Skip to content

Skip to table of contents

STUDY ARTICLE 12

Tingim Feeling Bilong Olketa Narawan

Tingim Feeling Bilong Olketa Narawan

“Iufala evriwan mas . . . sorre witim olketa wea safa.”—1 PET. 3:8

SONG 90 Encouragem Narawan

WANEM IUMI BAE STORYIM *

1. For fitim wanem 1 Peter 3:8 talem, why nao iumi hapi for stap witim pipol wea tingim feeling bilong iumi and luksavve long wanem iumi needim?

IUMI hapi for stap witim pipol wea tingim feeling bilong iumi and luksavve long wanem iumi needim. Olketa savve trae for minim tingting and feeling bilong iumi. Olketa luksavve long wanem iumi needim and willing for help nomata maet iumi no ask for datwan. Iumi tinghae long pipol wea showimaot olketa tingim narawan and “sorre witim olketa wea safa.” *Readim 1 Peter 3:8.

2. Why nao iumi need for traem best for tingim feeling bilong olketa narawan?

2 Iumi olketa Christian laek for showimaot iumi tingim feeling bilong olketa narawan. Bat hem no evritaem isi for duim datwan. Why nao olsem? Firstfala reason hem bikos iumi no perfect. (Rome 3:23) So iumi mas waka hard for no tingim iumiseleva nomoa. And tu, samfala maet faendem hem no isi for tingim feeling bilong narawan bikos long ples wea olketa growap or from samting wea happen long olketa bifor. And last reason hem bikos wei bilong pipol savve affectim iumi. Long olketa last day distaem, staka pipol no tingim narawan. Bat olketa “tingim olketa seleva nomoa.” (2 Tim. 3:1, 2) Wanem nao savve helpem iumi for no letem olketa samting hia for mekem iumi no tingim feeling bilong narawan?

3. (a) Wanem nao savve helpem iumi for kamap gud long wei for tingim feeling bilong olketa narawan? (b) Wanem nao bae iumi storyim long disfala study?

3 Taem iumi followim example bilong Jehovah God and Son bilong hem, Jesus Christ, iumi savve kamap gud long wei for tingim feeling bilong narawan. Jehovah hem God wea garem love, and hem showimaot nambawan example for tingim narawan. (1 John 4:8) Jesus barava followim wei bilong Dadi bilong hem. (John 14:9) Taem hem stap long earth, hem showimaot hao for olketa man kaen long narawan. Long disfala study, iumi bae storyim hao Jehovah and Jesus tingim feeling bilong narawan. Then iumi bae storyim hao iumi savve followim example bilong tufala.

EXAMPLE BILONG JEHOVAH FOR TINGIM NARAWAN

4. Wanem nao Aesaea 63:7-9 showimaot abaotem hao Jehovah tingim feeling bilong pipol bilong hem?

4 Bible teachim hao Jehovah tingim feeling bilong pipol bilong hem. Olsem example, tingim hao Jehovah feel taem olketa Israelite bifor safa from olketa hard taem. Bible sei: “Taem blong trabol, [Jehovah] hemi sore long olketa.” (Readim Aesaea 63:7-9.) Bihaen, profet Zechariah storyim sapos enwan treatim nogud pipol bilong Jehovah, hem olsem olketa spoelem Hem. Jehovah sei olsem long pipol bilong hem: “Sapos eniwan spoelem iu, hem olsem hem tasim insaed eye bilong mi.” (Zech. 2:8, NW) Datwan showimaot klia Jehovah barava tingim feeling bilong pipol bilong hem!

