Skip to content

Skip to table of contents

“Kingdom Bilong Mi Hem No Bilong Disfala World”

“Kingdom Bilong Mi Hem No Bilong Disfala World”

“Mi born kam long disfala world for talem olketa tru samting.”—JOHN 18:37.

SONG: 15, 74

1, 2. (a) Long wanem wei nao world hem gohed divaed? (b) Olketa wanem kwestin nao bae iumi storyim long disfala study?

WANFALA sista long southern Europe tingim bak samting hem duim bifor and sei: “Start taem mi young, mi lukim staka samting happen wea no stret. So mi les long hao gavman long kantri duim samting and mi laekem idea bilong pipol wea laek mekem bigfala change kamap insaed kantri. And tu, for staka year mi frenim wanfala terrorist.” Wanfala brata long southern Africa explainim why hem raf and killim olketa narawan bifor. Hem sei: “Mi tingse tribe bilong mi hem gud winim olketa narawan, and mi joinim wanfala political party. Olketa lanem mifala for iusim spia for killim dae olketa enemy, nomata sapos olketa kam from sem tribe bilong mifala bat olketa sapotim nara political party.” Wanfala sista long central Europe sei: “Mi heitim eniwan wea kam from difren kantri or wea garem difren religion.”

2 Staka pipol garem sem tingting olsem thrifala hia bifor and diswan kamap worse distaem. Staka grup bilong politik savve raf and faet for independence. Wei wea pipol raoa abaotem politik hem kamap moa big. And long staka kantri, pipol wea kam from difren ples feel olsem pipol long datfala ples heitim olketa. Olsem Bible talem, long olketa last day pipol bae “no willing for agree” long eni samting. (2 Tim. 3:1, 3) Hao nao olketa Christian savve gohed garem wan mind nomata disfala world gohed divaed? Iumi savve lanem gud samting from example bilong Jesus. Long taem bilong hem, pipol barava divaed tu bikos olketa garem strong tingting saed long politik. Long disfala study bae iumi kasem ansa for thrifala kwestin hia: Why nao Jesus no joinim eni political grup? Wanem nao Jesus duim wea showimaot pipol bilong God mas no teksaed long eni samting saed long politik? And hao nao Jesus teachim iumi for mas no faet?

WASWE, JESUS SAPOTIM PIPOL WEA LAEK INDEPENDENCE?

3, 4. (a) Long taem bilong Jesus, wanem nao olketa Jew laekem? (b) Hao nao olketa tingting hia affectim olketa disaepol bilong Jesus?

3 Staka Jew wea Jesus preach long olketa laek for independence from gavman bilong Rome. Wanfala political grup bilong olketa Jew wea garem strong tingting for kantri bilong olketa, hem nao olketa Zealot. Olketa duim staka samting for mekem pipol laek independence. Staka long olketa Zealot hia followim idea bilong wanfala man bilong Galilee wea nem bilong hem Judas. Hem wanfala false messiah wea laea long staka pipol. Josephus, wea raet abaotem history bilong olketa Jew, hem sei Judas bihaenem olketa Jew for faet againstim Rome and hem kolem olketa wea agree for peim tax long Rome, olketa “man for fraet.” From datwan, gogo olketa long Rome killim dae Judas. (Acts 5:37) Samfala long olketa Zealot barava raf and laek for killim olketa narawan mekem olketa kasem goal bilong olketa.

4 Staka Jew no olsem, olketa weitim Messiah for kam. Olketa tingse Messiah bae mekem olketa kamap free from wei wea gavman bilong Rome rulim olketa and mekem Israel kamap wanfala maeti nation moa. (Luke 2:38; 3:15) Staka long olketa tingse Messiah bae startim wanfala kingdom long earth long Israel. And then olketa Jew wea stap long olketa nara ples savve kam bak long Israel. Tingim samting wea John Baptaesa askem long Jesus. Hem sei: “Hao, iu nao datfala man wea mifala weitim, or narafala man moa bae kam?” (Matt. 11:2, 3) Maet John laek for savve sapos eniwan moa bae kam wea bae mekem olketa Jew kamap free. And tu, bihaen Jesus resurrect, tufala disaepol wea meetim hem long road wea go for Emmaus, storyim hao olketa tingse Jesus nao maet mekem olketa long Israel for kamap free. (Readim Luke 24:21.) No longtaem bihaen datwan, olketa aposol bilong Jesus askem hem olsem: “Hao Lord, distaem nao bae iu mekem rul bilong God kamap moa long Israel?”—Acts 1:6.

