Ir al contenido

Ri xkitzʼibʼaj lo ri jupuq ajkʼamal bʼe cho ronojel uwach Ulew

Ri xkitzʼibʼaj lo ri jupuq ajkʼamal bʼe cho ronojel uwach Ulew

Loqʼalaj taq qachalal:

Qʼaxinaq chi dos mil seiscientos junabʼ, ri ajqʼaxal tzij Ezequiel xril jun kʼutwachinik che nim ubʼanik: jun nimalaj carruaje che tajin kubʼinisaj ri Jehová ri Nim Ubʼanik pa uwiʼ ri uwach Ulew. Ri más nim ubʼanik che ri carro celestial are ri ubʼantajik chiʼ kbʼinik. Sibʼalaj panim kbʼinik junam rukʼ jun kaypaʼt, xuqujeʼ chiʼ kukʼex ri ubʼe, kkunik kuqasaj ta ri uchuqʼabʼ (Ezeq. 1:4, 9, 12, 14, 16-27).

¿Jas kunaʼtaj wajun kʼutwachinik riʼ chqe? Ri jupuq re ri utinamit ri Jehová che kʼo pa ri kaj kʼo ta jumul ktakʼik. Xuqujeʼ ¿jas ktzijox chrij ri utinamit che kʼo cho ri uwach Ulew? Ri xkʼulmataj junabʼir kqʼalajinik che Jehová tajin kubʼan che ri jupuq re ri utinamit che kʼo waral cho ri uwach Ulew kechakun rukʼ ronojel chuqʼabʼ.

Pa Estados Unidos, e kʼi chke ri qachalal re ri familia Betel tajin kkibʼan nimalaj chak rumal che tajin kkikʼam bʼi ri e jastaq che kʼo pa Brooklyn kkiqʼaxej pa ri kʼakʼ central mundial, pa Warwick (Nueva York), o pa nikʼaj chi ja rech Betel. Xuqujeʼ jujun qachalal yaʼom kichak che are ta pa Betel. Pa nikʼaj chi nimaʼq taq tinamit, jujun chke ri betelitas tajin kechakun rukʼ chuqʼabʼ che uyakik ja rech Ajawbʼal, usukʼumaxik xuqujeʼ ri ujunamaxik ri e sucursales, o xeqʼax pa nikʼaj chi tinamit. Pa neʼ kʼi chiwe ix ibʼanom ta wariʼ che kikʼex ri iwachoch, qas qetaʼm che sibʼalaj latzʼ iwach pa nikʼaj chi jastaq.

Ri jupuq Ajkʼamal bʼe cho ronojel uwach Ulew nim kqilo xuqujeʼ kuya qachuqʼabʼ chiʼ kqil ri e qachalal re ronojel uwach Ulew che kimik más tajin kkikoj kichuqʼabʼ che uterenexik ri utinamit ri Jehová. Qetaʼm che kʼi chke ri qachalal e bʼenaq chi pa jun chi tinamit che uyaʼik tobʼanik jachiʼ kajwataj más publicadores. Nikʼaj chik xkichomaj ubʼanik ri utzijoxik ri utzij ri Dios pa jun chi chʼabʼal o xkibʼan chi nikʼaj jastaq che utzijoxik ri utz taq tzij che kibʼanom ta nabʼe. Xuqujeʼ nikʼaj chik kinimarisam ri kichak che ri Jehová pa nikʼaj chi jastaq. Xuqujeʼ, konojel ri e sukʼalaj taq cristianos, ri nim chi kijunabʼ o ri e yawabʼibʼ, che rukʼ kochʼonik tajin kebʼin pa ri bʼe re kʼaslemal, amaqʼel tajin kkibʼan ri kichak ri uyaʼom ri Jehová chke xuqujeʼ qas kkaj kkiqʼalajisaj che Satanás are jun ajmolom tzij (1 Cor. 9:24).

Qas chikojoʼ che ri Jehová qas nim kril ri chak che tajin kibʼano (Heb. 6:10). Ri kibʼano kjunamataj rukʼ ri Abrahán xuqujeʼ Sara. Are chiʼ Abrahán kʼo chi más che 70 ujunabʼ, are xubʼan ta kebʼ ukʼuʼx chiʼ xuya kan ri tinamit caldea re Ur xuqujeʼ xbʼe rukʼ ri ufamilia pa jun najalaj tinamit re Canaán. Cien junabʼ xkʼojiʼ chilaʼ pa taq ja rech atzʼyaq, kʼa chiʼ xkamik. ¡Sibʼalaj utz ri bʼantajik xukʼutu xuqujeʼ ri loqʼalaj rixoqil pa ne xkiriq kʼax! (Gén. 11:31; Hech. 7:2, 3).