Jehovah kaen tumas and mekem olketa Israelite kamap free from wei for slave long Egypt (Paragraf 5 storyim diswan)

5. Storyim example wea showimaot hao Jehovah duim samting for helpem pipol bilong hem wea safa.

5 Jehovah no just sorre nomoa long olketa pipol bilong hem wea safa, bat hem duim samting for helpem olketa. Olsem example, taem olketa Israelite safa from olketa slave long Egypt, Jehovah minim pain wea kasem olketa and hem laek for helpem olketa. Jehovah sei olsem long Moses: “Mi lukim finis hao olketa pipol blong Ijip i gohed fo mekful long olketa pipol blong mi. Mi herem finis tu krae blong olketa . . . Mi save finis tu wea olketa barava safa, an mi sore tumas long olketa. Dastawe nao, mi kamdaon fo tekem olketa aot from paoa blong pipol long Ijip.” (Eksodas 3:7, 8) From Jehovah sorre long pipol bilong hem, hem mekem olketa kamap free. Staka year bihaen, taem olketa Israelite kasem Promis Land, olketa enemy attakim olketa. Wanem nao Jehovah duim? Hem sorre taem hem lukim pipol spoelem and treatim nogud pipol bilong hem. From Jehovah sorre long olketa, hem duim samting for helpem olketa. Hem sendem olketa judge for sevem olketa Israelite from enemy bilong olketa.—Jajis 2:16, 18.

6. Storyim example wea showimaot hao Jehovah tingim feeling bilong samwan wea no garem stretfala tingting.

6 Jehovah tingim feeling bilong pipol bilong hem nomata taem tingting bilong olketa hem no stret. Tingim example bilong Jonah. God sendem datfala profet for talemaot judgment message long pipol bilong Nineveh. Taem olketa repent, God disaed for no finisim olketa. Bat, Jonah no hapi long datfala disison. Hem barava kros bikos profesi wea hem talem abaotem Nineveh hem no kamap tru. Bat Jehovah patient witim Jonah and helpem hem for changem tingting bilong hem. (Jona 3:10–4:11) Gogo, Jonah minim wanem Jehovah teachim hem, and Jehovah iusim hem for raetem datfala story insaed Bible for helpem iumi distaem tu.—Rome 15:4. *

7. Hao nao wei wea Jehovah deal witim olketa pipol bilong hem savve comfortim iumi?

7 Wei wea Jehovah deal witim olketa pipol bilong hem showimaot hem tingim feeling bilong olketa. Hem savve long olketa hard taem and wei wea each wan long iumi safa. Jehovah barava savve long samting wea stap long heart bilong man. (Mektu Kronikols 6:29, 30) Hem savve long evri tingting and feeling bilong iumi, and hem savve long samting wea iumi no fit for duim. And hem bae no letem eni samting for kasem iumi ‘wea iumi no fit for winim.’ (1 Cor. 10:13) Datwan hem barava comfortim iumi!

EXAMPLE BILONG JESUS FOR TINGIM NARAWAN

8-10. Olketa wanem samting nao mekem Jesus for tingim olketa narawan?

8 Taem Jesus stap long earth, hem barava tingim olketa narawan. Luk olsem thrifala samting nao mekem Jesus for tingim narawan. First samting, Jesus barava followim wei bilong Dadi bilong hem long heven. Jesus barava lovem pipol olsem Dadi bilong hem tu. Jesus hapi long evri samting wea hem helpem Jehovah for wakem, and hem barava hapi tumas long olketa pipol. (Provebs 8:31) Love muvim Jesus for tingim feeling bilong olketa narawan.

9 Mek-tu samting, olsem Jehovah, Jesus savve long samting wea stap long heart. Hem savve long tingting and feeling bilong pipol. (Matt. 9:4; John 13:10, 11) So taem Jesus luksavve pipol barava sorre, feeling bilong hem muvim hem for comfortim olketa.—Aesaea 61:1, 2; Luke 4:17-21.

10 Mek-thri samting, Jesus seleva kasem samfala hard taem wea pipol savve feisim. Olsem example, Jesus growap insaed wanfala poor famili. Jesus mas lane hao for waka hard taem hem waka witim dadi bilong hem, Joseph. (Matt. 13:55; Mark 6:3) Luk olsem, Joseph dae bifor Jesus startim ministry bilong hem. So masbi Jesus tu feelim sorre taem hem lusim samwan wea hem lovem long dae. And Jesus minim feeling bilong olketa wea growap insaed famili wea no evriwan garem sem biliv. (John 7:5) Olketa samting hia and samfala nara samting moa mas helpem Jesus for minim hard taem and feeling bilong olketa man.

