Skip to content

Skip to table of contents

‘Love Mas Showaot Long Samting wea Iumi Duim and Hem Mas Tru Wan’

‘Love Mas Showaot Long Samting wea Iumi Duim and Hem Mas Tru Wan’

“Love bilong iumi mas no showaot long samting wea iumi talem nomoa, bat hem mas showaot long samting wea iumi duim and hem mas tru wan.”—1 JOHN 3:18.

SONG: 72, 124

1. Wanem kaen love nao hem winim evri nara love, and why nao olsem? (Lukim piksa long start bilong study.)

LOVE hem kam from Jehovah. (1 John 4:7) Love (a·gaʹpe) wea followim olketa Bible principle hem winim evri nara love. Disfala love no wanfala feeling nomoa, bat hem savve mekem iumi for tingim and duim samting for helpem narawan. Man wea garem disfala love hem no savve selfish. Taem iumi showimaot diskaen love, bae iumi hapi and garem gudfala laef.

2, 3. Wanem nao Jehovah duim wea showimaot hem lovem olketa man and no tingim hemseleva?

2 Bifor Jehovah creatim Adam and Eve, hem duim samting wea showimaot hem lovem olketa man. Hem wakem earth for garem evri samting wea olketa man needim mekem olketa savve gohed laef. Bat samting wea barava nambawan, Jehovah mekem earth for kamap ples wea iumi barava enjoyim laef. Jehovah no tingim hemseleva, bat hem tingim iumi dastawe hem duim datwan. Bihaen Jehovah redyim evri samting long earth, hem creatim olketa man and givim olketa hope for laef olowe long Paradaes.

3 Bihaen Adam and Eve bighed and againstim Jehovah, hem showimaot bigfala love for olketa man. Jehovah sure samfala wea kam from laen bilong Adam bae lovem hem, so hem givim ransom sakrifaes bilong Son bilong hem for sevem olketa. (Gen. 3:15; 1 John 4:10) Taem Jehovah promisim datfala ransom, hem olsem hem givim finis datfala sakrifaes. Then bihaen 4,000 year, taem Jehovah givim kam spesol Son bilong hem for dae for evriwan, datwan showimaot hem no tingim hemseleva. (John 3:16) Iumi barava tinghae long wei wea Jehovah lovem iumi and hem no tingim hemseleva!

4. Why nao olketa man wea no perfect savve showimaot love?

4 Waswe, iumi savve showimaot diskaen love nomata iumi no perfect? Yes. Jehovah wakem iumi for olsem hem. So nomata iumi no perfect, iumi savve gohed showimaot love nomata hem no isi for duim datwan. Taem Abel sakrifaesim best animal for Jehovah, datwan showimaot hem lovem God and hem no tingim hemseleva. (Gen. 4:3, 4) Nomata pipol no laek lisin taem Noah preachim message bilong God, hem showimaot hem lovem pipol and no tingim hemseleva taem hem gohed preach for staka year. (2 Pet. 2:5) And tu, Abraham showimaot hem lovem God winim eni nara samting taem hem willing for sakrifaesim son bilong hem Isaac wea hem barava lovem. (Jas. 2:21) Olsem olketa faithful man hia, iumi tu laek for showimaot love nomata long taem wea hem no isi.

LOVE WEA TRU AND LOVE WEA NO TRU

5. Long olketa wanem wei nao iumi savve showimaot love wea tru?

5 Bible encouragem iumi for showimaot love ‘no long samting wea iumi talem nomoa, bat long samting wea iumi duim and hem mas tru wan.’ (1 John 3:18) Waswe, datwan minim bae iumi no showimaot love long samting wea iumi talem? Nomoa. (1 Thess. 4:18) Hem minim, hem no inaf for just sei “Mi lovem iu.” Iumi need for duim samting for showimaot datwan. Olsem example, sapos brata or sista bilong iumi no garem inaf kaikai or kaleko, iumi no talem kaenfala toktok nomoa, bat iumi mas duim samting for helpem hem. (Jas. 2:15, 16) Long sem wei tu, from iumi lovem Jehovah and pipol, iumi no just prea for God ‘sendem olketa wakaman’ for go preach, bat iumi nao mas waka hard long ministry.—Matt. 9:38.

