Skip to content

Skip to table of contents

GAVMAN WEA FIT FOR STRETEM OLKETA PROBLEM

“Olketa Bae Stap Long Peace for Olowe”

“Olketa Bae Stap Long Peace for Olowe”

United Nations laekem evriwan for ting olsem olketa “citizen bilong world.” Olketa laekem evriwan long world for waka gud tugeta, for respectim raet bilong narawan, and for protectim environment. Why nao olketa laekem datwan? Long datfala magasin UN Chronicle, Maher Nasser sei “climate change, crime, olketa samting wea no followim justice, olketa war, wei wea staka pipol kamap refugee, terrorism, olketa nogud sik, and olketa nara nogud samting hem affectim pipol . . . long evri kantri.”

Olketa narawan sei tu, hem gud for iumi garem wanfala gavman nomoa for rulim full world. Tufala wea laekem idea hia hem wanfala bigman Dante from Italy (1265-1321), and datfala scientist Albert Einstein (1879-1955). Dante sei hard for peace kamap long world taem staka gavman stap wea garem olketa difren idea for rul. Hem agree witim disfala toktok bilong Jesus: “Sapos pipol long wanfala kantri faet againstim olketa seleva bae datfala kantri hem nogud nao.”—Luke 11:17.

Long World War II olketa iusim tufala atomic bomb for killim dae staka pipol. Bihaen datfala war Albert Einstein raetem wanfala leta long General Assembly of the United Nations. Hem sei: “United Nations mas kwiktaem duim samting for mekem wanfala gavman kamap wea savve rulim full world mekem iumi savve garem peace.”

Bat sapos wanfala gavman nomoa rulim full world, waswe, bae olketa bigman insaed disfala gavman fit for stretem olketa problem and no savve corrupt or spoelem pipol? Or, waswe, bae olketa tu duim nogud samting olsem staka ruler duim bifor? Lord Acton, wanfala man from England wea raet abaotem history, storyim samting wea hem luksavve long hem. Hem sei staka taem man wea garem paoa savve duim nogud samting.

Nomata olsem, for world garem peace, evriwan long world mas waka gud tugeta. Bat hao nao iumi savve kasem datfala goal? Waswe, iumi savve garem peace long world? Bible sei iumi bae garem peace long world. Wanem nao bae mekem peace kamap? Pipol savve corrupt, so no eni gavman bilong olketa man bae fit for duim diswan. Bat gavman bilong God nao savve mekem peace kamap. God bae iusim datfala gavman for showim hem nomoa garem raet for rul ovarem disfala earth. Bible kolem datfala gavman “Kingdom bilong God.”—Luke 4:43.

IUMI NEEDIM KINGDOM FOR KAM

Jesus story abaotem Kingdom bilong God long Lord’s Prea taem hem sei: “Mifala laekem Kingdom bilong iu for kam. Duim samting wea iu laek for duim long earth.” (Matthew 6:9, 10) God bae iusim Kingdom for finisim olketa nogud samting and duim samting wea hem laekem for disfala earth.

Why nao Bible sei Kingdom bilong God hem “Kingdom wea hem bilong heven”? (Matthew 5:3, footnote) Bikos datfala gavman hem stap long heven. Hem bae rul ovarem earth from heven, so datfala gavman bae no need for askem selen from iumi. Bae iumi hapi tumas long datwan!

Kingdom bilong God garem wanfala King, wea hem nao Jesus Christ. God nao markem Jesus for King long Kingdom bilong hem. Bible sei olsem abaotem rul bilong Jesus:

  • “Hem bae kasem paoa for rul insaed long datfala gavman . . . Gavman bilong hem bae rul ovarem evri ples and olketa bae stap long peace for olowe.”—Isaiah 9:6, 7, King James Version.

  • “[God] hemi mekem disfala man fo kamap king, an hemi barava mekhae long hem, an hemi givim bikfala paoa long hem, mekem evri pipol blong evri kantri, an evri kala, an evri langguis, bae i [servem] hem. Paoa blong hem fo rul bae hemi stap olowe.”—Daniel 7:14.

  • “Kingdom bilong God bilong iumi and Christ bilong hem, hem rul ovarem olketa man, and bae hem rul olsem king for olowe.”—Revelation 11:15.

God bae iusim datfala Kingdom for duim evri samting wea hem laek for duim long earth. Taem Kingdom hem rul iumi olketa man bae lane hao for lukaftarem gud disfala earth, and earth bae kamap wanfala paradaes.

And tu, kingdom bilong God bae teachim evriwan for followim olketa sem standard, and evriwan bae wan mind. Aesaea 11:9 sei: “Olketa pipol bae i nating save spoelem olketa samting, bikos disfala wol bae hemi fulap long pipol hu i barava savegud long [Jehovah], olsem si hemi fulap long solwata.”

Pipol evriwea raonem world bae wan mind and stap gud tugeta, wea hem nao wanem United Nations laekem. Sams 37:11 sei: “Bae olketa ya i hapi, bikos olketa stap gudfala, an olketa garem plande samting.” Gogo bae no eniwan iusim toktok olsem “crime,” “pollution,” “poor,” and “war.” So wanem taem nao bae Kingdom bilong God start for rul and finisim olketa problem hia? Wanem nao bae happen long datfala taem? And wanem nao iu savve duim for stap anda long Kingdom? Next article bae storyim diswan.