Jesus kaen tumas so hem leadim go aot wanfala man wea deaf from wanfala crowd for healim hem (Paragraf 11 storyim diswan)

11. Wanem taem nao Jesus barava showimaot klia hem tingim olketa narawan? (Lukim piksa long kava.)

11 Wei wea Jesus tingim olketa narawan barava showaot klia taem hem duim olketa mirakol. Jesus no duim olketa mirakol just bikos hem mas duim datwan, bat bikos hem “barava sorre” long olketa wea safa. (Matt. 20:29-34; Mark 1:40-42) Olsem example, tingim feeling bilong Jesus taem hem leadim aot wanfala man wea deaf from wanfala crowd for healim hem and taem hem resurrectim only son bilong wanfala widow. (Mark 7:32-35; Luke 7:12-15) Jesus feel sorre long pipol and laek for helpem olketa.

12. Hao nao John 11:32-35 showimaot Jesus tingim feeling bilong Martha and Mary?

12 Jesus tingim feeling bilong Martha and Mary. Taem hem lukim tufala sorre bikos brata bilong tufala Lazarus hem dae, “Jesus hem krae.” (Readim John 11:32-35.) Hem no krae from hem bae missim gud fren bilong hem, bikos hem savve hem bae resurrectim Lazarus. Bat, Jesus krae bikos hem minim sorre feeling bilong tufala gud fren bilong hem, Martha and Mary.

13. Hao nao wei for savve Jesus tingim narawan hem barava encouragem iumi?

13 Iumi barava kasem gud samting taem iumi lane from example bilong Jesus for tingim narawan. Hem tru, iumi no perfect olsem hem. Nomata olsem, iumi lovem hem bikos long wei wea hem deal witim olketa narawan. (1 Pet. 1:8) From iumi savve hem nao King long Kingdom bilong God distaem, datwan barava encouragem iumi. Klosap nao hem bae finisim wei for safa. From Jesus stap olsem wanfala man long earth bifor, hem barava fit for helpem iumi for kamap gud bak from wei wea rul bilong Satan spoelem iumi. Tru nao, hem wanfala blessing for garem King wea “savve minim olketa wik point bilong iumi.”—Heb. 2:17, 18; 4:15, 16.

FOLLOWIM EXAMPLE BILONG JEHOVAH AND JESUS

14. Olsem Ephesus 5:1, 2 talem, wanem nao iumi laek for duim?

14 Taem iumi ting raonem example bilong Jehovah and Jesus, datwan muvim iumi for traem best for tingim olketa narawan. (Readim Ephesus 5:1, 2.) Iumi no savve wanem nao long heart bilong narawan. Nomata olsem, iumi savve traem best for minim feeling bilong olketa and luksavve long wanem olketa needim. (2 Cor. 11:29) Iumi no olsem pipol long world wea selfish, bat iumi traem best for “tingim olketa narawan and no tingim [iumiseleva] nomoa.”—Phil. 2:4.

(Paragraf 15-19 storyim diswan) *

15. Hu nao olketa main wan wea need for tingim feeling bilong olketa narawan?

15 Olketa elder need for tingim feeling bilong olketa narawan. Olketa luksavve olketa mas givim ansa long Jehovah for hao olketa lukaftarem olketa sheepsheep bilong hem. (Heb. 13:17) Olketa elder need for minim feeling bilong narawan mekem olketa savve helpem olketa brata and sista. Hao nao olketa elder savve showimaot olketa tingim feeling bilong olketa narawan?

16. Wanem nao wanfala elder wea kaen and tingim narawan bae duim, and why nao datwan important?

16 Wanfala elder wea kaen and tingim narawan savve spendem taem witim olketa brata and sista. Hem askem olketa kwestin and patient and willing for lisin. Datwan barava important sapos wanfala brata or sista laek for talemaot tingting and feeling bilong hem bat hem faendem hem no isi for duim datwan. (Provebs 20:5) Taem wanfala elder willing for iusim taem bilong hem for helpem olketa brata and sista, datwan bae strongim love, trust, and wei wea olketa fren witim each other.—Acts 20:37.

