Skip to content

Skip to table of contents

Evritaem Tingim Wanem Hem Barava Important

Evritaem Tingim Wanem Hem Barava Important

“Pipol mas savve nem bilong iu hem Jehovah, iu nomoa Barava Haefala God ovarem full earth.”—PS. 83:18.

SONG: 46, 136

1, 2. (a) Wanem barava important samting nao evri man mas evritaem tingim? (b) Why nao datwan hem barava important long iumi?

STAKA pipol distaem, wei for laek kasem selen nao hem important tumas long olketa. Hem nao samting wea olketa tingim and warim olowe. Olketa spendem tumas taem for kasem staka selen or for keepim olketa selen wea olketa garem. Olketa narawan, samting wea important long olketa hem famili bilong olketa, health bilong olketa, or olketa samting wea olketa laek duim long laef bilong olketa.

2 Bat wanfala barava important samting hem winim olketa samting hia. Hem nao wei wea Jehovah nomoa garem raet for rul. Hem barava important for iumi evritaem tingim datwan. Sapos iumi no careful, wei for busy tumas long olketa samting long laef or for wari abaotem olketa problem bilong iumi savve mekem iumi no tingim datfala important samting. Sapos iumi sapotim rul bilong Jehovah, datwan savve helpem iumi for deal witim olketa problem wea iumi kasem evriday, and iumi bae fren gud witim Jehovah.

WHY NAO HEM BARAVA IMPORTANT?

3. Wanem nao Satan talem abaotem rul bilong God?

3 Satan duim samting for mekem Adam and Eve tingse Jehovah no garem raet for rul. Satan laekem pipol for tingse Jehovah hem nogud Ruler and Hem no laekem iumi for kasem gud samting. Satan mekem pipol for tingse olketa bae barava hapi sapos olketa rulim olketa seleva. (Gen. 3:1-5) Hem olsem Satan sei tu, olketa man bae no faithful long God, and sapos olketa kasem hard taem, bae olketa no laek stap anda long rul bilong Jehovah. (Job 2:4, 5) So Jehovah letem olketa nogud samting for gohed for longfala taem mekem pipol luksavve olketa needim God for rulim olketa.

4. Why nao Jehovah mas stretem samting wea Satan talem abaotem rul bilong hem?

4 Jehovah savve olketa samting wea Satan accusim long hem, hem no tru. So why nao Jehovah givim taem for Satan pruvim samting wea hem talem? Bikos samting wea Satan talem abaotem rul bilong Jehovah hem affectim evriwan long heven and long earth. (Readim Psalm 83:18.) Adam and Eve no laek for stap anda long rul bilong Jehovah, and kam kasem distaem, staka narawan tu duim olsem. Diswan maet mekem samfala tingse samting wea Satan talem hem tru. Sapos Jehovah no stretem datwan, olketa man or olketa angel bae no garem peace and wan mind. Bat bihaen Jehovah duim samting for mekhae long wei wea hem nomoa garem raet for rul, evriwan bae stap anda long rul bilong hem for olowe. Full universe bae garem peace.—Eph. 1:9, 10.

5. Wanem nao iumi savve duim for sapotim rul bilong Jehovah?

5 God bae mekhae long rul bilong hem, and rul bilong Satan and olketa man bae finis for olowe. Kingdom wea Jesus rulim bae mekhae long rul bilong God. Pipol wea faithful long God pruvim finis iumi olketa man savve sapotim rul bilong God. (Isa. 45:23, 24) Waswe, iumi laek faithful long God olsem olketa hia? Yes! Sapos olsem, hem important for iumi minim gud why Jehovah nomoa garem raet for rul.

MEKHAE LONG RUL BILONG JEHOVAH WINIM WEI FOR SEV

6. Wanem nao hem barava important?

6 Wei for mekhae long rul bilong Jehovah hem barava important winim wanem iumiseleva laekem. Bat datwan no minim Jehovah hem no laekem iumi for kasem laef olowe or hem no tingim iumi. Hao nao iumi savve long datwan?

7, 8. Taem God mekhae long rul bilong hem, wanem gud samting nao bae iumi kasem?

7 Jehovah hem barava lovem and tinghae long iumi olketa man. Dastawe hem sendem Son bilong hem for dae for iumi mekem iumi savve kasem laef olowe. (John 3:16; 1 John 4:9) Sapos Jehovah no duim wanem hem promisim for iumi long future, samting wea Satan and olketa wea sapotim Satan talem abaotem rul bilong Jehovah bae hem tru. Satan talem Jehovah hem man for laea and hem holem bak olketa gudfala samting from olketa man and hem wanfala nogud ruler. Pipol wea againstim Jehovah mekfani and sei: “Hem promis for kam, bat wea nao hem? Start kam long taem wea olketa grani bilong iumi dae no eni samting hem change. Evri samting gohed semsem nomoa start kam long taem wea God wakem olketa man.” (2 Pet. 3:3, 4) Bat Jehovah bae duim wanem hem promisim. Wanfala samting wea hem bae duim taem hem mekhae long rul bilong hem, hem nao for sevem olketa wea obeyim hem. (Readim Isaiah 55:10, 11.) Jehovah hem rul long wei wea showimaot love. So iumi savve sure Jehovah bae evritaem showimaot love and tinghae long olketa wea faithful long hem.—Ex. 34:6.

