Skip to content

Skip to table of contents

Jehovah Savve Comfortim Iumi Long Eni Hard Taem wea Iumi Kasem

Jehovah Savve Comfortim Iumi Long Eni Hard Taem wea Iumi Kasem

“Hem God wea givim iumi comfort . . . long eni hard taem wea iumi kasem.”—2 COR. 1:3, 4.

SONG: 38, 56

1, 2. Wanem nao Jehovah iusim for comfortim iumi taem iumi kasem hard taem, and wanem nao Bible talem wea savve comfortim iumi?

WANFALA singol brata hem ting raonem 1 Corinth 7:28 wea sei: “Olketa wea marit bae kasem hard taem long laef bilong olketa.” Datfala brata askem wanfala elder wea marit finis abaotem diswan, hem sei: “Wanem nao disfala ‘hard taem,’ and hao nao mi savve deal witim sapos mi marit?” Bifor elder hia ansarem kwestin bilong hem, hem talem datfala brata for tingim nara samting wea aposol Paul storyim. Paul sei Jehovah “hem God wea givim iumi comfort wea iumi needim . . . long eni hard taem wea iumi kasem.”—2 Cor. 1:3, 4.

2 Dadi bilong iumi Jehovah, hem lovem iumi and hem savve comfortim iumi taem iumi kasem olketa hard taem. Maet iu tingim olketa taem wea Jehovah iusim toktok bilong hem for helpem and leadim iu. Iumi savve sure Jehovah laekem iumi for kasem gud samting, olsem hem duim for pipol bilong hem long bifor.—Readim Jeremiah 29:11, 12.

3. Olketa wanem kwestin nao bae iumi ansarem long disfala study?

3 Staka taem hem isi for iumi deal witim wanfala hard taem sapos iumi savve long samting wea kosim datwan. So why nao maet iumi kasem hard taem insaed long marit or long famili? And wanem example bilong olketa long bifor and long distaem nao savve comfortim iumi? Iumi bae kasem ansa long olketa kwestin hia and storyim wanem iumi savve duim for deal witim olketa hard taem.

“OLKETA WEA MARIT BAE KASEM HARD TAEM”

4, 5. Wanem nao samfala hard taem wea hasband and waef maet kasem?

4 Bihaen Jehovah wakem Eve, hem tekem hem long Adam, and hem kamap waef bilong hem. Then Jehovah sei: “Man bae lusim dadi and mami bilong hem and hem bae stap olowe witim waef bilong hem. Tufala bae kamap wanfala body nomoa.” (Gen. 2:24) Bat iumi evriwan no perfect. (Rome 3:23) Dastawe taem man and woman marit, bae tufala kasem olketa hard taem. Olsem example, taem gele no marit yet hem savve obeyim dadi and mami bilong hem. Bat Bible sei bihaen hem marit, hasband nao hem hed bilong hem. (1 Cor. 11:3) Firstaem, maet hem no isi for hasband talem samting wea waef shud duim. And maet hem no isi tu for waef followim wanem hasband talem bikos hem getius for obeyim dadi and mami bilong hem. And tu, bihaen man and woman marit, maet tufala savve kasem hard taem from olketa in-law.

5 Tingim tu feeling wea hasband and waef maet garem taem tufala savve bae tufala garem baby. Nomata maet tufala barava hapi, staka taem olketa savve wari abaotem datwan tu. Maet tufala wari nogud eni samting hem happen long taem wea waef hem babule, and maet tufala savve wari abaotem health bilong baby. And tu, tufala luksavve tufala bae provaed for narawan moa long famili. And bihaen baby hem born, hasband and waef need for mekem samfala change moa. Waef bae spendem moa taem for lukaftarem baby. So hasband and waef maet no garem taem for spendem tugeta olsem firstaem. And tu, hasband bae garem staka waka for duim. Hem bae provaedem wanem waef and pikinini needim.

6-8. Taem hasband and waef no garem pikinini, hao nao diswan affectim tufala?

6 Samfala wea marit savve kasem narakaen hard taem tu. Maet olketa laekem tumas for garem pikinini, bat olketa no savve garem pikinini. Sapos waef hem no savve babule, maet hem savve feel sorre tumas. (Prov. 13:12) Long taem bilong Bible, hem important tumas for olketa woman marit and for garem pikinini. Dastawe Rachel, waef bilong Jacob, feel sorre tumas bikos hem no savve garem pikinini, bat sista bilong hem nao garem pikinini. (Gen. 30:1, 2) Long samfala kantri, pipol tingse olketa wea marit shud garem staka pikinini. Staka taem pipol savve askem olketa missionary wea stap long olketa kantri hia why nao olketa no garem pikinini. Nomata olketa missionary hia explainim gud datwan long olketa, samfala savve sei, “Bae mifala prea for iufala garem pikinini!”

