Skip to content

Skip to table of contents

Acceptim Discipline and Kamap Wise

Acceptim Discipline and Kamap Wise

“Olketa pikinini [bilong mi], . . . Fo kamap waes, lisingud long tising blong mi.”—PROVEBS 8:32, 33.

SONG: 64, 120

1. Hao nao iumi savve kasem wisdom, and hao nao datwan helpem iumi?

WISDOM kam from Jehovah, and hem willing for sharem datwan witim olketa narawan. James 1:5 sei: “Sapos eniwan long iufala hem needim wisdom, hem mas gohed askem God . . . bikos God hem kaen tumas for givim samting long evriwan and bae hem no kros long man wea askem hem.” Wanfala wei for kasem wisdom, hem for acceptim discipline bilong God. And wisdom savve protectim iumi for no duim samting wea bae spoelem gudfala wei and spiritual saed bilong iumi. (Provebs 2:10-12) Datwan bae helpem iumi for “gohed kasem gud samting from love bilong God, and garem hope for laef olowe.”—Jude 21.

2. Wanem nao savve helpem iumi for tinghae long discipline bilong God?

2 Bat, bikos iumi no perfect, samting iumi laekem, ples iumi growap, and olketa nara samting savve mekem hem hard for iumi acceptim discipline or garem stretfala tingting abaotem datwan. Taem iumi lukim gud samting wea kamap from iumi acceptim discipline, datwan mekem wei wea iumi tinghae long love bilong God hem kamap moa strong. Provebs 3:11, 12 sei: “San blong mi, yu no les long strongfala toktok blong [Jehovah], . . . hemi stretem eniwan hu hemi lavem.” Tru nao, Jehovah evritaem laekem iumi for kasem nomoa gud samting. (Readim Hebrew 12:5-11.) From God savve gud long iumi, discipline wea hem givim hem evritaem fitim wanem iumi needim. Distaem bae iumi storyim fofala samting saed long discipline: (1) man disciplinem hemseleva, (2) discipline from parents, (3) discipline long kongregeson, and (4) samting wea worse winim wei wea iumi feel nogud taem iumi kasem discipline.

MAN WEA DISCIPLINEM HEMSELEVA HEM WISE

3. Hao nao pikinini savve lane for disciplinem hemseleva? Storyim example.

3 For man disciplinem hemseleva, hem mas kontrolem wei and tingting bilong hem. Iumi no born witim diskaen wei for disciplinem iumiseleva, bat hem samting wea iumi mas lanem. Olsem example, taem pikinini lane for raedem baesikol, dadi or mami mas holem firstaem datfala baesikol for mekem hem stedy. Bat taem pikinini start for balance lelebet, bae dadi isisi let go then holem bak moa. Bat taem pikinini savve balance gud, bae dadi no holem nao. Long sem wei tu, taem parents evritaem patient for “stretem and trainim [pikinini] followim samting wea Jehovah talem,” datwan helpem pikinini for garem wei for disciplinem hemseleva and bae hem wise.—Eph. 6:4.

4, 5. (a) Why nao wei for man disciplinem hemseleva hem important part bilong datfala “niufala wei”? (b) Why nao iumi shud no givap nomata iumi foldaon staka taem?

4 Datwan semsem tu for olketa wea savve long Jehovah taem olketa big finis. Hem tru, maet olketa duim finis samting wea showimaot olketa disciplinem olketa seleva. Bat, taem samwan hem just baptaes hem no mature yet long spiritual wei. Nomata olsem, hem bae isisi grow for kamap mature taem hem lane for garem wei bilong Christ, wea hem nao datfala “niufala wei.” (Eph. 4:23, 24) Wanfala important part long wei for mekem spiritual saed grow hem for man disciplinem hemseleva. Taem iumi duim olsem, iumi lane ‘for heitim evri samting wea God no laekem, and for heitim wanem pipol long disfala world laekem. Diswan teachim iumi for garem gudfala tingting, for duim samting wea stret, and for faithful long God taem iumi stap long disfala world.’—Titus 2:12.

