Skip to content

Skip to table of contents

Why Nao Iumi Mas “Gohed for Lukaot”?

Why Nao Iumi Mas “Gohed for Lukaot”?

“Iufala no savve long wanem taem nao Lord bilong iufala bae kam.”—MATT. 24:42.

SONG: 136, 129

1. Storyim example wea showimaot why hem important for luksavve long wanem taem nao iumi stap long hem and wanem nao gohed for happen raonem iumi. (Lukim piksa long start bilong study.)

CONVENTION hem redi for start. Chairman hem wakabaot kam long stage and welkamim evriwan. Music hem redi for start. Evriwan savve hem taem for olketa sidaon. Olketa laek for herehere long olketa naesfala music, and olketa luk forward long olketa tok wea bae kamap. Bat samfala no herem wanem chairman talem and no savve program bae start. Olketa wakabaot raon and story yet witim fren bilong olketa. Disfala example showimaot samting wea savve happen sapos iumi no luksavve long wanem taem nao iumi stap long hem, or wanem nao gohed for happen raonem iumi. Iumi savve lanem barava important samting from diswan bikos klosap nao wanfala barava bigfala samting bae happen wea iumi mas redi for hem. Wanem nao datwan?

2. Why nao Jesus talem olketa disaepol bilong hem for “gohed for lukaot”?

2 Jesus Christ warnim olketa disaepol bilong hem for redi for taem wea “world hem gogo for finis.” Hem sei: “Gohed for lukaot, gohed for wekap, bikos iufala no savve wanem taem nao God markem for evri samting hia happen.” Then hem gohed talem olketa: “Gohed for lukaot.” (Matt. 24:3; readim Mark 13:32-37.) Bible buk Matthew tu sei Jesus hem warnim olketa disaepol abaotem datwan. Hem sei: “Gohed for lukaot, bikos iufala no savve long wanem taem nao Lord bilong iufala bae kam.” Then hem sei moa: “Iufala tu mas redi gudfala, bikos Son bilong man bae kam long taem wea iufala nating tingim.” Then hem talem moa: “Gohed for lukaot, bikos iufala no savve long datfala day or taem.”—Matt. 24:42-44; 25:13.

3. Why nao iumi no ting nating long warning bilong Jesus?

3 Iumi olketa Witness bilong Jehovah followim datfala warning bilong Jesus. Iumi luksavve iumi stap long ‘taem wea world hem gogo for finis’ and ‘datfala big trabol’ hem klosap for start! (Dan. 12:4; Matt. 24:21) Olsem Jesus talem finis, pipol bilong Jehovah bae talemaot gud nius abaotem Kingdom long evri ples long world. Iumi lukim tu olketa war gohed, pipol garem bigfala sik, olketa earthquake, and long staka ples pipol hangre. Religion teachim olketa laea samting long pipol and raf fasin hem barava worse winim enitaem bifor. (Matt. 24:7, 11, 12, 14; Luke 21:11) Iumi barava luk forward long taem wea Jesus bae kam and mekem plan bilong Dadi bilong hem kamap tru.—Mark 13:26, 27.

DAY BILONG GOD HEM KLOSAP!

4. (a) Why nao hem fitim for iumi sei Jesus savve finis long taem wea Armageddon bae kam? (b) Nomata iumi no savve long day or taem wea datfala big trabol bae start, wanem nao iumi sure long hem?

4 Taem iumi go long convention, iumi savve long taem wea program bae start. Bat datfala big trabol iumi no savve wanem taem nao bae hem start. Taem Jesus stap long earth, hem sei: “No eniwan savve long wanem day and taem nao datwan bae happen. Nomata olketa angel long heven and Son tu bat no savve. Dadi bilong mi long heven nomoa savve.” (Matt. 24:36) Bat Jesus kasem paoa from God for faet againstim world bilong Satan. (Rev. 19:11-16) So hem fitim for iumi sei Jesus savve finis long taem wea Armageddon bae kam. Bat iumi no savve long day or taem wea end bae kam. Dastawe hem important tumas for iumi gohed for lukaot. Jehovah disaedem finis barava taem wea datfala big trabol bae start, and hem klosap tumas nao. Datfala day “bae no leit!” (Readim Habakkuk 2:1-3.) Why nao iumi barava sure long diswan?