8 Hem tru rul bilong Jehovah hem barava important, bat wei wea hem bae sevem iumi hem important tu. Jehovah hem barava lovem iumi. So iumi mas evritaem tingim wanem hem barava important and faithful for sapotim rul bilong Jehovah.

JOB GAREM STRETFALA TINGTING MOA

9. Wanem nao Satan talem abaotem Job? (Lukim piksa long start bilong study.)

9 Hem important for iumi garem stretfala tingting abaotem rul bilong Jehovah. Iumi savve read abaotem diswan long Bible buk Job, wea hem wanfala long olketa buk long Bible wea olketa raetem firstaem. Datfala buk storyim hao Satan sei Job bae no faithful long God sapos hem kasem hard taem. Satan askem God for mekem Job safa. Jehovah no duim datwan, bat hem letem Satan for testim Job. Hem sei long Satan: “Evri samting wea hem garem hem long hand bilong iu nao.” (Readim Job 1:7-12.) No longtaem bihaen, olketa wakaman bilong Job dae and hem lusim evri samting wea hem garem. Then tenfala pikinini bilong hem olketa dae. Satan duim datwan mekem hem luk olsem God nao kosim olketa nogud samting hia long Job. (Job 1:13-19) Then Satan mekem Job for kasem bigfala sik wea mekem hem safa tumas. (Job 2:7) Bihaen datwan, waef bilong Job and olketa fren bilong hem tok daonem hem, and datwan mekem hem barava feel wikdaon.—Job 2:9; 3:11; 16:2.

10. (a) Nomata Job kasem olketa nogud samting, wanem nao hem duim? (b) Why nao Jehovah mas stretem tingting bilong Job?

10 Waswe, samting wea Satan talem hem tru? Nomoa. Nomata Job kasem staka nogud samting, hem gohed faithful long Jehovah. (Job 27:5) Bat for lelebet taem, Job tingim hemseleva and no tingim samting wea barava important. Hem sei hem no duim eni rong samting and hem laek for savve why nao hem kasem olketa nogud samting. (Job 7:20; 13:24) Maet iumi savve minim why Job garem olketa feeling olsem. Jehovah savve Job no garem stretfala tingting, so hem stretem Job. Wanem nao Jehovah duim for stretem tingting bilong Job?

11, 12. Wanem nao Jehovah helpem Job for luksavve long hem, and wanem nao Job duim?

11 Long Job chapter 38 go kasem chapter 41, iumi savve readim wanem Jehovah talem long Job. Jehovah no explainim long Job why hem safa. Bat Jehovah helpem Job for luksavve hem garem bigfala paoa. Hem storyim olketa samting for helpem Job luksavve long samting wea important winim olketa problem bilong hemseleva. (Readim Job 38:18-21.) Datwan helpem Job for stretem tingting bilong hem.

12 From Job kasem olketa hard taem finis, waswe, Jehovah no kaen long hem taem hem story olsem? Nomoa, and Job no ting olsem tu. Job minim samting wea Jehovah talem and hem tinghae long datwan. Job sei: “Mi barava sorre long samting wea mi talem, and mi sidaon long asis and long dust from mi repent.” (Job 42:1-6) Wanfala young man, wea nem bilong hem Elihu, hem tu helpem Job for stretem tingting bilong hem. (Job 32:5-10) Bihaen Job followim datfala kaonsel and changem tingting bilong hem, Jehovah talemaot hem hapi long wei wea Job faithful long hem.—Job 42:7, 8.

13. Wanem gud samting nao Job kasem from kaonsel wea Jehovah givim long hem?

13 Nomata olketa hard taem wea kasem Job hem finis, Job gohed for kasem gud samting from kaonsel wea Jehovah givim. Bible sei: “Olketa blessing wea Job kasem from Jehovah bihaen, hem winim firstaem.” Gogo, Job “hem garem moa sevenfala boy and thrifala gele.” (Job 42:12-14) Job hem lovem olketa pikinini hia, bat hem sorre tumas for lusim olketa nara pikinini bilong hem wea dae. And maet hem still tingim olketa nogud samting wea kasem hem and famili bilong hem. Nomata sapos bihaen Job hem savve why hem kasem olketa hard taem hia, maet hem ting olsem, why nao God letem hem for safa tumas. Sapos Job garem kaen tingting olsem, hem savve tingim samting wea Jehovah talem hem. And datwan comfortim hem and helpem hem for garem stretfala tingting.—Ps. 94:19, footnote.