6, 7. (a) Wanem kaen love nao hem tru wan? (b) Wanem nao samfala example wea showimaot love wea no tru?

6 Aposol John sei iumi mas showimaot love long “samting wea iumi duim and hem mas tru wan.” Aposol Paul tu sei ‘love bilong iumi mas tru wan.’ (Rome 12:9; 2 Cor. 6:6) Sapos man act olsem hem lovem narawan, bat hem haedem really tingting bilong hem, diswan minim hem hypocrite. So waswe, man wea hypocrite savve showimaot love wea “tru”? Nomoa, kaen love olsem hem no tru wan and hem iusles nomoa.

7 Iumi bae storyim samfala example wea showimaot love wea no tru. Taem Satan story long Eve long garden bilong Eden, wanem hem talem mekem Eve tingse Satan laekem hem for kasem gud samting. Bat wanem Satan duim showimaot hem selfish and hem hypocrite. (Gen. 3:4, 5) Taem David kamap king, hem garem wanfala fren wea nem bilong hem Ahithophel. Bat Ahithophel againstim hem from hem laek for kasem hae position. Samting wea hem duim showimaot hem no wanfala tru fren. (2 Sam. 15:31) Distaem olketa apostate and olketa narawan wea mekem kongregeson for no wan mind, savve talem olketa toktok wea mekem olketa narawan tingse olketa showimaot love, batawea olketa laea nomoa.—Rome 16:17, 18.

8. Wanem kwestin nao iumi wanwan shud ting raonem?

8 Hem nogud tumas taem man showimaot love wea hypocrite, bikos hem duim datwan for laea long pipol. Man savve laea long narawan, bat hem no savve laea long Jehovah. Jesus sei man wea hypocrite bae kasem ‘panis.’ (Matt. 24:51) From iumi worshipim Jehovah, iumi mas no laea long wei bilong iumi. So tingim disfala kwestin: ‘Waswe, mi showimaot love wea tru wan, or mi tingim miseleva nomoa and mi no honest?’ Iumi bae storyim naenfala wei wea iumi savve showimaot love wea “hem tru.”

SHOWIMAOT ‘LOVE LONG SAMTING WEA IUMI DUIM AND HEM MAS TRU WAN’

9. Sapos iumi garem love wea tru, wanem nao iumi bae duim?

9 Hapi for duim waka nomata olketa narawan no savve long samting wea iumi duim. Nomata no eniwan lukim samting wea iumi duim, iumi shud willing for duim olketa samting for showimaot iumi lovem and kaen long narawan. (Readim Matthew 6:1-4.) Ananias and Sapphira no duim olsem. Taem tufala givim donation, tufala laekem olketa narawan for savve long datwan. And tu, tufala laea abaotem haomas selen tufala givim, and from datwan tufala kasem panis. (Acts 5:1-10) Bat sapos iumi lovem olketa brata and sista, iumi bae hapi for duim olketa gud samting for olketa and no laekem olketa narawan for savve abaotem datwan. Iumi savve lane from example bilong olketa brata wea helpem Governing Body for redyim spiritual kaikai. Olketa no laekem pipol for mekhae long olketa and olketa no storyim tu waka wea olketa duim.