5. Storyim example wea showimaot olketa profesi wea Jehovah talem kamap tru long barava taem wea hem talem.

5 Olketa profesi wea Jehovah talem olketa kamap tru long barava taem wea hem talem! Olsem example, tingim day wea Jehovah mekem pipol bilong hem kamap free from Egypt, long Nisan 14, 1513 B.C.E. Bihaen olketa kamap free, Moses sei olsem abaotem datfala day: “Long end bilong datfala 430 year, long barava day hia nao, evri pipol bilong Jehovah go aot from Egypt.” (Ex. 12:40-42) Datfala “430 year” hem start long Nisan 14, 1943 B.C.E. taem agreement wea Jehovah mekem witim Abraham for blessim laen bilong hem, hem start. (Gal. 3:17, 18) Samfala year bihaen, Jehovah sei long Abraham: “Iu mas savve, olketa pikinini bilong iu bae go stap long nara kantri wea hem no bilong olketa. Pipol long datfala kantri bae mekem olketa for slave bilong olketa and bae spoelem olketa for 400 year.” (Gen. 15:13; Acts 7:6) Datfala “400 year” hem start long 1913 B.C.E., taem Ishmael start for barava tok spoelem Isaac. Datfala “400 year” hem finis taem Jehovah mekem olketa Israelite kamap free from Egypt long 1513 B.C.E. (Gen. 21:8-10; Gal. 4:22-29) Tru nao, staka handred year bifor hem happen, Jehovah markem finis barava day wea hem bae mekem pipol bilong hem kamap free!

6. Why nao iumi sure Jehovah bae sevem pipol bilong hem?

6 Joshua nao hem wanfala long olketa wea kamap free from Egypt. Plande year bihaen, hem sei long olketa Israelite: “Iufala barava savve evri samting wea God bilong iufala Jehovah promisim hem kamap tru. No eni samting wea hem promisim hem no kamap tru. Evri promis bilong hem kamap tru.” (Josh. 23:2, 14) Jehovah hem promis for sevem pipol bilong hem long taem bilong datfala big trabol, and for olketa kasem laef olowe long niu world. And iumi sure wanem hem promisim bae kamap tru. So sapos iumi laek for stap insaed long niu world, iumi mas gohed for lukaot.

GOHED LUKAOT MEKEM IUMI SEV

7, 8. (a) Wanem waka nao olketa man for security long olketa taon bifor olketa duim, and wanem nao iumi savve lanem from datwan? (b) Storyim example bilong wanem savve happen sapos man wea security hem sleep.

7 Iumi savve lanem samting from olketa man wea security long olketa taon bifor. Staka taon hia, olsem Jerusalem, garem olketa haefala wall mekem olketa enemy no savve kam insaed. Olketa man wea security savve standap antap long olketa wall hia mekem olketa savve lukim evri ples raonem datfala taon. Olketa narawan go security long olketa gate bilong datfala taon. Evri man hia wea security mas gohed for lukaot long naet and long daytaem, and sapos olketa lukim olketa enemy kam, olketa mas warnim pipol long datfala taon. (Isa. 62:6) Olketa savve hem barava important for gohed wekap and lukluk gud long wanem hem gohed happen raonem datfala ples. Sapos olketa no duim olsem, staka pipol savve dae.—Ezek. 33:6.