Utz we kqataʼ chbʼil qibʼ we kʼo wajun bʼantajik riʼ qukʼ. Qastzij, konojel ri kekʼojiʼ pa sukʼilal pa taq ri kʼisbʼal taq qʼij riʼ kkibʼan ri xubʼij kan ri Jesús che kraj kqabʼano. Areʼ xuya ubʼixik chqe: «Rumal kʼu riʼ, jix, chibʼanaʼ tijoxelabʼ chke ri winaq pa konojel ri tinimit cho ri uwach Ulew. Chibʼanaʼ kibʼaʼutismo pa ri ubʼiʼ ri Tataxel, pa ri ubʼiʼ ri kʼojolaxel xuqujeʼ pa ri ubʼiʼ ri Ruxlabʼal ri Dios» (Mat. 28:19).

Are chiʼ xubʼij «jix», Jesús xuya ubʼixik che rajawaxik kojbʼinik, kojchakunik. ¡Sibʼalaj kojkikot rumal ri utzalaj chak che xkibʼan ri e terneʼl re ri Cristo junabʼir! Qas qʼalaj che ri utzijoxik ri utzalaj taq tzij re ri Ajawbʼal pa ronojel ri uwach Ulew rukʼam ri utewchibʼal ri Jehová xuqujeʼ che ri nimalaj uchuqʼabʼ kʼo chrij wajun chak riʼ (Mar. 13:10).

Sibʼalaj e kʼi winaq kkikʼam ri utzalaj taq tzij. Junabʼir xopan ri kajilabʼal ri e publicadores pa 8.340.847 xuqujeʼ xyaʼ 10.115.264 tijonik rech ri Biblia pa ronojel taq ikʼ. Qas qʼalaj che ri carro celestial man takʼal taj, ¡oj xuqujeʼ kojtakʼiʼ taj! Rumal laʼ kiya ta kan ubʼanik ri utzalaj chak tajin kibʼan pa ri alaj tiempo che Jehová uyaʼom na kʼa majaʼ kutzʼapij ri uchiʼja re ri kolobʼal ibʼ.

¡Are jun utzalaj pixabʼ kqariq pa ri texto rech ri junabʼ 2017! Kubʼij: «Chakubʼsaj akʼuʼx chrij ri Jehová, chabʼanaʼ ri utzil» (Sal. 37:3). Are chiʼ kqanimaj ri e tzij riʼ xuqujeʼ kqabʼan ri utz pa ri uchak ri Jehová, kqakʼutu che kqakubʼsaj qakʼuʼx chrij. Amaqʼel chnaʼtaj chqe che xaq ta qatukel. Jesús xubʼij: «Chiwilampeʼ, in kʼo iwukʼ ronojel qʼij kʼa pa ri ukʼistajik ri uwach Ulew» (Mat. 28:20). ¿La kqachomaj che kubʼan ta ri xubʼij?

Chnaʼtaj chqe: Jehová kuya ta kan utewchixik ri sukʼalaj qachak. We nim ri kqabʼano o nim taj, ri kraj areʼ are che kqabʼan ri qas kojkun che xuqujeʼ utz ri qachomanik chrij ri kqabʼano. Are chiʼ kqabʼan waʼ, kqakikotemaj ri ranimaʼ xuqujeʼ kqabʼano che ktzeʼn qukʼ (2 Cor. 9:6, 7). Rumal laʼ, kqaya ta kan ubʼanik qachʼawem che ri loqʼalaj Qatat, kqetaʼmaj chrij ri Utzij xuqujeʼ rukʼ kikotemal kqatzijoj ri utz taq tzij. Rukʼ waʼ, ri qachilanik ronojel qʼij kux más ko.

Satanás retaʼm che «xa kebʼ oxibʼ qʼij chik» yaʼom che xuqujeʼ kukoj uchuqʼabʼ rech kqaya kan ri qasukʼilal che Jehová (Apoc. 12:12). Are chiʼ kkunik, wajun itzelalaj uxlabʼal riʼ kubʼan ronojel ri kkun che rech kojresaj pa ri bʼe re ri qasukʼilal. Are kʼu we kojkʼojiʼ naqaj che Jehová, ri Itzel kkun taj kubʼan ri kraj chqe (Sal. 16:8). Ksach ta chiwe che sibʼalaj kixqaj xuqujeʼ sibʼalaj kqamaltyoxij ronojel ri tajin kibʼan che uchajixik ri jastaq re ri Ajawbʼal pa ri e kʼisbʼal taq qʼij riʼ.

Ri e iwachalal,

Jupuq Ajkʼamal bʼe cho ronojel uwach Ulew kech ri Testigos rech Jehová