10. Hao nao iumi savve showimaot iumi respectim olketa narawan?

10 Showimaot respect long narawan. (Readim Rome 12:10.) Jesus showimaot hem tinghae long olketa aposol taem hem wasim leg bilong olketa. (John 13:3-5, 12-15) Iumi shud traem best for hambol olsem Jesus and willing for helpem narawan olsem hem duim. Firstaem olketa aposol no minim samting wea Jesus duim, bat bihaen olketa kasem holy spirit nao olketa just minim. (John 13:7) Iumi showimaot iumi respectim narawan taem iumi no tinghae long iumiseleva from iumi skul gud, garem staka selen, or garem spesol assignment. (Rome 12:3) Iumi no jealous taem olketa narawan kasem praise, bat iumi hapi witim olketa nomata iumi tingse olketa shud praisem iumi tu.

11. Why nao iumi mas honest taem iumi praisem narawan?

11 Praisem olketa narawan. Lukaotem chance for praisem olketa narawan. Iumi savve “strongim and helpem” olketa narawan taem iumi praisem olketa. (Eph. 4:29) Bat iumi laek for mek sure iumi honest taem iumi praisem narawan and no talem samting just for mekem hem feel gud nomoa, and iumi maet hol bak for givim kaonsel wea iumi shud givim. (Prov. 29:5) Iumi bae hypocrite sapos iumi praisem narawan, and then bihaen, iumi tok spoelem hem moa. Aposol Paul hem gudfala example long wei for showimaot love wea tru. Taem hem raet for olketa Christian long Corinth, hem praisem olketa for gud samting wea olketa duim. (1 Cor. 11:2) Bat taem olketa duim samting wea no stret, hem kaonselem olketa and hem explainim long kaen and kliafala wei why hem duim datwan.—1 Cor. 11:20-22.

Iumi kaen and showimaot love taem iumi givim wanem olketa brata and sista bilong iumi needim (Paragraf 12 storyim diswan)

12. Hao nao iumi savve showimaot love wea tru taem iumi welkamim narawan?

12 Welkamim narawan. Jehovah talem iumi for mas kaen long olketa brata and sista. (Readim 1 John 3:17.) Bat iumi mas garem stretfala reason for showimaot wei for welkam. So hem gud for tingim olketa kwestin hia: ‘Waswe, mi invaetem nomoa olketa fren bilong mi for kam long haos, or olketa wea mi tinghae long olketa nomoa? Waswe, mi invaetem nomoa pipol wea mi savve olketa bae duim gud samting for mi? Or waswe, mi kaen long olketa brata and sista wea mi no savve gud long olketa, and maet olketa wea no fit for duim eni gud samting for mi?’ (Luke 14:12-14) Or hao sapos wanfala brata needim help bikos hem no mekem wanfala wise disison? Or hao sapos eniwan wea iumi invaetem hem no thankiu long iumi? Jehovah sei: “Iufala mas hapi for welkamim narawan and no komplen abaotem datwan.” (1 Pet. 4:9) Taem iumi followim diswan, iumi bae barava hapi from iumi garem stretfala reason for welkamim narawan.—Acts 20:35.

13. (a) Why nao samfala taem hem no isi for patient witim olketa wea wik? (b) Wanem nao iumi savve duim for helpem olketa wea wik?

13 Helpem olketa wea wik. Sapos love bilong iumi hem tru, bae iumi obeyim komand long Bible for “helpem olketa wea wik, and patient long evriwan.” Bat diswan hem no isi samting for duim. (1 Thess. 5:14) Staka savve wik, bat faith bilong olketa savve kamap strong moa bihaen. Bat samfala narawan, needim iumi for patient witim olketa taem iumi gohed for helpem olketa. Iumi savve helpem olketa taem iumi iusim Bible for encouragem olketa, invaetem olketa for preach witim iumi, or for just lisin long olketa. And tu, iumi mas luksavve iumi evriwan garem wik point and olketa gudfala wei tu. So iumi shud no sei wanfala brata or sista hem “strong” or “wik.” Nomata aposol Paul tu sei hem garem olketa wik point. (2 Cor. 12:9, 10) Iumi evriwan needim help and encouragement from each other.

