Skip to content

Skip to table of contents

Tingting Bilong Hu Nao Iu Followim?

Tingting Bilong Hu Nao Iu Followim?

“No gohed followim wei bilong pipol long disfala world.”—ROME 12:2.

SONG: 88, 45

1, 2. (a) Wanem nao Jesus talem taem Peter sei for hem tingim hemseleva? (Lukim piksa long start bilong study.) (b) Why nao Jesus tok olsem?

OLKETA disaepol bilong Jesus barava seke long samting wea olketa herem. Jesus sei klosap nao bae hem safa and dae. Olketa tingse Jesus bae startim bak kingdom bilong Israel. So aposol Peter nao sei: “Lord, iu no tok olsem bae olketa samting hia no kasem iu nomoa.” Jesus sei long hem: “Satan, iu go from mi nao! Iu stopem mi for no duim wanem God hem laekem bikos samting wea iu tingim hem no tingting bilong God bat hem tingting bilong olketa man nomoa.”—Matt. 16:21-23; Acts 1:6.

2 Samting wea Jesus talem showimaot klia hao tingting bilong Jehovah hem barava difren from tingting bilong world wea Satan kontrolem. (1 John 5:19) Peter encouragem Jesus for garem tingting wea staka pipol long world garem, wea hem nao wei for tingim seleva. Bat Jesus savve tingting bilong Dadi bilong hem no olsem. Hem savve Jehovah laekem hem for redyim hemseleva for safa and dae. Ansa bilong Jesus showimaot klia hem acceptim tingting bilong Jehovah, and hem barava rejectim tingting bilong world.

3. Why nao hem no isi for rejectim tingting bilong world and garem sem tingting olsem Jehovah?

3 Waswe long iumi? Waswe, iumi garem tingting bilong Jehovah or tingting bilong world? Iumi olketa Christian waka hard for duim samting wea God laekem. Bat waswe long tingting bilong iumi? Waswe, iumi trae hard for garem sem tingting olsem Jehovah and for ting long samting olsem hao hem ting long datwan? Iumi need for waka hard for duim datwan. Hem barava isi for garem tingting bilong pipol long world, bikos tingting bilong world stap evriwea raonem iumi. (Eph. 2:2) And tu, staka taem pipol long world savve duim nomoa samting wea olketa seleva laekem. Datwan maet here naes long iumi. Tru nao, hem no isi for garem sem tingting olsem Jehovah bat hem barava isi for garem tingting bilong world.

4. (a) Wanem nao bae happen sapos iumi letem tingting bilong world affectim iumi? (b) Wanem nao bae iumi storyim long disfala study?

4 Sapos iumi letem disfala world affectim tingting bilong iumi, gogo bae iumi start for duim samting wea iumiseleva nomoa laekem and laek disaedem seleva wanem hem stret and no stret. (Mark 7:21, 22) Dastawe hem barava important for garem “tingting bilong God” and no “tingting bilong olketa man.” Disfala study bae helpem iumi for duim datwan. Iumi bae storyim olketa reason why hem gud for garem sem tingting olsem Jehovah, and hao datwan no strict tumas bat hem savve helpem iumi. And tu, bae iumi storyim hao iumi savve stap klia from tingting bilong world mekem datwan no affectim iumi. Long next study, iumi bae storyim hao for savve long tingting bilong Jehovah abaotem samfala samting and hao for mekem tingting bilong iumi semsem olsem hem.

GAREM TINGTING BILONG JEHOVAH AND BAE IU KASEM GUD SAMTING

5. Why nao samfala no laekem olketa narawan for affectim tingting bilong olketa?

5 Samfala pipol no laekem eniwan for affectim tingting bilong olketa. Olketa savve sei: “Mi followim tingting bilong miseleva.” Diswan maet minim olketa laek mekem olketa disison bilong olketa seleva nomoa, and olketa sei olketa garem raet for duim datwan. Olketa no laekem eniwan for kontrolem or forcem olketa for followim wei bilong olketa narawan. *

6. (a) Wanem kaen freedom nao Jehovah givim long iumi? (b) Waswe, datfala freedom garem spialaen?