5 Bat, iumi evriwan savve sin. (Eklesiastes 7:20) Nomata olsem, taem iumi foldaon long sin, datwan no minim iumi nogud nao or iumi no disciplinem iumiseleva. Provebs 24:16 storyim hao nomata raeteous man foldaon staka taem, hem savve standap moa. Wanem nao bae helpem hem for standap moa? No strong bilong hemseleva, bat holy spirit bilong God. (Readim Philippi 4:13.) Wanfala wei bilong holy spirit, hem for kontrolem seleva, and datwan join witim wei for man disciplinem hemseleva.

6. Wanem nao savve helpem iumi for studyim gud Bible? (Lukim piksa long start bilong study.)

6 Man savve mekem grow wei for disciplinem hemseleva tu taem hem prea from heart, studyim Bible, and ting raonem datwan. Bat hao sapos hem no isi for studyim Bible? Maet iu no laek for duim study seleva. Tingim, sapos iu willing for letem Jehovah helpem iu, hem bae duim datwan. Jehovah bae helpem iu for “barava laekem” toktok bilong hem. (1 Pet. 2:2) Firstaem, prea long Jehovah for helpem iu for disciplinem iuseleva for studyim Bible. Then, duim samting followim prea bilong iu. Maet evritaem iu study, duim for short taem nomoa. Gogo, bae hem isi and bae iu barava enjoyim! And bae iu enjoyim tumas olketa taem wea iu study seleva for lanem olketa nambawan truth abaotem Jehovah.—1 Tim. 4:15.

7. Hao nao wei for disciplinem iumiseleva helpem iumi for kasem olketa spiritual goal?

7 Wei for disciplinem iumiseleva savve helpem iumi for kasem olketa spiritual goal. Tingim wanfala dadi wea feel olsem hem no strong for duim ministry. From hem luksavve long datwan, hem markem goal for kamap regular pioneer, so hem readim olketa article wea storyim pioneer waka. Wei for prea and duim olketa samting hia helpem hem for gohed grow and strong long spiritual wei. Hem auxiliary pioneer tu long taem wea fitim. Wanem nao happen? Nomata hem no isi, hem gohed tingim goal for kamap regular pioneer and gogo hem kasem datwan.

DISCIPLINEM PIKININI FOLLOWIM WANEM JEHOVAH TALEM

Olketa pikinini need for kasem training bikos olketa no born witim wei for savve long wanem hem stret and no stret (Paragraf 8 storyim diswan)

8-10. Wanem nao savve helpem parents for trainim pikinini for worshipim Jehovah? Storyim example.

8 Olketa parents garem spesol privilege for “stretem and trainim olketa [pikinini] followim samting wea Jehovah talem.” (Eph. 6:4) Datwan hem big responsibility, especially long disfala taem wea laef no isi. (2 Tim. 3:1-5) Taem olketa pikinini born, olketa no stretawe savve long wanem hem stret and no stret. Olketa garem konsens taem olketa born, bat olketa need for trainim or disciplinem konsens bilong olketa. (Rome 2:14, 15) Wanfala buk sei disfala Greek word wea olketa transleitim “discipline” savve minim wei for trainim pikinini for garem olketa gudfala wei taem hem big.

9 Taem parents disciplinem pikinini long wei wea showimaot love, datwan mekem olketa pikinini feel sef. Olketa bae lanem hao nomata olketa free for duim samting olketa garem spialaen, and wanem olketa disaedem and duim savve affectim laef bilong olketa. Dastawe hem barava important for parents depend long Jehovah for helpem olketa for trainim pikinini. Olketa difren culture garem olketa difren wei for trainim pikinini and diswan savve change long evri genereson tu. Taem parents obeyim God saed long wei for trainim pikinini, olketa no need for followim tingting bilong olketa seleva or bilong olketa narawan.

10 Iumi savve lane from example bilong Noah. Taem Jehovah talem Noah for buildim ark, Noah no depend long savve bilong hemseleva. No enitaem bifor hem buildim ark. So hem mas depend long Jehovah and duim evri samting wea God talem. (Jenesis 6:22) Wanem nao kamaot from datwan? Nomata hem firstaem for Noah wakem ark, hem barava duim stret. Datwan sevem laef bilong hem and famili bilong hem. Noah hem gudfala dadi bikos hem followim wisdom bilong God. Nomata long datfala taem staka pipol duim nogud samting, hem trainim gud olketa pikinini and showimaot gudfala example for olketa.—Jenesis 6:5.