14. Wanem nao iumi mas willing for duim for gohed garem peace witim olketa brata and sista?

14 Mek peace. Hem important tumas for iumi garem peace witim olketa brata and sista, nomata sapos iumi feel olsem olketa treatim iumi long wei wea no stret or olketa no minim iumi. (Readim Rome 12:17, 18.) Sapos iumi mekem narawan feel nogud, iumi shud sei sorre. Bat sorre bilong iumi mas tru wan. Olsem example, winim wei for sei, “Sorre nao iu feel nogud,” hem gud for sei, “Sorre nao mi talem samting wea mekem iu feel nogud.” Hem important tumas for hasband and waef garem peace. Hem no stret for tufala act olsem tufala lovem each other taem olketa narawan stap, bat taem olketa stap seleva olketa les for tok long each other, tok spoelem each other, or maet killim each other.

15. Hao nao iumi savve showimaot trufala wei for forgive?

15 Willing for forgive. Sapos samwan mekem iumi feel nogud, iumi shud willing for forgivim hem and no tingim moa datwan. Iumi shud duim datwan nomata sapos hem no luksavve hem mekem iumi feel nogud. Iumi willing for forgive taem iumi ‘lovem narawan, no kros, stap gud tugeta, and traem best for keepim wei for wan mind wea holy spirit helpem iumi for garem.’ (Eph. 4:2, 3) Sapos wei wea iumi forgive hem tru wan, iumi bae “no tingim olowe nogud samting wea narawan duim” long iumi. (1 Cor. 13:4, 5) Sapos iumi gohed for tingim samting wea happen, datwan bae spoelem wei wea iumi fren witim olketa brata and sista bilong iumi and Jehovah tu. (Matt. 6:14, 15) Iumi showimaot iumi barava forgivim man wea mekem iumi feel nogud taem iumi prea for hem.—Luke 6:27, 28.

16. Taem iumi kasem wanfala assignment, hao nao iumi shud ting long datwan?

16 No tingim iumiseleva. Taem iumi kasem wanfala assignment long organization bilong Jehovah, iumi savve showimaot iumi garem love wea tru taem iumi ‘no tingim iumiseleva nomoa, bat tingim nara pipol tu.’ (1 Cor. 10:24) Olsem example, long taem bilong assembly and convention, olketa wea kasem assignment for attendant savve arrive firstaem bifor evriwan kam. Nomata olketa savve mekius long datfala chance for markem best ples for olketa and famili bilong olketa for sidaon long hem, olketa no duim datwan. Taem olketa duim olsem, datwan showimaot olketa garem love wea tru. Hao nao iu savve followim example bilong olketa?

17. Love savve mekem brata or sista wea duim serious sin for duim wanem?

17 Man wea duim sin mas talemaot and no duim moa. Samfala brata and sista wea duim serious sin, maet trae for haedem datwan. Maet olketa feel shame or maet olketa no laek mekem narawan feel nogud. (Prov. 28:13) Bat man wea haedem sin bilong hem, no showimaot love. Datwan bae spoelem hemseleva and olketa narawan, bikos Jehovah savve stopem holy spirit for blessim kongregeson and kongregeson bae no garem peace. (Eph. 4:30) So sapos samwan duim wanfala serious sin, love wea tru savve mekem hem for go story long olketa elder for kasem help.—Jas. 5:14, 15.

18. Why nao hem important for iumi showimaot love wea tru?

18 Love hem winim evri nara fasin. (1 Cor. 13:13) Hem helpem pipol for luksavve iumi olketa trufala follower bilong Jesus, and iumi followim example bilong Jehovah wea hem God bilong love. (Eph. 5:1, 2) Paul sei: “Sapos mi no garem love, samting wea mi duim hem iusles nomoa.” (1 Cor. 13:2) Iumi laek for gohed showimaot love no long “samting wea iumi talem nomoa, bat hem mas showaot long samting wea iumi duim and hem mas tru wan.”