6 Wei for garem sem tingting olsem Jehovah no minim iumi bae no garem nao tingting bilong iumiseleva. Long 2 Corinth 3:17, hem sei: “Olketa wea kasem holy spirit bilong Jehovah, olketa free.” Jehovah givim iumi freedom for chus for kamap wanem kaen man. Iumi savve chusim wanem iumi laekem and duim wanem iumi interest long hem. Jehovah creatim iumi for olsem. Bat freedom bilong iumi garem spialaen. (Readim 1 Peter 2:16.) Taem iumi need for disaedem wanem nao stret and no stret, Jehovah laekem iumi for iusim Bible for helpem iumi for mekem disison. Waswe, tingting bilong Jehovah strict tumas or hem savve helpem iumi?

7, 8. Sapos iumi garem tingting olsem Jehovah, waswe, datwan stopem iumi for duim wanem iumi laekem? Storyim example.

7 Tingim disfala example. Parents traem best for teachim pikinini bilong olketa for savve long samting wea stret. Olketa savve teachim pikinini for honest, waka hard, and for tingim narawan. Datwan no showimaot parents strict tumas. Bat, olketa redyim pikinini bilong olketa for kasem gud samting long laef. Taem olketa pikinini big and lusim haos, olketa free for chusim wanem olketa seleva laekem. Sapos olketa disaed for followim stret samting wea parents teachim, olketa bae mekem olketa wise disison wea bae mekem olketa no regret bihaen. Datwan savve mekem olketa misstim staka problem and wari.

8 Jehovah hem olsem gudfala dadi wea laekem olketa pikinini bilong hem for garem barava gudfala laef. (Aesaea 48:17, 18) So hem teachim iumi olketa principle saed long wei bilong iumi and hao iumi shud treatim olketa narawan. Hem laekem iumi for lane for ting long wanfala samting long sem wei wea hem ting long datwan and for followim olketa standard bilong hem. Hem no stopem iumi for duim samting, bat hem helpem iumi for ting raonem and minim gud olketa samting. (Sams 92:5; Provebs 2:1-5; Aesaea 55:9) Taem olsem, iumi savve mekem olketa wise disison and long semtaem iumi free for chusim samting wea iumiseleva laekem. Datwan bae mekem iumi barava hapi. (Sams 1:2, 3) Taem iumi garem tingting bilong Jehovah, iumi savve kasem staka gud samting!

TINGTING BILONG JEHOVAH HEM NAMBAWAN

9, 10. Wanem nao showimaot tingting bilong Jehovah hem winim tingting bilong world?

9 Nara reason why iumi laekem tingting bilong iumi for olsem Jehovah, hem bikos tingting bilong Jehovah hem winim tingting bilong world. Pipol long world givim advaes abaotem hao for garem olketa gudfala wei, gudfala waka, hao famili savve hapi, and olketa nara samting long laef. Bat staka advaes hia barava difren from tingting bilong Jehovah. Olsem example, staka taem world encouragem pipol for aftarem nomoa samting wea olketa seleva laekem. Olketa sei hem stret nomoa for tufala wea no marit for duim sex. And samfala taem olketa sei olketa wea marit bae hapi, sapos olketa separate or divorce nomata olketa no garem eni gud reason for duim datwan. Olketa advaes hia barava againstim samting wea Bible teachim. Bat waswe, advaes bilong world hem fitim iumi distaem winim advaes long Bible?

10 Jesus sei gud samting savve kamaot sapos man garem wisdom. (Matt. 11:19) World gohed for mekem staka niu samting saed long technology, bat hem nating finisim olketa big problem wea mekem iumi no hapi, olsem war, wei for heitim man from difren ples, and criminal fasin. And tu, world sei hem olraet nomoa for duim sex witim eniwan nomoa. Bat staka pipol luksavve hao datwan spoelem famili, kosim sik, and samfala nara nogud samting moa. Waswe long olketa advaes bilong Jehovah? Olketa Christian wea garem tingting bilong Jehovah garem hapi famili, healthy, and garem peace midolwan pipol bilong Jehovah evriwea long world. (Aesaea 2:4; Acts 10:34, 35; 1 Cor. 6:9-11) Diswan showimaot klia tingting bilong Jehovah barava winim tingting bilong world.

