Skip to content

Skip to table of contents

For finisim sik bilong samwan, doctor mas faendaot wanem nao kosim sik bilong hem

WANEM FOR DUIM

Faendaot Wanem Nao Kosim Olketa Problem

Faendaot Wanem Nao Kosim Olketa Problem

Waswe, iu tingse man savve stretem olketa problem long world? For stretem olketa problem, iumi need for savve wanem nao kosim olketa problem.

Tingim disfala example. Wanfala man wea nem bilong hem Tom, hem sik and gogo hem dae. Doctor wea waka long hospital wea Tom dae long hem sei: “Olketa doctor wea treatim hem taem hem start for sik no trae for faendaot wanem nao kosim sik bilong hem.” Luk olsem olketa doctor wea treatim Tom firstaem givim hem medicine for no feel pain nomoa.

Semkaen samting tu olketa man duim for deal witim olketa problem long world. Olsem example, olketa gavman mekem olketa law, iusim olketa security camera, and garem staka police for deal witim crime. Bat datwan no deal witim samting wea mekem pipol for duim crime. Staka taem wanem pipol tingim, bilivim, and laekem nao mekem olketa for duim nogud samting.

Daniel, wea stap long wanfala poor kantri long South America, sei: “Bifor mifala feel sef. Bat distaem pipol savve holem gun for kam steal. Long evri taon and vilij pipol no stap sef. From pipol poor tumas, olketa showimaot really wei bilong olketa. Staka long olketa greedy and no respectim laef bilong narawan or wanem narawan garem.”

Elias, * from Middle East, ranawe bikos war happen long kantri bilong hem, and then gogo hem studyim Bible. Hem sei: “Long hom taon bilong mi staka famili and gavman tu encouragem olketa young man for joinim war, mekem olketa narawan tinghae long olketa. Pipol talem sem samting long olketa young man long saed bilong enemy tu! Diswan mekem mi luksavve iumi no fit for trustim olketa man for stretem olketa problem.”

Bible hem sei:

  • “Stat long taem wea olketa i smol pikinini nomoa, tingting blong olketa hemi stap finis long olketa samting nogud.”—Jenesis 8:21.

  • “Haat blong man hemi fulap nomoa long laea. ?Hu nao hemi savegud long haat blong man?”—Jeremaea 17:9.

  • “Olketa samting [wea stap long tingting bilong man] nao hem rabis tingting, wei for killim man dae, . . . wei for durong, wei for steal, laea.”—Matthew 15:19.

Man no savve hao for stretem tingting bilong pipol mekem olketa no duim nogud samting long narawan. Distaem wei bilong pipol gohed for kamap worse, olsem iumi storyim long first article. (2 Timothy 3:1-5) Diswan hem happen nomata olketa man savve long staka samting winim enitaem bifor, and hem isi for story witim narawan! So, why nao man no savve mekem peace kamap long world and pipol stap sef? Waswe, olketa fit for duim diswan, or nomoa?

WASWE, MAN FIT FOR STRETEM OLKETA PROBLEM?

Nomata maet olketa man savve stopem pipol for duim olketa nogud samting, hem bae hard for olketa mekem peace kamap and pipol for stap sef. Why nao olsem? Bikos man no fit for duim.

Bible sei: “Man no fit for leadim hemseleva.” (Jeremiah 10:23, NW) Datwan minim God no creatim iumi for rulim narawan. Long sem wei wea God no wakem iumi for stap anda long sea or stap long space, hem no wakem iumi for rulim olketa narawan!

God no creatim iumi for rulim olketa narawan, olsem hem no wakem iumi for stap anda long sea

Wanem Bible talem mek sense. Man no fit and no garem raet for rul ovarem olketa narawan. Olsem example, staka pipol no laekem narawan for talem olketa wanem for duim long laef, or wanem hem stret and wanem hem no stret. And tu, pipol no laekem narawan for talem olketa hao olketa shud ting abaotem olketa subject olsem wei for killim dae baby long bele, wei for man maritim man, or hao for stretem pikinini. Evriwan garem difren tingting abaotem olketa samting hia. So sapos man no fit for rul ovarem narawan, hu nao savve helpem iumi for stretem olketa problem?

Hem mek sense for iumi luk long God for helpem iumi, bikos hem nao wakem iumi! Samfala pipol tingse God no tingim iumi, bat Bible showimaot hem tingim and laek for helpem iumi. And tu, Bible helpem iumi for minim why pipol duim olketa nogud samting for staka year finis. Wanfala savveman long Germany talem tru samting taem hem sei, “pipol and olketa gavman no lane from olketa nogud samting wea happen bifor, and gohed for duim nogud samting.”

BIBLE SAVVE HELPEM IUMI!

Gud samting kamaot from iumi followim wanem Bible talem. (Luke 7:35) Olsem example, tingim samting wea Isaiah 2:22 talem. Hem sei: “Yufala mas no putum trast blong yufala wansaet long olketa pipol.” Wanem Isaiah talem savve helpem iumi for no luk long olketa man for duim samting wea olketa no fit for duim. Kenneth, wea stap long wanfala taon long North America wea staka pipol savve raf tumas, sei: “Olketa bigman long gavman evritaem promis for mekem olketa samting kamap gud, bat olketa no savve duim. Diswan pruvim wanem Bible sei abaotem olketa man hem tru.”

Daniel, wea iumi storyim finis, sei: “Evriday nogud samting happen wea mekem mi luksavve man no fit for rul. . . . Nomata iumi garem selen long bank or iumi keepim selen for taem iumi retire, iumi no savve trustim datwan for mekem iumi garem gud laef long future. Staka pipol wea mi savve, lusim evri selen bilong olketa.”

Bible helpem iumi for no putim trust long olketa man. And tu, Bible givim iumi hope for future. Iumi bae storyim datwan long nara article.

^ Long disfala magasin, mifala changem nem bilong samfala pipol.