5. (a) Why nao pipol long Galilee laekem Jesus for kamap king bilong olketa? (b) Hao nao Jesus stretem tingting bilong olketa?

5 From staka Jew garem kaen tingting hia abaotem Messiah, maet datwan mekem pipol long Galilee for laekem Jesus for kamap king bilong olketa. Olketa tingse Jesus nao fit for kamap leader bilong olketa from hem savve tumas hao for story, healim olketa wea sik, and provaedem tu kaikai for olketa wea hangre. Bihaen Jesus feedim samting olsem 5,000 man, hem luksavve long wanem olketa laek for duim. Bible sei: “From Jesus savve bae olketa kam holem hem for mekem hem king, hem go bak seleva moa long datfala maunten.” (John 6:10-15) Long next day, tingting wea olketa garem for mekem hem kamap king maet hem katdaon lelebet. Then Jesus explainim hao hem no kam for provaedem olketa material need bilong olketa, bat hem kam for teachim olketa abaotem Kingdom bilong God. Hem sei: “Iufala mas no waka for kaikai wea savve rotten, bat iufala mas waka for kaikai wea no savve rotten and wea mekem man laef olowe.”—John 6:25-27.

6. Hao nao Jesus showimaot hem no laek for joinim politik? (Lukim piksa 1 long start bilong study.)

6 No longtaem bifor Jesus dae, hem luksavve samfala disaepol tingse hem bae mekem kingdom bilong hem kamap long Jerusalem. So hem storyim tokpiksa abaotem olketa mina for stretem tingting bilong olketa. Datfala tokpiksa showimaot Jesus, “man wea born long laen bilong king,” bae lusim olketa for longtaem. (Luke 19:11-13, 15) Jesus talem tu bigman bilong Rome, Pontius Pilate, hao hem no teksaed long politik. Pontius Pilate askem hem olsem: “Hao, iu nao king bilong olketa Jew?” (John 18:33) Wanfala samting wea Pilate wari abaotem hem wei wea pipol maet againstim rul bilong Rome and hem tingse nogud Jesus mekem pipol for duim datwan. Bat Jesus sei: “Kingdom bilong mi hem no bilong disfala world.” (John 18:36) Hem no laek joinim politik bikos Kingdom bilong hem bae stap long heven. Hem talem Pilate hao waka bilong hem long earth hem “for talem olketa tru samting.”—Readim John 18:37.

Waswe, iu warim tumas olketa problem long world, or iu tingim Kingdom bilong God? (Paragraf 7 storyim diswan)

7. Why nao maet hem no isi for aotem tingting for sapotim olketa political grup from heart bilong iumi?

7 Jesus minim gud wanem nao waka bilong hem. Long sem wei, taem iumi minim gud waka bilong iumi, iumi bae no tingim or duim eni samting for sapotim eni political grup. Maet diswan hem no isi. Wanfala traveling overseer hem sei: “Pipol long ples wea mi stap barava strong tumas long wanem olketa tingim. Olketa tinghae tumas long kantri bilong olketa and olketa tingse sapos olketa independence laef bilong olketa bae kamap moabeta. Bat gud samting nao, olketa brata and sista keepim wei wea olketa wan mind taem olketa busy for preachim gud nius abaotem Kingdom. Olketa trustim God for stretem olketa nogud samting wea gohed for happen.”

HAO NAO JESUS SHOWIMAOT HEM NO TEKSAED LONG OLKETA SAMTING SAED LONG POLITIK?

8. Long taem bilong Jesus, wanem nao samfala samting wea no stret wea happen long olketa Jew?

8 Taem pipol lukim olketa samting wea no stret hem gohed happen, datwan savve mekem olketa laek for join insaed politik. Long taem bilong Jesus, wei for peim tax hem wanfala main samting wea mekem pipol laek for teksaed long politik. Dastawe, taem olketa bilong Rome registerim nem bilong pipol for mek sure olketa mas peim tax, Judas, datfala man bilong Galilee hem againstim olketa. Evriwan wea stap anda long Rome mas peim staka tax olsem, tax for haos, land, and for olketa samting wea olketa ownim. And tu, wei wea olketa man for kolektem tax olketa raverave tumas, hem mekem datfala problem for worse go moa. Samfala taem olketa savve givim selen long bigman bilong gavman for kasem olketa position wea mekem olketa garem paoa for kolektem staka selen. Zacchaeus, wea hem boss bilong olketa man wea tekem tax long Jericho, hem rich bikos hem forcem pipol for peim staka tax. (Luke 19:2, 8) Luk olsem staka narawan tu duim sem samting.

