Skip to content

Skip to table of contents

Duim Gudfala Samting​—Hao Nao Iu Savve Garem Kaen Wei Olsem?

Duim Gudfala Samting​—Hao Nao Iu Savve Garem Kaen Wei Olsem?

IUMI evriwan laekem olketa narawan for ting long iumi olsem gudfala man. Bat, long world distaem hem no isi for showimaot gudfala fasin. Staka pipol “no laekem gud samting.” (2 Tim. 3:3) Maet olketa followim own tingting bilong olketa saed long samting wea stret and no stret, hem olsem olketa sei “olketa nogud samting hemi gud an olketa gudfala samting hemi nogud.” (Aesaea 5:20) And tu, diswan hem no isi bikos long olketa samting wea happen long iumi bifor and bikos iumi no perfect. So, maet iumi feel olsem Anne, * wanfala sista wea worshipim Jehovah for staka year, hem sei: “Hem no isi for mi ting long miseleva olsem mi gud.”

Bat gud samting nao, iumi evriwan savve garem gud fasin! Hem wanfala wei bilong holy spirit, and holy spirit bilong God hem garem bigfala paoa winim feeling bilong iumiseleva or eni samting wea maet affectim iumi. Distaem bae iumi lanem wanem nao gudfala fasin and hao iumi savve showimaot disfala fasin.

WANEM NAO GUDFALA FASIN?

Gudfala fasin hem wanfala wei wea iumi olketa man savve garem. Hem minim fasin wea stret evribit, and wea no eni nogud samting hem join witim. Sapos samting wea iumi duim hem helpem narafala man, datwan minim iumi garem gudfala fasin. Gud fasin hem savve mekem man for duim gud samting.

Maet iu lukim samfala willing tumas for duim gud samting for famili and fren bilong olketa, bat waswe, datwan minim olketa garem gud fasin? For tok stret, no eniwan long iumi fit for showimaot gudfala fasin evritaem. Bible storyim hao no eni raeteous man stap long disfala earth wea hem evritaem duim gud samting and no savve sin. (Eklesiastes 7:20) Aposol Paul sei: “Mi savve no eni gud samting hem stap insaed long mi.” (Rome 7:18) Dastawe, sapos iumi laek for garem disfala fasin hem important for lane from Jehovah, wea hem nomoa barava gud evritaem.

JEHOVAH HEM GUD

Jehovah God nao markem olketa standard saed long wanem hem gud. Bible sei olsem abaotem hem: “Iu barava gud and evri samting wea iu duim hem gud. Teachim mi olketa law bilong iu.” (Ps. 119:68, NW) Bae iumi storyim tufala wei hia wea showimaot Jehovah hem gud.

Jehovah hem gud. Gudfala fasin hem wei bilong Jehovah nao and hem join witim evri nara fasin bilong hem. Tingim samting wea happen taem Jehovah talem Moses bae hem showimaot long Moses glory bilong hem and gudfala fasin bilong hem. Taem Moses lukim glory bilong Jehovah and wei wea hem gud tumas hem herem disfala toktok: “Mi [Jehovah] nao mi God. Oltaem mi save sore long pipol, an mi kaen tumas long olketa. Mi no save kros kuiktaem, an oltaem mi gohed fo lavem pipol blong mi an tinghevi tumas long olketa. Mi gohed fo barava lavem olowe olketa pipol blong mi, wetem olketa hu bae i bon kam bihaen long olketa go-go kasem plande taosen yia. Mi save fogivim olketa sapos olketa duim olketa ravis samting, o agensim mi, o mekem enikaen sin. Bat evriwan hu i gohed fo falom olketa ravis wei, bae mi gohed fo panisim olketa.” (Eksodas 33:19; 34:6, 7) Diswan showimaot klia evri wei bilong Jehovah hem barava gud. Jesus hem wanfala barava gud man, nomata olsem hem sei: “God nomoa hem gud, no eniwan moa.”—Luke 18:19.

Olketa samting wea Jehovah creatim showimaot hem gud

Evri samting wea Jehovah duim hem gud. Gudfala fasin bilong God showaot long olketa samting wea hem duim. Bible storyim Jehovah duim gud samting for evriwan and mercy bilong hem showaot klia long evri samting wea hem wakem. (Sams 145:9) Jehovah no favorim eniwan and hem duim gud samting for evriwan, hem givim laef and evri samting wea olketa man needim for gohed stap laef. (Acts 14:17) And tu, taem hem forgivim iumi datwan showimaot hem garem gudfala fasin. Man wea raetem psalm hem sei: “Lod [Jehovah], yu gud tumas, an yu gohed fo fogivim olketa sin blong mi.” (Sams 86:5) Iumi sure Jehovah bae no hol bak for givim gud samting for olketa wea faithful long hem.—Sams 84:11.

LANE FOR DUIM GUD SAMTING

God creatim iumi for olsem hem, so iumi fit for garem gud fasin and duim gud samting. (Jenesis 1:27) Nomata olsem, Bible encouragem olketa wea worshipim God for mas lane for duim gud samting. (Aesaea 1:17) Bat hao nao iumi savve lane for garem kaen wei olsem? Tingim thrifala wei wea iumi savve duim diswan.

First samting, iumi savve prea for holy spirit. Datwan savve helpem olketa Christian for garem gudfala wei. (Gal. 5:22) Tru nao, holy spirit bilong God savve helpem iumi for lovem samting wea gud and heitim samting wea nogud. (Rome 12:9) Bible storyim hao Jehovah savve helpem iumi for “evritaem duim and talem samting wea gud.”—2 Thess. 2:16, 17.

