Ir al contenido

Ir al índice

NIKʼAJ CHIK ETAʼMANIK

¿La qastzij kʼo kkʼaseʼ kan chqe chiʼ kojkamik

¿La qastzij kʼo kkʼaseʼ kan chqe chiʼ kojkamik

CHIʼ kata ri tzij animaʼ xuqujeʼ uxlabʼal, ¿jas kpe pa ajolom? E kʼo kʼi winaq kkichomaj che ri e tzij riʼ are kraj kubʼij jun jastaq che qʼalaj taj xuqujeʼ kkam ta chqe. Kkibʼij che, chiʼ kojkamik wajun jastaq che qʼalaj taj kel bʼi pa ri qabʼaqil rech kkʼaseʼ chi pa jun lugar chik. Wajun kojonik riʼ e kʼi kechʼobʼowik, tekʼuriʼ chiʼ kketaʼmaj che are ta ri qas kukʼut ri Biblia kʼax kkiriq che ukojik. Rumal laʼ, ¿jas qas kukʼut ri Biblia chrij ri animaʼ xuqujeʼ ri uxlabʼal?

¿JAS QAS KUKʼUT RI BIBLIA CHRIJ RI ANIMAʼ?

Weneʼ knaʼtaj chawe che kʼi wuj rech ri Biblia ojer xtzʼibʼax pa ri tzij hebreo xuqujeʼ griego. Ri tzij hebrea néfesch xuqujeʼ ri griega psykjé che kkoj pa ri Biblia kʼo jujun taq mul qʼaxam pa nikʼaj chik Biblia rukʼ ri tzij animaʼ. Jun kʼutbʼal re are ri kʼo pa ri Biblia Quiché che kʼo pa ri Hechos 2:31, El Nuevo Testamento en Quiché y Español, ortografía actualizada, kubʼij: «Xubʼij chi ri Cristo kkʼastaj na. Xubʼij chi ri ranimaʼ man kaya ta na kan pa ri kʼolbʼal ke kaminaqibʼ». Ri tzij animaʼ che xkoj pa wajun texto riʼ are psykjé. Tekʼuriʼ ¿jas kraj kubʼij psykjé xuqujeʼ néfesh? Ri e tzij kriqtaj 800 mul pa ri Biblia, wariʼ are kraj kubʼij 1) ri e winaq, 2) ri e chikop, o 3) ri ukʼaslemal jun winaq o jun chikop. Chqilampeʼ nikʼaj chik textos che kuya ubʼixik wa oxibʼ riʼ.

Ri e winaq. «Pa taq ri e uqʼij ri Noé, [...] ri Dios xeʼutoʼtajisaj jujun winaq [psykjé] puwiʼ ri jaʼ e wajxaqibʼ kʼut konojel.» (1 Pedro 3:20.) Waral pa wajun texto ri tzij griega psykjé xkoj winaq che, rumal che tajin kchʼaw chrij ri Noé, ri rixoqil, ri oxibʼ ralkʼwal xuqujeʼ ri kixoqil. Éxodo 16:16 kuya ubʼixik ri xbʼix chke ri e israelitas rech kkiyak ri maná. Xbʼix wariʼ chke: «Chijujunal chimolo ri [maná] kajawataj che utijik xuqujeʼ chebʼiwajilaj joropaʼ [néfesch] ri e kʼo pa ri iwachoch». Rumal laʼ ri unimal ri maná xkiyako are chiʼ xkilo e joropaʼ pa kachoch. Rumal laʼ kimik kojkunik kqetaʼmaj jasche pa Hechos 2:31 kubʼij che ri ranimaʼ ri Jesús xkanaj ta kan pa kikʼolbʼal ri kaminaqibʼ. Wariʼ kraj kubʼij che ri Jesús kkanaj ta kan chilaʼ. Junam che kubʼij jun chik Biblia: «Ri Cristo kkʼastaj na, xubʼij che man kkanaj ta waʼ chupam ri muqbʼal mawi kqʼay na ri ucuerpo» (U Tzij ri Dios pa Quiché). Nikʼaj chik kʼutbʼal che e kʼo pa ri Biblia kkikʼutu che ri tzij néfesch xuqujeʼ psykjé qʼaxam rukʼ ri tzij winaq, kriqtaj pa ri Génesis 46:18, Josué 11:11, Hechos 27:37 xuqujeʼ Romanos 13:1.