9, 10. (a) Hao nao olketa enemy bilong Jesus trae for mekem hem teksaed long samting wea join witim politik? (b) Wanem nao iumi lanem from ansa bilong Jesus? (Lukim piksa 2 long start bilong study.)

9 Olketa enemy bilong Jesus trae for mekem hem teksaed long wei for peim tax. Tax wea olketa kwestinim Jesus abaotem, hem nao tax wea evri Jew mas peim, wea hem wan denarius. (Readim Matthew 22:16-18.) Olketa Jew barava les for peim datfala tax bikos datwan remindim olketa hao olketa mas stap anda long gavman bilong Rome. Olketa man wea kwestinim Jesus, hem olketa wea sapotim Herod. Olketa tingim sapos Jesus sei olketa Jew no need for peim tax, bae olketa accusim hem from hem againstim gavman bilong Rome. Bat sapos Jesus talem olketa for mas peim tax, datwan maet mekem pipol no laek followim hem.

10 Jesus no teksaed insaed datwan. Hem sei: “Givim go bak long King samting wea hem bilong King, and givim go bak long God samting wea hem bilong God.” (Matt. 22:21) Jesus savve staka long olketa wea kolektem tax olketa man for ravem pipol. Bat Jesus no laek for letem datwan mekem hem for no tingim main important samting, wea hem nao Kingdom bilong God wea bae stretem olketa problem. Jesus showimaot gudfala example for iumi. Nomata sapos iumi tingse samting wea happen hem no stret, iumi shud no teksaed long eni samting wea join witim politik. Main samting wea olketa Christian mas tingim hem nao Kingdom bilong God and samting wea hem sei hem stret. From datwan, iumi no laek for tok againstim or garem strong tingting abaotem olketa samting wea no stret.—Matt. 6:33.

11. Wanem nao iumi savve duim for helpem olketa narawan for garem stretfala tingting abaotem wei for heit?

11 Staka Jehovah’s Witness, wea bifor olketa garem strong tingting abaotem samting wea join witim politik, olketa changem tingting bilong olketa. Olsem wanfala sista long Great Britain hem talem: “Taem mi lanem social study long university, mi start for garem strong tingting abaotem olketa samting saed long politik. Mi laek sapotim raet bilong blak pipol, bikos mifala safa from olketa samting wea happen wea no stret. Mi savve tumas hao for argue abaotem olketa samting wea no stret wea kasem blak pipol, nomata olsem mi nating feel gud nomoa. Mi nating luksavve wei for heitim narawan hem samting wea stap insaed heart and man mas aotem datwan. Bat taem mi start for studyim Bible, mi luksavve mi mas aotem feeling for heit from heart bilong miseleva. And wanfala white sista nao helpem mi for start changem tingting bilong mi. Distaem mi regular pioneer long wanfala saen languis kongregeson, and mi gohed for lane for preach long evri difren kaen pipol.”

“LEAVIM SWORD IA”

12. Wanem kaen “yeast” nao Jesus talem olketa disaepol bilong hem for keakea long hem?

12 Long taem bilong Jesus, staka taem olketa bigman bilong religion sapotim olketa political grup. Olsem example, wanfala buk Daily Life in Palestine at the Time of Christ hem sei “staka Jew followim olketa grup long religion bilong olketa and each grup hia olsem wanfala political party.” Dastawe, Jesus warnim olketa disaepol: “Iufala keakea long yeast bilong olketa Pharisee and yeast bilong Herod.” (Mark 8:15) Taem Jesus storyim Herod, luk olsem hem minim grup bilong olketa man wea followim Herod. Nara grup, wea hem nao olketa Pharisee, laekem olketa Jew for independence from gavman bilong Rome. Long disfala sem story long buk bilong Matthew, Jesus warnim tu olketa disaepol bilong hem for keakea long olketa Sadducee. Olketa Sadducee laekem Rome for gohed rul bikos datwan mekem olketa savve kasem hae position. Jesus warnim olketa disaepol bilong hem for keakea long “yeast,” wea minim olketa teaching or idea wea thrifala grup hia sapotim. (Matt. 16:6, 12) Hem interesting for savve Jesus talem warning hia no longtaem bihaen olketa pipol laek for mekem hem kamap king.