17. Wanem nao mekem staka brata and sista tinghae long olketa elder? Storyim example.

17 Staka brata and sista storyim hao wanfala fasin wea mekem olketa barava tinghae long olketa elder, hem nao wei wea olketa elder tingim feeling bilong narawan. Why nao olsem? Adelaide sei: “Hem isi for story witim olketa bikos iu savve olketa bae minim iu.” Hem sei tu: “Iu savve lukim hao olketa tingim feeling bilong iu taem olketa story witim iu.” Wanfala brata tingim bak gudfala wei bilong wanfala elder and hem sei: “Mi lukim tias long eye bilong elder hia taem mi storyim situation bilong mi. Bae mi no savve forgetim datwan.”—Rome 12:15.

18. Hao nao iumi savve showimaot iumi tingim feeling bilong narawan?

18 Tru nao, olketa elder and iumi evriwan savve showimaot iumi tingim feeling bilong narawan. Long wanem wei? Trae for minim hard samting wea kasem olketa famili member and olketa brata and sista. Showimaot iu tingim olketa teenager long kongregeson, and tu olketa wea sik, olo, and olketa wea lusim samwan wea olketa lovem long dae. Askem olketa sapos olketa stap olraet. Lisin gud taem olketa talemaot feeling bilong olketa. Helpem olketa for luksavve iu minim gud situation bilong olketa. Willing for duim eni samting wea iu fit for duim for helpem olketa. Taem iumi duim olsem, iumi showimaot iumi garem trufala love.—1 John 3:18.

19. Why nao iumi need for balance taem iumi trae for helpem narawan?

19 Iumi need for balance taem iumi trae for helpem narawan. Why nao olsem? Bikos hao pipol deal witim hard taem wea olketa kasem hem no semsem. Samfala laek for storyim problem bilong olketa, bat samfala nomoa. So iumi laek for help bat iumi shud no askem kwestin wea mekem olketa feel nogud. (1 Thess. 4:11) Nomata sapos olketa narawan feel free for story witim iumi, maet samfala taem iumi no agree long samting wea olketa talem. Bat iumi need for tingim, hem nao feeling bilong olketa. Iumi laek for willing for lisin and no kwiktaem for toktok.—Matt. 7:1; Jas. 1:19.

20. Wanem nao bae iumi storyim long next study?

20 Iumi laek for showimaot iumi tingim feeling bilong olketa long kongregeson, and iumi laek for showimaot disfala nambawan fasin taem iumi duim ministry. Hao nao iumi savve showimaot iumi tingim feeling bilong narawan taem iumi teachim pipol? Iumi bae storyim datwan long next study.

SONG 130 Forgivim Narawan

^ par. 5 Jehovah and Jesus tingim feeling bilong olketa narawan. Disfala study bae storyim wanem iumi savve lanem from example bilong tufala. And tu, bae iumi storyim why iumi need for tingim feeling bilong olketa narawan and hao iumi savve duim datwan.

^ par. 1 MINING BILONG WANFALA TOKTOK: For “sorre witim olketa wea safa” hem minim for trae minim feeling bilong olketa narawan and trae for garem sem feeling olsem olketa. (Rome 12:15) Long disfala study, disfala toktok “sorre witim olketa wea safa” hem garem sem mining olsem for “tingim narawan.”

^ par. 6 Jehovah sorre tu long olketa nara faithful wan wea feel wikdaon or fraet. Tingim story bilong Hannah, (Fas Samuel 1:10-20) Elijah, (Fas Kings 19:1-18) and Ebed-melech (Jeremaea 38:7-13; 39:15-18).

^ par. 65 PIKSA: Wei for attendim meeting long olketa Kingdom Hall givim chance for showimaot wei for tingim narawan. Iumi lukim (1) wanfala elder story long wanfala young pablisa and mami bilong hem, (2) wanfala dadi and gele bilong hem helpem wanfala olo sista for go long car, and (3) tufala elder willing for lisin long wanfala sista wea needim help.