laek for duim, bat wanem nao iumi shud duim?

12 Tingim example wea showimaot hao iumi savve protectim iumiseleva mekem tingting bilong Satan no affectim iumi. Jehovah teachim iumi hao iumi shud “no storyim wei for durong, and no storyim tu evri difren kaen wei for no klin.” (Eph. 5:3) Bat wanem nao bae iumi duim sapos olketa fren long skul or long waka ples start for story abaotem sex? Iumi savve iumi shud “heitim evri samting wea God no laekem, and for heitim wanem pipol long disfala world laekem.” (Titus 2:12) Taem olsem, konsens bilong iumi wea olsem security gard, maet warnim iumi abaotem datfala danger. (Rome 2:15) Bat waswe, bae iumi lisin long hem? Maet iumi laek for lisin long olketa fren bilong iumi or lukim olketa piksa wea olketa maet sharem. Bat taem olsem, iumi mas kwiktaem satem gate long heart bilong iumi, taem iumi changem story or go from olketa.

13 Iumi needim wei for no fraet mekem iumi stap klia from olketa narawan wea sem age olsem iumi wea trae for mekem iumi tingim or duim olketa rong samting. Iumi sure Jehovah lukim hard waka bilong iumi, and hem bae givim iumi strong and wisdom wea iumi needim for againstim tingting bilong Satan. (Mektu Kronikols 16:9; Aesaea 40:29; Jas. 1:5) Bat wanem nao olketa nara samting wea iumi savve duim for protectim heart bilong iumi?

GOHED FOR PROTECTIM HEART

14-15. (a) Wanem nao iumi mas openem heart bilong iumi for hem, and hao nao iumi savve duim datwan? (b) Hao nao Provebs 4:20-22 helpem iumi for kasem gud samting from Bible reading bilong iumi? (Lukim tu box “ Hao for Ting Raonem Wanem Iu Readim.”)

14 For protectim heart bilong iumi, iumi mas satem mekem olketa nogud samting no go insaed bat openem for olketa gud samting. Tingim moa example abaotem wanfala taon wea wall stap raonem. Wanfala security wea lukaftarem gate mas klosim gate for stopem enemy kam insaed, bat long olketa nara taem hem mas openem gate for letem olketa tekem kam kaikai and olketa nara samting. Sapos olketa no openem gate, bae evriwan long datfala taon hangre. Long sem wei, iumi need for openem heart bilong iumi evritaem for letem tingting bilong God affectim iumi.

15 Tingting bilong Jehovah stap insaed Bible, so each taem iumi readim, iumi letem tingting bilong Jehovah for affectim tingting, feeling, and wanem iumi duim. Hao nao iumi savve kasem gud samting from Bible reading bilong iumi? Hem important for prea. Wanfala Christian sista sei: “Bifor mi readim Bible, mi prea long Jehovah and askem hem for helpem mi luksavve long olketa gudfala samting wea stap insaed toktok bilong hem.” (Sams 119:18) And tu, iumi need for ting raonem samting wea iumi readim. Taem iumi prea, readim Bible, and ting raonem, toktok bilong God bae kasem heart bilong iumi, and bae iumi lovem tingting bilong Jehovah.—Readim Provebs 4:20-22; Sams 119:97.

16. Wanem gud samting nao staka kasem from wei for lukim JW Broadcasting?

16 Narafala wei for letem tingting bilong God for affectim iumi, hem nao for lukim olketa video wea stap long JW Broadcasting®. Wanfala couple sei: “Wei for lukim olketa program evri month, hem wanfala ansa long olketa prea bilong mitufala! Olketa program hia strongim and encouragem mitufala taem mitufala feel sorre or lonely. And long haos mifala evritaem lisin long olketa original song. Mifala savve pleim olketa song hia taem mifala kuki, klin ap, or taem mifala tea.” Olketa samting hia helpem iumi for protectim heart bilong iumi. And olketa teachim iumi for garem sem tingting olsem Jehovah and for againstim tingting bilong Satan.

17-18. (a) Olsem Fas Kings 8:61 showimaot, wanem nao bae happen sapos iumi followim wanem iumi lanem from Jehovah? (b) Wanem nao iumi savve lanem from example bilong King Hezekiah? (c) Olsem iumi lanem from prea bilong David long Sams 139:23, 24, wanem nao iumi savve prea abaotem?

17 Taem iumi lukim gud samting wea kamaot from wei for duim stret samting, datwan barava strongim faith bilong iumi. (Jas. 1:2, 3) Iumi feel gud bikos iumi mekem Jehovah hapi for kolem iumi pikinini bilong hem, and datwan strongim go moa wei wea iumi laek for mekem hem hapi. (Provebs 27:11) Each test wea iumi kasem hem chance for showimaot iumi no worshipim Dadi bilong iumi witim haf heart. (Sams 119:113) Bat iumi showimaot iumi lovem Jehovah witim full heart, and barava laek for obeyim olketa komandment bilong hem and for duim wanem hem laekem.—Readim Fas Kings 8:61.

18 Waswe, iumi savve duim mistek? Ia, bikos iumi no perfect. Sapos iumi klosap foldaon, tingim example bilong King Hezekiah. Hem duim olketa mistek, bat hem repent and hem gohed for servem Jehovah witim full heart. (Aesaea 38:3-6; Mektu Kronikols 29:1, 2; 32:25, 26) So, iumi mas rejectim olketa nogud tingting bilong Satan wea hem iusim for trae spoelem tingting bilong iumi. Iumi mas prea and ask for garem heart wea willing for obey. (Fas Kings 3:9; readim Sams 139:23, 24.) Iumi savve gohed faithful long Jehovah sapos iumi protectim heart bilong iumi winim eni nara samting.

SONG 54 “Diswan Nao Hem Wei”

^ par. 5 Waswe, bae iumi gohed faithful long Jehovah, or bae iumi letem Satan for spoelem wei wea iumi fren witim God? Ansa for datfala kwestin hem no depend long hao big nao wanfala test bat hem depend long hao iumi protectim gud heart bilong iumi. Wanem nao disfala toktok heart hem minim? And long wanem wei nao Satan trae for spoelem? And hao nao bae iumi protectim? Bae iumi kasem ansa for olketa important kwestin hia long disfala study.

^ par. 11 MINING BILONG WANFALA TOKTOK: Jehovah creatim iumi for ting raonem tingting and feeling bilong iumiseleva, and wanem iumi duim, and then for judgem iumiseleva. Bible kolem datwan long konsens. (Rome 2:15; 9:1) Konsens wea Bible trainim hem followim olketa standard bilong Jehovah wea stap insaed Bible, and hem judgem iumi sapos samting wea iumi tingim, duim, or talem hem gud or nogud.

^ par. 56 PIKSA: Wanfala brata lukluk TV and seknomoa wei for durong showaot long screen. Hem mas disaedem wanem nao hem mas duim.

^ par. 58 PIKSA: Wanfala security gard long bifor wea lukim danger aotsaed long taon. Hem singaot go daon long olketa wea lukaftarem gate, and olketa kwiktaem satem gate and lokim.