11. Wanem nao parents mas duim taem olketa trainim pikinini?

11 Iufala parents, hao nao bae iufala savve duim evri samting wea God laekem? Lisin long wanem Jehovah talem. Followim advaes bilong hem insaed Bible and from organization bilong hem for helpem iufala for trainim olketa pikinini. Sapos iufala duim olsem, gogo, olketa pikinini bae tinghae long datwan! Wanfala brata sei: “Mi barava tinghae long wei wea parents bilong mi trainim mi. Tufala waka hard for teach long wei wea kasem heart bilong mi. Mi kamap strong long spiritual wei bikos long gudfala training bilong tufala.” Nomata parents duim best bilong olketa, samfala pikinini lusim Jehovah. Bat, parents wea traem best for teachim truth long pikinini bae garem gud konsens. And olketa hope hao wanday, pikinini hia wea no obey bae kam bak long Jehovah.

12, 13. (a) Hao nao parents showimaot olketa obeyim God taem pikinini disfellowship? (b) Wanem gud samting nao wanfala famili kasem taem parents obeyim Jehovah?

12 Wanfala barava hard samting wea savve testim wei wea samfala parents obeyim Jehovah, hem taem pikinini disfellowship. Tingim example bilong wanfala mami wea dota bilong hem disfellowship and lusim haos. Hem sei: “Taem mi readim olketa pablikeson bilong iumi, mi lukluk for eni toktok insaed wea bae mekem mi garem excuse for spendem taem witim dota and grandota bilong mi.” Hem sei tu: “Long kaenfala wei hasband bilong mi helpem mi for luksavve dota bilong mitufala no stap anda long mifala nao and mitufala mas acceptim wei wea Jehovah disciplinem hem.”

13 Bihaen samfala year, dota bilong tufala reinstate. Datfala mami sei: “Klosap evriday nomoa hem ringim and textim mi! Hem barava respectim mi and dadi bilong hem bikos hem luksavve mitufala obeyim God. Mi and dota bilong mi barava fren gud.” Sapos pikinini bilong iu disfellowship, waswe, bae iu ‘trastem Jehovah long ful haat blong yu an no dipen nomoa long save blong yu seleva’? (Provebs 3:5, 6) Tingim diswan, discipline bilong Jehovah showimaot bigfala wisdom and love bilong hem. Evritaem tingim hao hem givim Son bilong hem for dae for evriwan, and for pikinini bilong iu tu. God laekem evriwan for kasem laef olowe. (Readim 2 Peter 3:9.) So trustim discipline and direction wea kam from Jehovah. Gohed duim wanem Jehovah talem nomata hem no isi. Acceptim discipline bilong God and no againstim datwan.

LONG KONGREGESON

14. Wanem gud samting nao iumi savve kasem from instruction wea “wakaman wea faithful” provaedem?

14 Jehovah promis for lukaftarem, protectim, and teachim Christian kongregeson. Hem duim olsem long olketa difren wei. Olsem example, hem markem Son bilong hem for lukaftarem kongregeson, and Son hia markem “wakaman wea faithful” for provaedem spiritual kaikai long barava taem. (Luke 12:42) Iumi kasem olketa spiritual kaikai hia long staka difren wei and hem nao hao iumi kasem instruction or discipline. Askem iuseleva, ‘Enitaem mi herem eni tok or readim article long magasin wea muvim mi for changem tingting or wei bilong mi?’ Sapos iu duim olsem, bae iu barava hapi! Iu letem Jehovah for sheipim or disciplinem iu and bae iu kasem gud samting.—Provebs 2:1-5.

15, 16. (a) Hao nao iumi savve kasem gud samting from waka wea olketa elder duim? (b) Hao nao iumi savve mekem hem isi for olketa elder duim waka bilong olketa?

15 Christ givim tu “olketa man olsem present,” wea hem nao olketa elder wea lukaftarem olketa sheepsheep bilong God. (Eph. 4:8, 11-13) Hao nao iumi savve kasem gud samting from waka wea olketa hia duim? Wanfala wei, hem for garem faith olsem olketa and followim nambawan example bilong olketa. Narafala wei, hem for acceptim kaonsel wea olketa givim from Bible. (Readim Hebrew 13:7, 17.) Tingim, olketa elder lovem iumi and laekem iumi for grow long spiritual wei. Olsem example, sapos olketa lukim iumi misstim meeting or iumi no gohed strong olsem bifor, olketa bae kwiktaem for helpem iumi. Olketa bae lisin long iumi and trae for encouragem iumi long wei wea bae strongim iumi and iusim Bible for givim kaonsel wea fitim. Waswe, iu ting help wea olketa givim hem showimaot Jehovah lovem iu?

