Skip to content

Skip to table of contents

Garem Peace Long Mind and Heart Nomata Eni Change Kamap

Garem Peace Long Mind and Heart Nomata Eni Change Kamap

“Mi barava hapi an tingting blong mi hemi kuaet.”—SAMS 131:2.

SONG: 128, 129

1, 2. (a) Taem wanfala change wea wanfala Christian no expectim hem happen, hao nao datwan savve affectim hem? (Lukim piksa long start bilong study.) (b) Olsem Sams 131 storyim, wanem nao savve helpem iumi for garem peace long mind and heart?

TAEM Lloyd and Alexandra wea serve long Bethel for winim 25 year, herem tufala kasem assignment for go pioneer, firstaem tufala feel sorre. Lloyd sei: “Mi feel olsem Bethel and assignment bilong mi long there hem laef bilong mi and hem nomoa mi savve long hem. Mi acceptim olketa reason for change bat long olketa week and olketa month bihaen, staka taem mi feel olsem olketa no laekem mi nao.” Samfala taem Lloyd savve feel hapi and bihaen hem feel sorre moa.

2 Taem iumi kasem samting long laef wea iumi no expectim, olketa change wea kamap maet mekem iumi stress or wari tumas. (Provebs 12:25) Maet samfala taem hem no isi for acceptim olketa change hia. Long taem olsem, wanem nao iumi savve duim for tingting bilong iumi hem kwaet and garem peace? (Readim Sams 131:1-3.) Bae iumi storyim example bilong samfala wea worshipim Jehovah bifor and distaem wea gohed for garem peace long mind and heart nomata eni change kamap.

HAO “PEACE BILONG GOD” SAVVE HELPEM IUMI

3. Hao nao laef bilong Joseph kwiktaem nomoa hem change?

3 Joseph hem samting olsem 17 year taem olketa brata bilong hem salem hem for kamap slave. From Joseph hem favorite son bilong dadi bilong hem, datwan mekem olketa brata bilong hem jealous. (Jenesis 37:2-4, 23-28) For samting olsem 13 year, Joseph safa from hem slave long Egypt, and bihaen hem stap long prison. And tu, hem stap farawe from dadi bilong hem wea hem barava lovem. Wanem nao helpem Joseph for no kros and no givap?

4. (a) Taem Joseph long prison, wanem nao hem tingim? (b) Hao nao Jehovah ansarem prea bilong Joseph?

4 Taem Joseph safa long prison, luk olsem hem ting raonem olketa samting wea Jehovah duim for helpem hem. (Jenesis 39:21; Sams 105:17-19) Olketa dream wea Joseph lukim taem hem young helpem hem for barava sure Jehovah hapi long hem. (Jenesis 37:5-11) Luk olsem staka taem hem barava prea strong long Jehovah. (Sams 145:18) Jehovah ansarem prea bilong Joseph, and datwan mekem Joseph for barava trustim hao Jehovah bae “stap wetem hem” long evri hard taem wea hem kasem.—Acts 7:9, 10. *

5. Hao nao “peace bilong God” helpem iumi for disaed strong for kasem olketa spiritual goal bilong iumi?

5 Nomata iumi kasem eni hard taem, iumi savve lukim wei wea “peace bilong God” savve helpem and gaedem tingting bilong iumi. (Readim Philippi 4:6, 7.) So, sapos iumi trustim Jehovah taem iumi barava wari tumas, peace bilong God bae strongim iumi for kasem olketa spiritual goal bilong iumi and helpem iumi for no givap. Bae iumi storyim samfala example bilong olketa brata and sista distaem wea duim datwan.

ASKEM JEHOVAH FOR HELPEM IU GAREM PEACE MOA

6, 7. Hao nao wei for prea savve helpem iumi for garem peace long mind and heart moa? Storyim example.

6 Taem Ryan and Juliette herem hao tufala finis from assignment bilong tufala olsem temporary spesol pioneer, tufala feel sorre tumas. Ryan sei: “Stretawe mitufala prea long Jehovah. Mitufala luksavve mitufala garem nambawan chance for showimaot mitufala trustim hem. Staka long kongregeson bilong mifala olketa niu long truth, so mitufala prea for Jehovah helpem mitufala for showimaot gudfala example for faithful.”

7 Hao nao Jehovah ansarem prea bilong tufala? Ryan sei: “Stretawe bihaen mitufala prea, nogud feeling and wari wea mitufala garem hem finis nao. Peace bilong God hem gaedem heart and tingting bilong mitufala. Mitufala luksavve Jehovah savve gohed iusim mitufala sapos mitufala trustim hem.”

8-10. (a) Hao nao holy spirit bilong God helpem iumi for deal witim wei for wari? (b) Hao nao Jehovah savve helpem iumi taem iumi traem best for worshipim hem?

