Skip to content

Skip to table of contents

Wei for Hello and Welkamim Narawan Savve Strongim Man

Wei for Hello and Welkamim Narawan Savve Strongim Man

“HELLO, iu hao?”

Maet evritaem iu savve talem diskaen toktok long narawan. And maet iu savve sekhand or hagem hem. Samting wea man talem and duim for welkamim narawan hem savve difren long evri ples, bat reason why iumi duim datwan hem klosap semsem long evri kastom. And tu sapos iu no acceptim wei wea narawan welkamim iu, or iu no hello long hem, maet datwan showimaot iu no lovem narawan or iu garem nogud wei.

Bat no evriwan faendem hem isi for sei hello and welkamim narawan. Samfala hol bak bikos olketa shame or olketa tingse olketa narawan maet no interest long olketa. And tu, maet hem from olketa garem difren kala skin, difren kastom, or difren living. Bat, nomata sapos man talem lelebet toktok nomoa for welkamim narawan, gud samting savve kamaot from datwan.

Ting raonem diswan: ‘Wanem nao savve kamaot from wei for sei hello and welkamim narawan? And wanem nao Bible teachim mi abaotem diswan?’

WELKAMIM “EVRI DIFREN KAEN MAN”

Taem aposol Peter welkamim Cornelius, first Gentile Christian, hem sei: “God hem no favorim eniwan.” (Acts 10:34) Bihaen, Peter hem sei God “laekem evriwan for garem chance for repent.” (2 Pet. 3:9) Maet iumi tingse olketa scripture hia minim bae iumi welkamim olketa man wea just lanem truth nomoa. Bat Peter story tu for olketa Christian taem hem sei: “Respectim evri difren kaen man. Lovem evri brata bilong iufala.” (1 Pet. 2:17) So hem gud for iumi sei hello and welkamim olketa narawan nomata olketa garem difren kala skin, garem difren kastom, or difren living. Taem iumi duim datwan hem showimaot iumi respectim and lovem olketa.

Aposol Paul talem olketa brata and sista for mas “acceptim narawan, olsem Christ tu hem acceptim” olketa. (Rome 15:7) Paul story abaotem samfala brata wea “barava comfortim” hem. Tru nao, olketa brata and sista distaem tu barava needim encouragement taem iumi gohed for deal witim wei wea Satan attakim pipol bilong God.—Col. 4:11, Rev. 12:12, 17.

Olketa example long Bible showimaot hao wei for welkamim narawan hem no just for mekem man feel olsem olketa acceptim hem nomoa.

STRONGIM, ENCOURAGEM, AND SHOWIMAOT LOVE

Bifor God putim laef bilong Son bilong hem long bele bilong Mary, Jehovah sendem wanfala angel for story witim Mary. Datfala angel hello long Mary and sei: “Jehovah hem barava hapi long iu Mary, and hem blessim iu.” Bikos Mary no minim why nao angel hia talem olketa samting hia long hem, datwan mekem “hem wari.” From datwan, angel hia sei: “Iu no fraet Mary, God hem hapi long iu.” Hem storyim long Mary hao God chusim hem for bornem datfala Messiah. Taem olsem, Mary stop for wari and hem sei: “Mi wanfala wakaman bilong Jehovah! Samting wea iu talem for mi mas olsem nao.”—Luke 1:26-38.

Hem wanfala privilege for angel hia talemaot message bilong Jehovah. Nomata olsem, hem no les for story witim olketa man wea no perfect from hem tingse hem gud winim olketa. Bifor hem story witim Mary, hem hello long hem firstaem. Wanem nao iumi lanem from datfala example? Iumi shud willing for hello and encouragem olketa narawan. Nomata iumi talem tu-thri toktok nomoa for sei hello, datwan bae helpem olketa and mekem olketa feel olsem olketa part long spesol pipol bilong Jehovah tu.