Waswe, iumi evritaem tingim rul bilong Jehovah winim wei for tingim nomoa olketa problem bilong iumi? (Paragraf 14 storyim diswan)

14. Wanem nao iumi savve lanem from samting wea kasem Job?

14 Taem iumi ting raonem samting wea happen long Job, datwan savve stretem tingting bilong iumi and comfortim iumi. Bible buk Job hem kam from Jehovah “for teachim iumi. Hem givim iumi hope bikos olketa Holy Raeting hia helpem iumi for no givap and comfortim iumi.” (Rome 15:4) Hem teachim iumi for no tingim tumas olketa problem bilong iumiseleva, and gogo, iumi no tingim nao wei wea Jehovah nomoa hem garem raet for rul. Olsem Job, iumi savve showimaot iumi sapotim rul bilong Jehovah taem iumi gohed faithful long hem nomata iumi kasem hard taem.

15. Taem iumi kasem hard taem bat iumi faithful, wanem gud samting nao iumi kasem?

15 Story bilong Job savve comfortim iumi bikos taem iumi kasem hard taem, datwan no minim Jehovah no hapi long iumi. Olketa hard taem wea iumi kasem hem givim iumi chance for pruvim iumi sapotim rul bilong Jehovah. (Prov. 27:11) Taem iumi kasem olketa hard taem and iumi no givap, iumi mekem Jehovah hapi and datwan strongim hope bilong iumi long future. (Readim Rome 5:3-5.) Story bilong Job showimaot “Jehovah hem lovem man and hem showimaot mercy long hem.” (Jas. 5:11) Sapos iumi sapotim rul bilong Jehovah, hem bae blessim iumi. Taem iumi savve long diswan, hem helpem iumi for no “givap and . . . gohed for patient and hapi.”—Col. 1:11.

EVRITAEM TINGIM WANEM HEM IMPORTANT

16. Why nao hem important for iumi evritaem tingim rul bilong Jehovah?

16 Hem tru, taem iumi kasem hard taem, maet hem no isi for evritaem tingim rul bilong Jehovah. Sapos iumi tingting tumas abaotem olketa problem wea smol nomoa hem savve kamap big samting tumas long iumi. So hem gud for iumi evritaem tingim why hem important for sapotim rul bilong God nomata long taem wea iumi kasem hard taem.

17. Hao nao wei for busy long waka bilong Jehovah savve helpem iumi for evritaem tingim wanem hem important?

17 Taem iumi busy evritaem long waka bilong Jehovah, datwan savve helpem iumi for tingim olketa important samting. Olsem example, wanfala sista wea nem bilong hem Renee, hem kasem stroke, body hem pain evritaem, and hem garem cancer tu. Taem hem stap long hospital, hem preach long olketa wea waka long there, olketa nara sikman, and olketa wea kam visit long hospital. Wanfala taem Renee stap for samting olsem tu and haf week long hospital, and hem spendem 80 hour for preach long pipol. Nomata Renee savve hem bae dae, hem evritaem tingim samting wea important. From hem sapotim rul bilong Jehovah, datwan mekem hem for no wari tumas.

18. Wanem nao iumi lanem from experience bilong Jennifer long wei for sapotim rul bilong Jehovah?

18 Iumi savve sapotim tu rul bilong Jehovah taem iumi deal witim olketa sismol problem wea iumi kasem evriday. Wanfala sista, wea nem bilong hem Jennifer, stap long airport for thrifala day taem hem weitim plane for go bak long ples bilong hem. From olketa flight hem cancel, Jennifer hem taed fogud and hem no savve long eniwan long airport. Datwan maet mekem hem for sorre long hemseleva. Bat Jennifer prea long Jehovah for helpem hem preach long olketa narawan wea weit tu for plane. Hem preach long staka pipol and hem givimaot staka pablikeson. Jennifer sei: “Jehovah blessim mi nomata mi stap long airport for thrifala day, and hem strongim mi for mekhae long nem bilong hem.”

19. Wanem nao showimaot pipol bilong Jehovah nomoa followim tru worship?

19 Pipol bilong Jehovah nomoa olketa savve why hem important for sapotim rul bilong hem. Datwan showimaot olketa nomoa followim tru worship. So iumi wanwan mas mek sure iumi gohed for sapotim rul bilong Jehovah.

20. Hao nao Jehovah ting long evri samting wea iu duim for sapotim rul bilong hem?

20 Jehovah lukim and hem tinghae long evri samting wea iumi duim for sapotim rul bilong hem taem iumi faithful for worshipim hem, and no givap taem iumi kasem hard taem. (Ps. 18:25) Long nextfala study, bae iumi storyim moa why iumi mas sapotim rul bilong Jehovah and hao for iumi duim datwan.