Skip to content

Skip to table of contents

Datfala Tetragrammaton, nem bilong God, Jehovah, long Hebrew alphabet, wea man savve readim from raet go long left

Barava Smol Leta Bilong Hebrew Alphabet Strongim Faith

Barava Smol Leta Bilong Hebrew Alphabet Strongim Faith

Waswe, iumi barava bilivim evri promis bilong God bae kamap tru? Jesus barava bilivim olketa promis hia, and wanem hem teachim strongim faith bilong pipol long olketa promis hia tu. Tingim samting wea Jesus story abaotem long Sermon long Maunten, wea stap long Matthew 5:18. Hem sei: “Long sem wei wea iumi sure skae and earth bae stap for olowe, iumi savve sure evri word and evri smol part bilong disfala Law bae kamap tru.”

Barava smol leta bilong Hebrew alphabet hem י (yod), and hem tu firstfala leta bilong datfala Tetragrammaton, wea hem nao nem bilong God, Jehovah. * Olketa scribe and Pharisee ting long evri toktok and word bilong Law bilong God olsem hem barava important, and nomata eni smol leta bilong hem tu.

Jesus sei long sem wei wea skae and earth bae stap for olowe, evri smol part bilong datfala Law bae kamap tru. Bible sei tu skae and earth bae no savve finis. (Psalm 78:69) So disfala toktok bilong Jesus showimaot nomata evri smol part bilong datfala Law bae hem kamap tru.

Waswe, Jehovah God ting long olketa smol samting olsem olketa important? Yes. Tingim diswan: Moses talem olketa Israelite for mas no brekem eni bon bilong Pasova sheepsheep. (Exodus 12:46) Maet olketa tingse datwan smol samting nomoa. Waswe, olketa savve why nao olketa shud no brekem eni bon bilong sheepsheep hia? Maet nomoa. Bat Jehovah God savve diswan piksarem wei wea pipol bae no brekem eni bone bilong Messiah taem olketa hangem hem long post and killim hem dae.—Psalm 34:20; John 19:31-33, 36.

Wanem nao iumi savve lanem from samting wea Jesus talem long Matthew 5:18? Iumi tu savve barava bilivim evri promis bilong Jehovah God bae kamap tru, and evri smol samting wea hem promisim tu. Datfala smol leta long Hebrew alphabet hem barava strongim faith bilong iumi!

^ par. 3 Barava smol leta bilong Greek alphabet hem iota and hem klosap semsem witim datfala Hebrew leta י (yod). From olketa raetem Law bilong Moses long Hebrew languis, luk olsem Jesus story abaotem datfala Hebrew leta.