8 Josephus, wea raetem history bilong olketa Jew sei army bilong Rome kam insaed long Jerusalem long 70 C.E. Olketa wea security long northwest saed bilong datfala taon olketa sleep so olketa soldia bilong Rome kam insaed long datfala taon. Olketa go insaed long temple, olketa bonem, and distroem full Jerusalem. Datwan hem lastfala part bilong barava bigfala trabol wea kasem datfala nation bilong olketa Jew.

9. Wanem nao staka pipol distaem no luksavve long hem?

9 Staka gavman distaem garem army and iusim technology for protectim border long kantri bilong olketa. Olketa lukluk for eniwan or eni samting wea savve kam for spoelem kantri bilong olketa. Bat olketa gavman hia no luksavve wanfala barava strongfala gavman hem stap long heven wea Christ Jesus nao rulim. Klosap nao gavman hia bae faet againstim evri gavman long earth. (Isa. 9:6, 7, footnote; 56:10; Dan. 2:44) Bat from iumi gohed for lukaot and gohed faithful for worshipim Jehovah, bae iumi redi taem datfala day hem kam.—Ps. 130:6.

NO LETEM ENI SAMTING STOPEM IU FOR GOHED LUKAOT

10, 11. (a) Wanem nao iumi mas keakea long hem, and why nao olsem? (b) Hao nao iumi savve Devil nao mekem pipol for no ting strong long olketa Bible profesi?

10 Tingim wanfala security wea wekap for full naet. Taem hem gogo for morning, hem savve stragol for wekap bikos hem taed fogud. Long sem wei, iumi stap long olketa last day bilong disfala world. And taem end hem kakam klosap, bae hem no isi for iumi wekap long spiritual wei. Bae hem sorre samting sapos iumi no gohed for lukaot. Bae iumi storyim thrifala samting wea savve stopem iumi for gohed lukaot.

11 Devil hem laea long pipol. Devil nao “man wea rulim disfala world.” No longtaem bifor Jesus dae, hem storyim datwan long olketa disaepol thrifala taem. (John 12:31; 14:30; 16:11) Devil hem iusim olketa false religion for laea long pipol. Dastawe staka pipol distaem no laek for luksavve long olketa Bible profesi wea showimaot end bilong disfala world hem barava klosap. (Zeph. 1:14) Tru nao, Satan hem “blindim mind bilong olketa” hia. (2 Cor. 4:3-6) From datwan, taem iumi trae for storyim long pipol end bilong disfala world hem klosap, and Christ hem gohed for rul long heven distaem, olketa no laek for herem. Staka taem olketa savve sei, “Mifala no interest.”

12. Why nao iumi mas no letem Devil for laea long iumi?

12 Nomata staka pipol no interest for savve long olketa Bible profesi, iumi mas no letem datwan mekem iumi wikdaon. Iumi savve why hem important for gohed for lukaot. Paul sei olsem long olketa nara Christian: “Iufala savve finis day bilong Jehovah bae kam olsem man for steal long naet.” (Readim 1 Thessalonica 5:1-6.) Jesus warnim iumi olsem: “Iufala tu mas redi gudfala, bikos Son bilong man bae kam long taem wea iufala nating tingim.” (Luke 12:39, 40) Klosap nao, Satan bae mekem pipol tingse world hem ‘garem peace and pipol stap gud.’ Then nomoa day bilong Jehovah bae kam, and olketa bae seke fogud. Waswe long iumi? Iumi mas “gohed wekap and garem gudfala tingting” mekem Satan no trikim iumi and mekem iumi redi taem datfala day hem kam. Dastawe iumi mas readim Bible evriday and ting raonem toktok bilong Jehovah.

13. Hao nao tingting bilong pipol long world affectim olketa man, and wanem nao iumi savve duim for stap klia long datwan?