11. Moses followim tingting bilong hu, and wanem nao kamaot from datwan?

11 Olketa wea faithful for worshipim Jehovah bifor luksavve tingting bilong Jehovah hem barava nambawan. Olsem example, nomata “olketa bilong Egypt teachim Moses evri samting wea olketa savve long hem,” Moses savve trufala wisdom hem kam from Jehovah. (Acts 7:22; Sams 90:12) So hem askem Jehovah: “Tisim mi olketa wei blong yu.” (Eksodas 33:13) From Moses followim tingting bilong Jehovah, Jehovah iusim hem for fulfillim plan bilong Hem and hem showimaot hem tinghae long Moses taem hem talem hao Moses hem man wea garem strongfala faith.—Heb. 11:24-27.

12. Wanem nao Paul iusim for helpem hem for mekem olketa disison?

12 Aposol Paul hem skul gud and kleva tumas, and luk olsem hem savve story long tufala languis. (Acts 5:34; 21:37, 39; 22:2, 3) Bat, taem hem mas disaedem samfala samting, hem rejectim tingting bilong world and depend long Bible for helpem hem mekem olketa disison. (Readim Acts 17:2; 1 Corinth 2:6, 7, 13.) From datwan, staka gud samting kamaot from ministry bilong Paul and hem luk forward for kasem reward wea bae stap for olowe.—2 Tim. 4:8.

13. Hu nao garem responsibility for changem tingting bilong iumi mekem iumi garem sem tingting olsem Jehovah?

13 Tru nao, tingting bilong God hem barava winim tingting bilong world. Sapos iumi followim olketa standard bilong God, iumi bae barava hapi and satisfae. Bat Jehovah no forcem iumi for garem sem tingting olsem hem. “Datfala wakaman wea faithful and wise” hem no bossim tingting bilong iumi, and olketa elder tu no olsem. (Matt. 24:45; 2 Cor. 1:24) Iumi wanwan garem responsibility for changem tingting bilong iumi mekem iumi ting long samting olsem hao Jehovah ting long datwan. Hao nao iumi savve duim datwan?

NO GOHED FOLLOWIM WEI BILONG DISFALA WORLD

14, 15. (a) Wanem nao iumi mas ting raonem mekem iumi garem sem tingting olsem Jehovah? (b) Olsem Rome 12:2 storyim, why nao iumi mas no letem olketa idea bilong world for affectim mind bilong iumi? Storyim example.

14 Rome 12:2 hem sei: “No gohed followim wei bilong pipol long disfala world. Changem wei bilong iufala long wei for changem tingting, mekem iufala luksavve long samting wea God laekem iumi for duim, wea hem gudfala and stret and wea hem hapi long hem.” Disfala scripture helpem iumi for luksavve nomata wanem nao affectim tingting bilong iumi bifor iumi lanem truth, iumi savve changem tingting bilong iumi for kamap olsem bilong God. Nomata maet samting wea kasem iumi long laef and samfala wei wea iumi born kam witim hem affectim hao iumi ting abaotem samting, mind bilong iumi savve change. Staka taem, wanem iumi ting abaotem savve changem mind bilong iumi. So sapos iumi ting raonem hao Jehovah ting abaotem samting, datwan bae helpem iumi for luksavve hao tingting bilong hem stret evritaem. Then iumi bae barava laekem for ting long samting olsem hao Jehovah ting long datwan.

15 Bat for iumi garem tingting bilong Jehovah, iumi mas “no gohed followim wei bilong pipol long disfala world.” Diswan minim iumi mas stop for lukluk, readim, and lisin long eni samting wea savve mekem iumi mekhae long olketa idea wea againstim tingting bilong God. For helpem iumi minim why datwan hem important iumi bae storyim example abaotem kaikai. Samwan wea laek for healthy maet kaikaim healthy kaikai. Bat, bae hem hard waka nating nomoa sapos long semtaem hem gohed for kaikaim rotten kaikai! Long sem wei, iumi hard waka nating nomoa sapos iumi lane abaotem tingting bilong Jehovah bat long semtaem iumi letem olketa idea bilong world for affectim iumi.

16. Iumi mas protectim iumiseleva from wanem?

16 Waswe, iumi savve stap klia evribit from olketa idea bilong world? Nomoa, bikos iumi stap insaed world so hard for iumi stap klia evribit. (1 Cor. 5:9, 10) Nomata taem iumi preach iumi herem pipol storyim olketa rong idea and false biliv bilong olketa. So samfala taem hem hard for iumi barava stap klia long olketa rong idea hia, bat iumi no laek for gohed tingim or acceptim datwan. Olsem Jesus, iumi shud kwiktaem rejectim olketa tingting wea Satan laekem iumi for garem. And tu, iumi savve protectim tingting and heart bilong iumi taem iumi traem best for stap klia long olketa tingting bilong world.—Readim Provebs 4:23.