Mek-tu samting, iumi shud readim toktok bilong God long Bible. Taem iumi duim olsem, Jehovah bae teachim iumi evri gud samting and iumi bae “redi for duim evri gudfala waka.” (Provebs 2:9; 2 Tim. 3:17) Taem iumi readim and ting raonem Bible, iumi fulimap heart bilong iumi witim olketa gud samting abaotem God and samting wea hem laekem. Hem olsem iumi fulimap olketa gud samting insaed wanfala box wea bihaen iumi bae iusim.—Luke 6:45; Eph. 5:9.

Mek-thri samting, iumi shud traem best for “followim example bilong olketa wea duim gudfala samting.” (3 John 11) Iumi savve read abaotem olketa example olsem insaed Bible. Hem tru, Jehovah and Jesus nao showimaot nambawan example. Bat iumi savve tingim tu olketa narawan wea pipol ting long olketa olsem olketa gudfala man, olsem example Tabitha and Barnabas. (Acts 9:36; 11:22-24) Iu savve kasem gud samting from example bilong tufala sapos iu studyim wanem tufala duim for helpem olketa narawan. Tingim samfala samting wea iu savve duim for helpem samfala insaed famili or kongregeson. And tingim gud samting wea Tabitha and Barnabas kasem from tufala garem gud fasin. Iu tu savve kasem gud samting olsem olketa.

Iumi savve tingim tu olketa narawan distaem wea showimaot gudfala fasin. Olsem example, tingim olketa elder wea waka hard for lukaftarem kongregeson and wea “lovem gud samting.” Tingim tu olketa faithful sista wea “teachim gud samting” thru long toktok and wanem olketa duim. (Titus 1:8; 2:3) Wanfala sista wea nem bilong hem Roslyn hem sei: “Fren bilong mi hem evritaem traem best for helpem and encouragem olketa narawan long kongregeson. Hem ting abaotem situation bilong olketa and hem savve givim wanfala smol present or duim samting for showimaot hem tingim olketa. Mi ting hem wanfala barava gud woman.”

Jehovah encouragem pipol bilong hem for lukaotem gud samting. (Emos 5:14) Wei for duim olsem bae helpem iumi for lovem olketa standard bilong Jehovah, and tu, bae hem strongim iumi for duim wanem hem gud.

Iumi traem best for kamap gudfala man and for duim gud samting

For duim gud samting for narawan hem no minim iumi mas duim samting wea ova tumas or mas givim olketa expensive present. Olsem example, wanfala artist wea paint hem mas iusim paint brush staka taem for paintim wanfala piksa go kasem taem full piksa showaot klia. Long sem wei tu, wei wea iumi duim staka gud samting savve showimaot klia hao iumi garem gudfala wei.

Bible encouragem iumi for “redi” for duim olketa gudfala samting. (2 Tim. 2:21; Titus 3:1) Taem iumi ting raonem samting wea happen long olketa narawan, maet iumi savve tingim samfala wei wea iumi savve helpem and strongim olketa. (Rome 15:2) Maet iumi savve sharem wanem iumi garem witim olketa narawan. (Provebs 3:27) Maet iumi savve invaetem samwan for kam long haos for kaikai or for story and encouragem each other. Sapos iumi savve samwan hem sik iumi savve visitim hem, givim kaikai, or ringim hem. Tru nao, iumi savve tingim staka wei wea iumi savve talem “gudfala toktok for strongim and helpem olketa wea herem.”—Eph. 4:29.

Iumi laek olsem Jehovah wea evritaem duim gud samting for evriwan. Iumi no laek for favorim eniwan. Wanfala best wei for duim datwan, hem nao for preachim gud nius abaotem Kingdom long evriwan. Olsem Jesus talem, iumi laek for duim gud samting long evriwan nomata long olketa wea maet heitim iumi. (Luke 6:27) Hem gud for evritaem kaen and duim olketa gud samting for olketa narawan bikos “no eni law hem tambuim olketa samting hia.” (Gal. 5:22, 23) Taem iumi showimaot gudfala fasin nomata pipol againstim iumi or iumi kasem hard taem, maet datwan savve mekem olketa narawan for laek lanem truth and for praisem God.—1 Pet. 3:16, 17.

GUDFALA MAN BAE KASEM GUDFALA SAMTING

Bible sei: “Gudfala man, bae garem plande gudfala samting.” (Provebs 14:14) Wanem nao samfala gud samting wea iumi bae kasem? Taem iumi duim gud samting for narawan, olketa tu bae duim gud samting for iumi. (Provebs 14:22) Nomata sapos olketa narawan no treatim iumi gud, iumi shud gohed for duim gud samting for olketa. Taem iumi duim olsem, maet olketa bae changem wei bilong olketa and bae olketa treatim iumi gud.—Rome 12:20, ftn.

Staka talem hao wei for stop for duim nogud samting and traem best for duim gud samting hem helpem olketa. Tingim example bilong Nancy, hem sei: “Taem mi growap, mi nating kea nomoa, mi durong, and mi nating garem eni wei for showimaot respect. Bat, taem mi lane abaotem olketa standard bilong God abaotem wanem hem gud and followim datwan, mi start for feel hapi. Distaem mi garem respect for miseleva and olketa narawan.”

Main reason why iumi laek for garem disfala fasin for duim gud samting hem bikos datwan mekem Jehovah hapi. Nomata sapos staka pipol no lukim wanem iumi duim, Jehovah lukim datwan. Hem savve long evri gud samting wea iumi duim and tingim. (Eph. 6:7, 8) Taem olsem, wanem nao bae iumi kasem? Bible storyim hao Jehovah bae hapi long gudfala man. (Provebs 12:2) Dastawe iumi laek for gohed garem gud fasin. Jehovah promisim hao hem bae givim glory and peace long evriwan wea duim gud samting.—Rome 2:10.

^ par. 2 Mifala changem samfala nem.