7 Tingim disfala example. Wanfala sista long England hem laekem tumas for garem pikinini. Taem hem luksavve hem no fit nao for garem pikinini, hem feel sorre tumas. So hem and hasband bilong hem disaed for adoptim wanfala pikinini. Nomata olsem, hem savve feel sorre yet. Hem sei: “Mi savve sapos mi garem pikinini bilong miseleva nao bae hem gud tumas.”

8 Bible hem sei: “Woman bae stap sef sapos [hem] garem pikinini.” (1 Tim. 2:15) Bat datwan no minim hem bae kasem laef olowe from hem garem pikinini. Sapos olsem, wanem nao disfala scripture hem minim? Diswan hem minim from mami savve busy for lukaftarem olketa pikinini and duim waka long haos, datwan bae stopem hem for no go gossip olobaot or poke nose long samting wea hem no bisnis bilong hem. (1 Tim. 5:13) Nomata olsem, bae hem still kasem hard taem insaed marit and famili bilong hem.

Wanem nao savve comfortim iu taem samwan wea iu lovem hem dae? (Paragraf 9, 12 storyim diswan)

9. Wanem nao nara hard taem wea olketa wea marit savve kasem?

9 Nara hard taem olketa wea marit savve kasem tu hem taem wanfala long tufala hem dae. Maet tufala wea marit tingse diswan bae no happen long tufala, bat staka wea kasem disfala hard taem mas deal witim datwan. Olketa Christian bilivim olketa wea dae bae laef bak, and datwan barava comfortim olketa. (John 5:28, 29) Long Bible, Dadi bilong iumi Jehovah storyim staka promis wea savve comfortim iumi taem iumi kasem hard taem. Distaem, bae iumi storyim hao Jehovah comfortim olketa wea worshipim hem and hao datwan helpem olketa.

HAO FOR KASEM COMFORT TAEM IUMI KASEM HARD TAEM

10. Wanem nao comfortim Hannah? (Lukim piksa long start bilong study.)

10 Tingim samting wea happen long Hannah, waef bilong Elkanah. Hem laek for garem pikinini bat hem no savve garem pikinini. Bat nara waef bilong hasband bilong hem, Peninnah, garem olketa pikinini. (Readim 1 Samuel 1:4-7.) Taem olketa savve go long temple “evri year,” Peninnah savve mekfani long Hannah bikos hem no garem pikinini. Datwan savve mekem Hannah feel nogud tumas. Wanem nao comfortim Hannah? Hem go long temple and prea long Jehovah for longfala taem. Hem talem Jehovah hem laek for garem wanfala pikinini boy, and hem trustim Jehovah bae duim datwan. Bihaen hem prea finis, hem feel gud and “feis bilong hem showimaot hem no wari nao.” (1 Sam. 1:12, 17, 18) Hem savve Jehovah bae givim hem wanfala pikinini boy or hem bae duim samting for comfortim hem.

11. Hao nao wei for prea savve comfortim iumi?

11 From iumi no perfect and iumi stap long world bilong Satan, iumi bae kasem olketa hard taem. (1 John 5:19) Bat iumi savve prea long Jehovah for helpem iumi. Hem “God wea givim iumi comfort.” Hem nao samting wea Hannah duim. Hem talemaot feeling bilong hem long Jehovah and barava askem Jehovah for helpem hem. Long sem wei, taem iumi kasem hard taem, iumi no talem nomoa datfala problem long Jehovah, bat iumi shud barava askem hem for helpem iumi and talemaot evri feeling bilong iumi long hem.—Phil. 4:6, 7.

12. Wanem nao helpem Anna for gohed hapi nomata hem kasem hard taem?

12 Maet iumi barava feel sorre bikos iumi no garem pikinini or samwan wea iumi lovem hem dae. Nomata olsem, iumi savve kasem comfort. Tingim example bilong Anna, wea laef long taem bilong Jesus. Bihaen hem marit for sevenfala year hasband bilong hem dae. And luk olsem Anna no garem eni pikinini. Wanem nao helpem hem for no sorre tumas? Bible sei: “Hem savve go for worship long temple evri day and evri naet.” Nomata taem Anna hem 84 year, hem evritaem go long temple for prea and for worshipim Jehovah. (Luke 2:37) Hem nao samting wea comfortim hem and helpem hem for hapi nomata hem kasem hard taem.

