Skip to content

Skip to table of contents

Waswe, Iu Savve Finis?

Waswe, Iu Savve Finis?

Waswe, Iu Savve Finis?

Hu nao olketa man (Magi) wea kam for visitim baby Jesus?

Gospel bilong Matthew storyim taem wea Jesus hem born, samfala “man from east” wea lukim star wea showim niufala king, olketa givim present long young Jesus. Greek text wea olketa raetem Gospel long hem kolem olketa visitor hia maʹgoi, or “magi.” (Matthew 2:1) Wanem nao iumi savve abaotem olketa?

Herodotus wanfala Greek savveman, hem first wan wea raet abaotem olketa Magi hia. Herodotus wea laef long mek-faev century B.C.E., talem olketa Magi hia kam from laen bilong olketa long Persia wea priest, wea savve tumas for lukluk long olketa star for trae savve long samting wea bae happen (astrology). Olketa savve talem mining bilong olketa dream, and wei for iusim magic. Long taem bilong Herodotus, religion bilong olketa long Persia hem Zoroastrianism. Dastawe, Magi wea Herodotus storyim maet hem olketa priest bilong Zoroastrian. The International Standard Bible Encyclopedia, hem sei: “Long ples bilong olketa long Greece, olketa mágos hia garem spesol savve and samfala taem olketa savve duim magic.”

Samfala “Christian” reporter long first century olsem, Justin Martyr, Origen, and Tertullian storyim olketa Magi wea visitim Jesus olsem olketa wea duim astrology. Example, Tertullian raet long buk bilong hem On Idolatry: “Mifala savve, magic and astrology semsem nomoa. Olketa wea talem mining bilong olketa star hia, olketa nao first wan . . . for givim ‘olketa present’ long Hem [Jesus].” From diswan, staka Bible no sei magi, bat olketa sei “olketa wea duim astrology.”

Why nao Matthew talem long profet Jeremiah toktok wea stap long buk Zechariah?

Long Matthew 27:​9, 10 nao toktok hia stap long hem, wea Matthew storyim selen wea olketa givim long Judas Iscariot for hem givim Jesus long olketa. Datfala verse hem read olsem: “Diswan mekem toktok bilong Jeremiah hem kamap tru. Toktok hia hem olsem: ‘Olketa tekem thirti silver coin, wea hem nao price wea samfala son bilong Israel agree for peim datfala man long hem, . . . and olketa iusim selen hia for peim datfala pis land.’” Zechariah nao talem profesi abaotem 30 silver coin, and no Jeremiah.​—Zechariah 11:12, 13.

Samfala taem olketa buk wea olketa kolem “olketa Profet” hem start witim buk Jeremiah and no Isaiah.” (Matthew 22:40) Dastawe taem Matthew story abaotem “Jeremiah,” hem storyim full sekson bilong olketa Scripture wea olketa kolem long nem bilong first buk bilong hem. Zechariah tu hem insaed disfala sekson bilong olketa Scripture.

Long sem wei tu, taem Jesus storyim samfala Bible buk wea garem nem Olketa Raeting, hem kolem olketa buk hia “olketa Psalm.” Dastawe, taem Jesus storyim evri samting wea olketa raetem abaotem hem long “law bilong Moses and olketa Psalm and raeting bilong olketa profet” wea mas kamap tru, hem minim evri profesi wea stap long olketa Hebrew Scripture.​—Luke 24:44.