17. Hao nao iumi savve protectim iumiseleva from tingting bilong world?

17 Olsem example, iumi shud careful taem iumi chusim olketa fren bilong iumi. Bible talem klia hao sapos iumi fren klos witim pipol wea no worshipim Jehovah, iumi bae start for garem sem tingting olsem olketa. (Provebs 13:20; 1 Cor. 15:12, 32, 33) And tu, iumi shud tingting gud taem iumi chusim olketa video, music, and buk. Taem iumi rejectim olketa samting wea mekhae long evolution, raf fasin, or wei for durong, iumi protectim mind bilong iumi for no garem olketa idea wea “againstim datfala savve abaotem God.”—2 Cor. 10:5.

Waswe, iu helpem pikinini bilong iu for rejectim olketa movie and buk wea savve spoelem hem? (Paragraf 18, 19 storyim diswan)

18, 19. (a) Why nao iumi mas careful long tingting bilong world wea no barava klia? (b) Olketa wanem kwestin nao iumi shud ting raonem, and why nao olsem?

18 Iumi mas luksavve and rejectim olketa idea bilong world nomata maet olketa idea hia no barava klia. Olsem example, samfala nius report storyim samting long wei wea sapotim idea bilong wanfala political party. And samfala story long nius mekhae long olketa goal and samting wea pipol duim wea world tinghae long hem. Samfala movie and buk mekhae long wei for tingim seleva or sei famili nao important, wea maet datwan luk olsem hem naes, fitim, and barava stret. Bat, kaen tingting olsem hem againstim wanem Bible talem abaotem hao famili and iumiseleva, bae hapi sapos iumi lovem Jehovah winim evri nara samting. (Matt. 22:36-39) And tu, samfala movie and buk for olketa pikinini maet fitim, bat samfala samting insaed maet gogo mekem olketa pikinini for acceptim olketa fasin wea no stret.

19 Diswan no minim hem rong for enjoyim wei for lukluk long movie, lisin long music, or readim eni buk. Bat iumi shud ting raonem olketa kwestin hia: ‘Waswe, mi luksavve long olketa idea bilong world nomata hem no barava showaot klia? Waswe, mi protectim pikinini bilong mi and miseleva tu from samfala TV program and buk? Waswe, mi helpem pikinini bilong mi for garem sem tingting olsem Jehovah mekem hem no followim olketa idea bilong world wea hem lukim and herem?’ Sapos iumi luksavve tingting bilong God hem difren from tingting bilong world, datwan bae helpem iumi for “no gohed followim wei bilong pipol long disfala world.”

HU NAO IU FOLLOWIM TINGTING BILONG HEM DISTAEM?

20. Hao nao bae iumi luksavve hu nao iumi followim tingting bilong hem?

20 Tingim diswan, only tufala ples nomoa iumi savve kasem information, from Jehovah and from world bilong Satan. Hu nao iumi followim tingting bilong hem? Hem depend long wea iumi kasem information. Sapos iumi acceptim olketa idea bilong world, datwan bae affectim tingting bilong iumi, and bae iumi duim samting and garem tingting olsem pipol long world. Dastawe hem barava important for tingting gud taem iumi chusim wanem iumi lukim, readim, lisin long hem, and tingting abaotem.

21. Wanem nao bae iumi storyim long next study?

21 Long disfala study, iumi lanem hao sapos iumi laek for garem sem tingting olsem Jehovah, iumi mas no letem tingting bilong world for affectim iumi. Iumi no just duim datwan nomoa, bat iumi mas ting raonem hao God ting long wanfala samting. Datwan bae helpem iumi for mekem tingting bilong iumi kamap olsem tingting bilong Jehovah. Long next study, iumi bae storyim hao for duim datwan.

^ par. 5 Olketa narawan savve affectim tingting bilong iumi. So nomata olketa wea barava independent, olketa olsem tu. Olsem example, sapos man ting abaotem wanfala important samting olsem hao laef hem start, or maet hem ting abaotem simpol samting olsem wanem kaleko for werem, olketa idea or tingting bilong narawan bae affectim lelebet wanem hem disaedem. Only samting wea iumi fit for duim nomoa hem for chusim hu nao bae iumi letem for affectim tingting bilong iumi.