13. Storyim example wea showimaot gudfala fren savve comfortim iumi nomata olketa famili member no duim datwan.

13 Olketa gudfala fren bilong iumi long kongregeson tu savve kasem comfort iumi. (Prov. 18:24) Paula hem faev year nomoa taem mami bilong hem stop for worshipim Jehovah. Datwan mekem Paula sorre tumas and hem faendem evri samting hem barava hard. Bat then, wanfala pioneer sista wea nem bilong hem Ann encouragem and showimaot love long hem. Paula sei: “Nomata Ann hem no relative bilong mi, wei wea hem showimaot love long mi hem barava helpem mi. Datwan strongim mi for gohed worshipim Jehovah.” Gogo mami bilong Paula hem kam bak long Jehovah and diswan mekem Paula barava hapi. Ann tu hem hapi bikos hem helpem Paula for gohed worshipim Jehovah.

14. Taem iumi comfortim olketa narawan, hao nao datwan savve helpem iumi?

14 Taem iumi busy for duim olketa gudfala samting for nara pipol, staka taem datwan savve mekem iumi for no tingim tumas olketa problem bilong iumiseleva. Olsem example, staka sista wea marit or singol luksavve taem olketa preachim gud nius abaotem Kingdom, olketa waka tugeta witim Jehovah and duim wanem hem laekem. Diswan mekem olketa hapi tumas. Iumi evriwan savve showimaot iumi tingim pipol taem iumi preach long olketa. And taem iumi duim olketa gudfala samting for olketa brata and sista bilong iumi datwan savve mekem iumi fren gud witim olketa. (Phil. 2:4) Hem nao samting wea aposol Paul duim. Hem tingim olketa narawan olsem “wanfala mami wea lukaftarem gud pikinini bilong hem wea hem susum.” And tu, Paul hem comfortim and encouragem olketa brata insaed kongregeson “olsem wanfala dadi hem duim long olketa pikinini bilong hem.”—Readim 1 Thessalonica 2:7, 11, 12.

COMFORTIM OLKETA INSAED LONG FAMILI

15. Hu nao Jehovah markem for teachim olketa pikinini?

15 Wanem nao iumi savve duim for helpem olketa famili long kongregeson? Samfala wea niu long truth savve askem iumi for helpem olketa for teachim pikinini bilong olketa abaotem Jehovah or for studyim Bible witim olketa pikinini. Bible sei Jehovah markem olketa dadi and mami for teachim and trainim olketa pikinini. (Prov. 23:22; Eph. 6:1-4) Maet samfala taem samfala savve help, bat hem barava important for dadi and mami nao for teachim pikinini bilong olketa. Olketa dadi and mami mas evritaem story witim olketa pikinini.

16. Wanem nao iumi mas tingim taem iumi helpem pikinini bilong olketa narawan?

16 Sapos wanfala dadi or mami askem iumi for studyim Bible witim pikinini bilong hem, hem gud for tingim, iumi shud no tekova long responsibility bilong hem for teachim datfala pikinini. Samfala taem maet iumi savve study tu witim wanfala pikinini wea dadi and mami no insaed long truth. So hem gud for study witim hem taem dadi and mami stap long haos, or iumi savve askem nara mature Christian for kam witim iumi, or iumi savve duim study long ples wea pipol savve lukim iumi. Taem iumi duim olsem, pipol bae no garem rong tingting abaotem wanem iumi duim. And iumi hope gogo maet dadi and mami nao bae teachim pikinini bilong olketa abaotem Jehovah.

17. Long wanem wei nao olketa pikinini savve comfortim olketa long famili?

17 Olketa young wan wea lovem Jehovah savve comfortim and encouragem olketa narawan long famili. Long wanem wei nao olketa savve duim datwan? Olketa duim datwan taem olketa showimaot respect long dadi and mami, and duim samfala samting for helpem famili. And tu, taem olketa pikinini faithful long Jehovah, diswan savve encouragem evriwan insaed long famili. Bifor long taem bilong Flood, Lamech hem worshipim Jehovah. Hem sei olsem abaotem son bilong hem Noah: “[Hem] bae comfortim iumi from hard waka bilong iumi and from pain wea iumi kasem from graon wea Jehovah hem cursim.” Disfala profesi hem kamap tru taem Jehovah hem aotem datfala curse from graon bihaen long datfala Flood. (Gen. 5:29; 8:21) Distaem tu, olketa pikinini wea gohed faithful long Jehovah savve comfortim olketa wea insaed long famili. Olketa savve helpem evriwan long famili for no givap taem olketa kasem hard taem distaem and long future.

18. Wanem nao savve helpem iumi for no givap taem iumi kasem eni hard taem?

18 Pipol bilong Jehovah distaem kasem comfort taem olketa prea, ting raonem olketa example long Bible, and wei wea olketa fren gud witim olketa brata and sista long kongregeson. (Readim Psalm 145:18, 19.) Iumi savve Jehovah hem evritaem redi for comfortim iumi, and datwan helpem iumi for no givap taem iumi kasem eni hard taem!