8 Holy spirit helpem tingting bilong iumi for kwaet, and mekem iumi tingim olketa main scripture wea savve helpem iumi for duim olketa spiritual samting firstaem. (Readim John 14:26, 27.) Tingim wanfala couple, Philip and Mary, wea bin serve long Bethel for klosap 25 year. Insaed fofala month, mami bilong tufala evriwan and wanfala relative dae. And tu, tufala mas lukaftarem dadi bilong Mary wea garem sik bilong olketa olo, wea olketa kolem dementia.

9 Philip sei: “Mi tingse mi savve deal witim datwan, bat mi feel olsem mi no duim wanfala samting. Then mi lukim Colossae 1:11 long wanfala Wastaoa study article. Hem tru, mi no givap, bat mi need for duim moa samting. Mi need for no ‘givap and gohed for patient and hapi.’ Disfala verse helpem mi for savve, wei for hapi hem no depend long olketa samting wea kamap long laef, bat hem depend long wei wea holy spirit bilong God helpem mi.”

10 From Philip and Mary waka hard for duim olketa spiritual samting nomata hard taem kasem tufala, Jehovah blessim tufala long staka difren wei. No longtaem bihaen tufala lusim Bethel, tufala garem olketa Bible study wea gohed gud and laek study winim wantaem insaed week. Mary ting go bak and hem sei: “Wei wea mitufala garem olketa Bible study, datwan nao mekem mitufala hapi and hem olsem Jehovah sei no wari evriting bae olraet nomoa.”

DUIM SAMTING MEKEM JEHOVAH SAVVE BLESSIM

Hao nao iumi savve followim example bilong Joseph nomata taem eni change kamap? (Paragraf 11-13 storyim diswan)

11, 12. (a) Wanem samting nao Joseph duim wea mekem Jehovah blessim? (b) Wanem gud samting nao Joseph kasem from hem no givap?

11 Taem eni change seknomoa happen, datwan savve mekem iumi wari and tingim nomoa problem wea kasem iumi. Maet Joseph tu hem olsem. Bat winim wei for duim datwan, hem disaed for duim samting wea bae mekem Jehovah savve blessim hem. Nomata Joseph stap long prison, hem waka hard for duim eni waka wea bigman bilong prison givim long hem, olsem hem savve duim taem hem waka for Potiphar.—Jenesis 39:21-23.

12 Wanday, olketa askem Joseph for lukaftarem tufala prisoner wea bin duim waka long haos bilong Pharaoh. From Joseph hem kaen, tufala man hia storyim olketa samting wea mekem tufala wari and dream wea tufala lukim long naet bifor. (Jenesis 40:5-8) Nomata Joseph no luksavve long datwan, datfala story hem lead go long wei wea hem bae kamap free. Nomata hem mas stap for tufala year moa long prison, gogo hem kamap free. And long sem day, olketa appointim hem for kamap ruler long Egypt, second long Pharaoh.—Jenesis 41:1, 14-16, 39-41.

13. Nomata iumi kasem hard taem, hao nao iumi savve duim samting mekem Jehovah savve blessim?

13 Olsem Joseph, maet iumi hard for kontrolem samfala samting wea kasem iumi. Bat sapos iumi gohed patient and duim best bilong iumi taem iumi kasem olketa hard taem, datwan showimaot iumi duim samting mekem Jehovah savve blessim. (Sams 37:5) Tru nao, samfala taem iumi savve “konfius,” bat iumi mas no givap, olsem aposol Paul sei: “Wei hem stap for mifala savve gohed nomoa.” (2 Cor. 4:8) Samting wea Paul talem hem fitim iumi tu, especially sapos iumi tingim evritaem ministry bilong iumi.

TINGIM EVRITAEM MINISTRY BILONG IU

14-16. Hao nao Philip datfala man for talemaot gud nius tingim evritaem ministry bilong hem nomata taem olketa change kamap?

14 Philip man for talemaot gud nius hem showimaot gud example for tingim evritaem ministry bilong hem nomata eni change kamap. Bihaen olketa killim dae Stephen, * bigfala persecution kamap againstim olketa Christian long Jerusalem. Long datfala taem, Philip kasem wanfala niu privilege. (Acts 6:1-6) Taem staka disaepol bilong Christ mas muv go long olketa difren ples, Philip no stap nomoa and no duim eni samting, bat hem go preach long Samaria, wanfala taon wea staka pipol no herem yet gud nius.—Matt. 10:5; Acts 8:1, 5.

15 Philip willing for go long eni ples wea holy spirit bilong God leadim hem. So Jehovah iusim hem for startim olketa niu territory. Wei wea Philip no favorim eniwan hem barava comfortim olketa Samaritan, from pipol long Jew savve treatim olketa nogud. Dastawe evriwan wea lisin long hem “barava interest”!—Acts 8:6-8.