13, 14. (a) Hao nao olketa samting wea join witim politik and religion hem lead go long wei for faet and for pipol duim samting wea no stret? (b) Why nao iumi mas no faet, nomata narawan treatim iumi long wei wea no stret? (Lukim piksa 3 long start bilong study.)

13 Taem olketa religion teksaed long samting wea join witim politik, staka taem datwan lead go long wei for faet. Jesus teachim olketa disaepol bilong hem for no teksaed. Datwan nao wanfala reason why olketa chief priest and olketa Pharisee laek killim dae Jesus. Olketa fraet nogud pipol followim wanem Jesus talem and no followim olketa bikos datwan bae mekem olketa lusim hae position wea olketa garem insaed religion and saed long politik. Olketa sei: “Sapos iumi no duim eni samting, evriwan bae bilivim toktok bilong hem and followim hem, and olketa bilong Rome bae kam tekovarem temple and nation bilong iumi.” (John 11:48) So Hae Priest Caiaphas mekem plan for killim dae Jesus.—John 11:49-53; 18:14.

14 Caiaphas sendem olketa soldia for arrestim Jesus long naet. Jesus savve finis olketa plan for killim hem, so long datfala last evening wea hem kaikai witim olketa aposol bilong hem, hem talem olketa for tekem sword. Hem laekem olketa aposol for lanem wanfala important leson from tufala sword wea olketa tekem go. (Luke 22:36-38) Long datfala naet, Peter iusim wanfala sword for attakim wanfala long olketa man wea kam for arrestim Jesus. Hem kros bikos olketa hia duim samting wea no stret, olketa arrestim Jesus long naet. (John 18:10) Bat Jesus talem Peter: “Iu no duim olsem. Leavim sword ia. Eniwan wea iusim sword for killim dae narawan, bae olketa iusim sword for killim hem dae tu.” (Matt. 26:52, 53) Jesus teachim olketa disaepol bilong hem wanfala important leson for no olsem pipol long world. Diswan nao samting wea hem prea abaotem long datfala naet. (Readim John 17:16.) God nomoa garem raet for stretem eni samting wea happen wea no stret.

15, 16. (a) Long wanem wei nao Bible helpem olketa Christian for no faet? (b) Taem Jehovah luk kam long disfala earth, olketa wanem samting nao hem gohed for happen?

15 Sista long southern Europe wea iumi storyim finis lanem tu datfala sem leson. Hem sei: “Mi lukim wei for faet hem nating savve stretem eni samting. Mi lukim staka taem olketa wea laek faet for stretem samting, end ap olketa dae nomoa, and olketa narawan olketa kros and no hapi. Mi barava hapi for lanem from Bible hao God nomoa savve stretem olketa problem wea kamap long earth. Datwan nao message wea mi preach abaotem insaed 25 year wea go pas.” Datfala brata long southern Africa changem spia bilong hem witim “sword bilong spirit,” wea hem nao toktok bilong God, and hem iusim datwan taem hem preach abaotem peace long olketa narawan wea kam from olketa difren tribe. (Eph. 6:17) And bihaen datfala sista long central Europe kamap Jehovah’s Witness, hem maritim wanfala brata from ples wea bifor hem heitim tumas pipol long there. Thrifala hia change bikos olketa laek followim example bilong Christ.

16 Wei for change olsem hem barava important tumas! Bible sei olketa man olketa olsem olketa wave long sea wea raf and no enitaem hem kwaet. (Aesaea 17:12; 57:20, 21; Rev. 13:1) Nomata olketa samting wea join witim politik mekem pipol for kros, divaed, and faet, iumi gohed garem peace and wan mind. Jehovah barava hapi taem hem lukim pipol bilong hem wan mind nomata pipol long world divaed and no stap gud tugeta.—Readim Sefenaea 3:17.

17. (a) Wanem nao thrifala samting wea savve helpem iumi for garem wan mind? (b) Wanem nao bae iumi storyim long next study?

17 Long disfala study iumi lanem thrifala samting wea savve helpem iumi for garem wan mind: (1) Iumi trustim Kingdom bilong God for stretem evri nogud samting wea happen, (2) iumi no laek teksaed witim olketa samting wea join witim politik, and (3) iumi no laek faet. Bat samfala taem feeling for heitim narawan savve spoelem wan mind wea iumi garem. Long next study, iumi bae storyim hao for winim feeling for heitim narawan, olsem olketa Christian long first century duim.