13 Tingting bilong pipol long world savve affectim iumi. Staka pipol distaem sei olketa no needim God. (Matt. 5:3) Olketa iusim taem and strong bilong olketa for kasem staka material samting. (1 John 2:16) And tu, winim enitaem bifor, pipol long world mekem enikaen hapitaem wea encouragem pipol for aftarem samting wea olketa seleva laekem. (2 Tim. 3:4) Olketa samting hia mekem pipol no tingim olketa important samting and wei wea olketa fren witim God. Dastawe Paul sei olsem long olketa Christian: “Hem taem for iufala mas wekap,” and no busy long olketa samting wea body laekem.—Rome 13:11-14.

14. Wanem warning nao Jesus talem long Luke 21:34, 35?

14 Iumi no laek for followim tingting bilong pipol long world bat iumi laekem spirit bilong God nao for leadim iumi. Jehovah iusim spirit bilong hem for helpem iumi minim olketa samting wea klosap for happen. [1] (1 Cor. 2:12) Bat iumi mas careful bikos olketa samting wea iumi duim evriday tu savve stopem iumi for gohed lukaot. (Readim Luke 21:34, 35.) Maet pipol tok spoelem iumi and sei iumi krangge for bilivim iumi stap long olketa last day bilong disfala world. (2 Pet. 3:3-7) Bat iumi no laekem datwan for mekem iumi wikdaon. Iumi barava sure end hem klosap for kam. Sapos iumi laekem spirit bilong God nao for leadim iumi, iumi mas attendim olketa meeting evritaem witim olketa brata and sista bilong iumi.

Waswe, iu duim olketa samting wea savve helpem iu for “gohed for lukaot”? (Paragraf 11-16 storyim diswan)

15. Wanem nao happen long Peter, James, and John, and hao nao maet iumi tu duim sem samting?

15 Olketa wik point bilong iumi mekem hem no isi for iumi gohed lukaot. Jesus savve olketa man no perfect and garem olketa wik point. Tingim wanem hem happen long naet bifor hem dae. Nomata Jesus hem perfect man, hem luksavve hem mas prea long Jehovah for helpem hem gohed faithful. Jesus askem aposol Peter, James, and John for gohed wekap taem hem prea. Bat olketa aposol hia no luksavve why hem important for olketa gohed wekap. From olketa taed fogud, olketa sleep nao. Jesus tu hem taed bat hem gohed wekap and prea long Dadi bilong hem. Datwan nao samting wea olketa aposol shud duim tu.—Mark 14:32-41.

16. Long Luke 21:36, wanem nao Jesus talem iumi for duim mekem iumi “gohed for redi”?

16 Wanem nao bae helpem iumi for “gohed redi” for day bilong Jehovah? Iumi mas barava laek for duim stret samting. Bat for laekem datwan nomoa hem no inaf. Tu-thri day bifor Jesus dae, hem talem olketa disaepol for mas gohed prea long Jehovah for helpem olketa. (Readim Luke 21:36.) For iumi gohed wekap long disfala taem, iumi tu mas evritaem prea long Jehovah.—1 Pet. 4:7.

GOHED FOR LUKAOT

17. Wanem nao iumi savve duim for redi for end bilong world wea klosap tumas for kam?

17 Jesus sei end bae kam long “taem wea iufala nating tingim.” (Matt. 24:44) So iumi mas evritaem redi. Distaem hem no taem for aftarem olketa samting wea pipol long world bilong Satan sei bae mekem iumi hapi. Olketa samting hia nating mekem man hapi nomoa. Insaed long Bible, Jehovah and Jesus helpem iumi for savve wanem nao klosap for happen and wanem iumi savve duim for gohed for lukaot. So iumi mas gohed faithful for worshipim Jehovah and for Kingdom hem first samting long laef bilong iumi. Iumi mas luksavve long wanem taem nao iumi stap long hem and mining bilong evri samting wea happen, mekem iumi redi taem end hem kam. (Rev. 22:20) Sapos iumi duim olsem bae iumi sev long datfala taem!

^ [1] (paragraf 14) Lukim chapter 21 long disfala buk God’s Kingdom Rules!