16 Bihaen, holy spirit bilong God leadim Philip go long Ashdod and Caesarea, tufala taon wea staka pipol wea no Jew stap long hem. (Acts 8:39, 40) So samting olsem 20 year bihaen Philip preach long Samaria, luk olsem samfala samting long laef bilong hem change. Hem marit and garem famili, and stap long datfala territory wea hem muv go long hem for preach. Nomata olketa change kamap long laef bilong Philip, hem gohed tingim evritaem ministry bilong hem. And from hem duim olsem, Jehovah barava blessim hem and famili bilong hem.—Acts 21:8, 9.

17, 18. Hao nao wei for tingim evritaem ministry helpem iumi for gohed garem balance tingting taem eni change kamap?

17 Staka wea joinim full-taem service storyim hao wei for tingim evritaem ministry helpem olketa for gohed garem balance tingting nomata eni change kamap long laef. Taem wanfala couple long South Africa, Osborne and waef bilong hem Polite, lusim Bethel, tufala tingse bae hem isi nomoa for faendem part-taem waka and ples for stap. Bat Osborne sei: “Samting wea mitufala tingim abaotem waka hem no happen kwiktaem.” Waef bilong hem Polite sei: “Mitufala no faendem eni waka for thrifala month, and mitufala no garem eni selen. Hem barava hard tumas.”

18 Wanem nao helpem tufala for deal witim disfala hard taem? Osborne sei: “Wei for preach witim olketa long kongregeson helpem mitufala for tingim evritaem ministry and for garem stretfala tingting. Mitufala disaed for busy long preaching waka winim wei for stap long haos and wari nomoa, and datwan mekem mitufala barava hapi. Mitufala lukaotem waka, and gogo mitufala faendem waka.”

BARAVA TRUSTIM JEHOVAH

19-21. (a) Wanem nao bae helpem iumi for garem peace long mind and heart? (b) Wanem nao olketa gud samting wea iumi maet kasem taem iumi change followim samting wea iumi no expectim?

19 Olsem olketa example hia showimaot, sapos iumi duim best bilong iumi and barava trustim Jehovah, datwan bae helpem iumi for garem peace long mind and heart. (Readim Maeka 7:7.) Maet iumi start for luksavve iumi kasem staka gud samting taem iumi willing for followim eni change wea kamap. Polite wea iumi storyim antap sei: “Taem mitufala change assignment, datwan helpem mi for luksavve hem important for depend long Jehovah taem laef hem no isi. And datwan strongim wei wea mi fren witim hem.”

20 Mary wea iumi storyim finis, hem gohed pioneer and lukaftarem dadi bilong hem wea olo. Hem sei: “Mi lanem hao taem mi barava wari, mi need for stop, prea, and relax. Wanfala barava important samting wea mi lanem nao hem wei for depend evribit long Jehovah for helpem mi, and datwan nao main samting wea bae mi needim long future.”

21 Lloyd and Alexandra, wea iumi storyim long start, storyim hao olketa change wea kamap long laef bilong tufala testim faith bilong tufala long wei wea tufala no expectim. Tufala sei: “Taem eni samting testim faith bilong mitufala, diswan helpem mitufala for luksavve sapos faith bilong mitufala hem strong or nomoa, and for savve sapos faith bilong mitufala bae helpem mitufala long eni hard taem wea mitufala bae kasem. Diswan mekem mitufala for garem olketa gudfala wei.”

Olketa change wea iumi no expectim savve lead go long olketa blessing wea iumi no expectim! (Paragraf 19-21 storyim diswan)

22. Wanem nao iumi sure iumi bae kasem sapos iumi duim best bilong iumi for deal witim olketa change wea iumi feisim distaem?

22 Sapos iu kasem samting long laef wea iu no expectim, maet from iu change assignment insaed organization bilong Jehovah, sik, or iu garem nara famili responsibility. Trustim hao Jehovah lovem iu and bae helpem iu long barava taem wea iu needim. (Heb. 4:16; 1 Pet. 5:6, 7) Bat go kasem datfala taem, gohed traem best bilong iu for deal witim olketa change olsem. Fren gud witim Dadi bilong iu long heven thru long prea, and lane for depend long hem evribit. Taem iu duim olsem, iu bae gohed garem peace long mind and heart nomata eni change kamap.

^ par. 4 Samfala year bihaen Joseph kamaot from prison, Jehovah duim samting for comfortim hem taem hem givim hem wanfala son. Hem nemim firstborn bilong hem Manasseh bikos hem sei: “God hemi mekem mi save fogetem nao evri hadwaka blong mi.”—Jenesis 41:51, ftn.

^ par. 14 Lukim article “Waswe, Iu Savve Finis?” long disfala magasin.