Paul savve long staka pipol long olketa kongregeson long Asia Minor and Europe. Insaed olketa leta bilong hem, hem sendem hello bilong hem for man wanwan. Iumi savve lukim diswan insaed Rome Chapter 16. Paul sendem hello bilong hem for staka Christian brata and sista. Hem storyim “sista bilong iumi Phoebe,” and hem encouragem olketa brata ‘for welkamim hem and helpem hem long eni samting wea hem needim.’ Paul sendem hello bilong hem for Prisca and Aquila, and hem sei: “Mi and evri kongregeson long olketa difren kantri barava thankiu long tufala.” Samfala wea Paul pasim hello long olketa, distaem iumi no savve hu nao olketa, olsem ‘gud fren bilong hem Epaenetus,’ and tu, “Tryphaena and Tryphosa, tufala woman wea busy long waka bilong Lord.” Tru nao, Paul willing evritaem for sei hello long olketa brata and sista.—Rome 16:1-16.

Tingim hapi wea olketa kasem taem olketa savve Paul tingim olketa. Masbi wei wea olketa lovem Paul and lovem each other hem kamap moa strong! And tu, taem olketa nara Christian herem wei wea Paul pasim hello for olketa brata and sista hia, datwan encouragem and helpem olketa for gohed garem strongfala faith. Wei wea iumi sei hello and welkamim olketa narawan showimaot iumi interest and tinghae long olketa. Taem iumi duim olsem iumi bae fren gud witim each other and mekem pipol bilong God for wan mind.

Taem Paul kasem Puteoli and then hem gogo for Rome, samfala Christian long Rome kam for meetim hem. Taem Paul lukim olketa, datwan barava “strongim hem and hem thankiu long God.” (Acts 28:13-15) Samfala taem, maet iumi fit for smile or baebae nomoa. Nomata olsem, datwan savve strongim narawan, especially olketa wea sorre or feel wikdaon.

EVRIWAN SEMSEM NOMOA

Wantaem disaepol James need for givim strongfala kaonsel bikos samfala Christian start for no faithful long God from olketa fren witim world. (Jas. 4:4) Bat tingim olketa first toktok wea James talem long leta bilong hem:

“Mi James. Mi wakaman bilong God and bilong Lord Jesus Christ. Mi talem kam hello long iufala olketa twelvfala tribe wea stap long olketa difren ples.” (Jas. 1:1) Taem olketa brata and sista readim leta bilong James, hem lelebet isi for acceptim kaonsel wea hem talem bikos toktok bilong hem showimaot evriwan semsem nomoa front long God. Tru nao, wei for hambol taem iumi sei hello long narawan savve mekem hem isi for storyim olketa serious samting.

Nomata iumi talem short toktok nomoa for sei hello and welkamim narawan, hem mas kam from heart and showimaot trufala love. Datwan savve barava affectim narawan nomata iumi tingse narawan no luksavve long wanem iumi duim. (Matt. 22:39) Wantaem wanfala sista long Ireland arrive long Kingdom Hall, semtaem meeting hem klosap for start. Taem hem wakabaot kwiktaem for go pas, wanfala brata hem smile, and sei: “Hello. Hapi for lukim iu.” Then datfala sista nating talem eniting. Hem just go sidaon nomoa.

Tu-thri week bihaen, sista hia kam long datfala brata and storyim hao for lelebet longtaem hem mas deal witim samfala hard taem insaed long famili. Hem sei: “Long datfala evening, klosap mi no kam long Kingdom Hall bikos mi barava feel nogud. Mi no tingim staka samting wea kamap long meeting, bat wei wea iu hello nomoa mi tingim. Hem mekem mi barava feel welkam. Thankiu tumas.”

Firstaem datfala brata nating savve hao short toktok wea hem talem barava affectim datfala sista. Hem sei: “Taem datfala sista sei toktok wea mi talem hem barava kasem heart bilong hem, mi hapi from mi ting for hello long hem long datfala taem. And datwan mekem mi feel hapi.”

Solomon storyim hao sapos iu duim gud samting for narawan bae iu kasem gud samting tu. (Eklesiastes 11:1) Taem iumi no hol bak for talem kaenfala toktok for sei hello and welkamim olketa brata and sista, iumi helpem olketa narawan and iumiseleva bae kasem gud samting tu. So wei for sei hello and welkamim narawan savve strongim olketa.