16 Iumi mas tingim tu maet hem no isi for olketa elder givim kaonsel long iumi. Olsem example, tingim hao hem no isi for profet Nathan story long King David bihaen hem trae for haedem wei wea hem duim barava serious sin. (Mektu Samuel 12:1-14) Long sem wei tu, aposol Paul mas no fraet nomata hem no isi for hem kaonselem Peter, wea hem wanfala long 12 aposol, taem hem favorim olketa brata and sista wea Jew. (Gal. 2:11-14) So hao nao iu savve mekem hem isi for olketa elder long kongregeson for kaonselem iu? Iu mas hambol, mekem hem isi for olketa kam story witim iu, and sei thankiu. Tingim wei wea olketa helpem iu hem showimaot God lovem iu. Diswan bae helpem iu and mekem olketa hapi tu taem olketa duim waka bilong olketa.

17. Wanem gud samting nao wanfala sista kasem from help bilong olketa elder long kongregeson?

17 Wanfala sista storyim hao hem no isi for hem lovem Jehovah bikos long samfala samting wea happen long hem bifor. Hem sei: “Taem mi tingting long samting wea happen bifor and mas deal witim olketa nara hevi, hem mekem mi feel sorre tumas. Taem olsem, mi luksavve mi mas story witim olketa elder. Olketa no tok strong or accusim mi, bat olketa encouragem and strongim mi. Bihaen evri meeting, nomata olketa busy, bae eniwan long olketa savve ask sapos mi olraet. From samting wea happen long mi bifor, mi feel olsem hem no fitim for God lovem mi. Nomata olsem, staka taem nao Jehovah iusim olketa long kongregeson and olketa elder for helpem mi for savve hem lovem mi. Mi prea for no lusim hem enitaem.”

WANEM NAO WORSE WINIM WEI FOR FEEL NOGUD TAEM OLKETA DISCIPLINEM IUMI?

18, 19. Wanem nao worse winim wei for feel nogud taem olketa disciplinem iumi? Storyim example.

18 Nomata discipline savve mekem man feel nogud, nara samting nao worse winim datwan, hem nao nogud samting wea man kasem sapos hem rejectim discipline. (Heb. 12:11) Tingim example bilong Cain and King Zedekiah. Taem Cain start for barava heitim Abel, God tok olsem long Cain: ‘Waswe nao yu kros olsem? Waswe nao ae blong yu hemi kamap fo luknogud olsem? Sapos wei blong yu hemi stret, bae ae blong yu hemi jes luk hapi. Bat bikos wei blong yu hemi no stret, disfala nogud wei ya hemi olsem wanfala wael animol wea hemi stap kolsap long yu an hemi redi fo spoelem yu. Disfala nogud wei ya hemi laekem tumas fo winim yu ya, bat yu mas winim hem.’ (Jenesis 4:6, 7) Cain no laek obeyim God, so gogo hem sin. From datwan, hem mekem hemseleva barava safa and kasem nogud samting. (Jenesis 4:11, 12) Sapos hem obeyim Jehovah bae hem nating kasem olketa nogud samting olsem.

19 Zedekiah hem nogud king and taem hem rul evri samting long Jerusalem hem barava nogud. Staka taem, profet Jeremiah kaonselem Zedekiah for lusim nogud wei bilong hem, bat king hia les for acceptim discipline. Hem tu kasem olketa nogud samting. (Jeremaea 52:8-11) Jehovah laekem iumi for no mekem iumiseleva safa from olketa nogud samting olsem.—Readim Aesaea 48:17, 18.

20. Long future, olketa wea acceptim discipline bilong God and olketa wea rejectim datwan bae kasem wanem?

20 Pipol long world ting daonem discipline. Bat klosap nao olketa bae kasem nogud samting from olketa garem datkaen tingting. (Provebs 1:24-31) So sapos iumi laek “fo kamap waes, lisingud long tising blong [Jehovah].” Olsem Provebs 4:13 sei: “Holetaet long waes toktok ya, gadem gud, hemi laef blong yu.”