Ri e chikop. Ri tzʼibʼatal pa ri Biblia chrij ri xbʼan nabʼe: «Kubʼij chi ri Dios: ‹Keʼupoqʼisaj ri jaʼ ronojel kiwach awaj [néfesch] xuqujeʼ chekʼol chikop [néfesch] ri kʼo kixikʼ ri kerapan chikaj puwiʼ ri ulew›. Je kʼu xbʼantajik» (Génesis 1:20, 24). Pa wajun texto tajin kchʼaw chkij ri e kar, ri e chikop rech uwo ja xuqujeʼ nikʼaj chik, rukʼ ri tzij hebrea néfesch. Ri e chikop che kʼo kixikʼ xuqujeʼ ri awaj kbʼix néfesch chke pa Génesis 9:10, Levítico 11:46 xuqujeʼ Números 31:28.

Ukʼaslemal jun winaq. E kʼo jujun mul ri tzij néfesch xuqujeʼ psykjé are kubʼij ukʼaslemal jun winaq. Jesús xubʼij wariʼ chke ri rajtijoxelabʼ: «Apachin ri kuriq ri ukʼaslemal [psykjé], kutzaq kʼu na; apachin ri kutzaq ri ukʼaslemal [psykjé] rumal wech in, kuriq kʼu na» (Mateo 10:39). Nabʼe kanoq, chiʼ Raquel tajin kkʼojiʼ ri ral ubʼiʼ Benjamín, «katajin kel ranimaʼ [néfesch]» (Génesis 35:16-19). Wariʼ kraj kubʼij che xa kʼo ta chi ukʼaslemal, o xa xkamik. Chatchoman chrij ri utzij ri Jesús che kubʼij: «In riʼ ri utzalaj ajyuqʼ. Ri utzalaj ajyuqʼ kuya ukʼaslemal [psykjé] rumal kech ri e uchij» (Juan 10:11). Jesús xuya ri psykjé, o ukʼaslemal, pa kiwiʼ ri winaq. Pa ri e textos riʼ, ri tzij néfesch xuqujeʼ psykjé qas kukʼutu che are ri ukʼaslemal jun winaq. Kqariq nikʼaj chik kʼutbʼal re ri ukojik ri tzij néfesch xuqujeʼ psykjé pa ri e textos riʼ 1 Reyes 17:17-23, Juan 15:13 xuqujeʼ Hechos 20:10.

Chiʼ kaya ta kan retaʼmaxik chrij ri Utzij ri Dios kukʼut na chawach che pa nijun lugar chupam ri Biblia kriqtajik che «kkam ta» ri néfesch xuqujeʼ ri psykjé. Ri Biblia are kukʼutu che ri néfesch kkamik (Ezequiel 18:4, 20). Rumal laʼ, chiʼ ri Biblia kchʼaw chrij jun kaminaq kʼo jujun taq mul che kukoj ri tzij néfesch kaminaq, wariʼ are kraj kubʼij jun winaq kaminaq chik (Levítico 21:11).

¿JAS QAS KUKʼUT RI BIBLIA CHRIJ RI UXLABʼAL?

Pa jujun taq Biblia xuqujeʼ kiqʼaxam ri tzij hebrea rúaj xuqujeʼ ri tzij griega pnéuma xkikoj ri tzij animaʼ che. Jun kʼutbʼal re are chiʼ Jesús xuwalajisaj jun alaj ali, Lucas 8:55 kubʼij: «Kʼate riʼ xtzelej loq ri ranimaʼ» wariʼ qastzij taj, rumal che ri uxlabʼal junam ta rukʼ ri animaʼ. Ri tzij griega che kriqtaj waral are pnéuma. ¿Jas kraj kubʼij ri tzij griega pnéuma xuqujeʼ ri tzij hebrea rúaj?

Pa ri ojer taq chʼabʼal che xkoj che utzʼibʼaxik ri Biblia kkikʼutu che rúaj xuqujeʼ pnéuma are ri uchuqʼabʼ ukʼaslemal jun winaq. Jun kʼutbʼal re are ri kqariq pa ri Salmo 104:29 che kubʼij: «We kesaj la ri kuxlabʼ [rúaj] kekamik keʼux chi jumul ulew», xuqujeʼ Santiago 2:26 kubʼij: «Jas ri cuerp ri man rachiʼl ta ri uxlabʼ [pnéuma] are kaminaq». Rumal waʼ chupam ri e textos riʼ, ri tzij rúaj xuqujeʼ ri pnéuma are kubʼij ri kyoʼw ri ukʼaslemal ri bʼaqil. We kʼot wariʼ, ri bʼaqil kaminaq. Rumal laʼ chiʼ xopan ri Nimalaj jabʼ pa taq uqʼij ri Noé ri Dios xubʼij wariʼ: «Xekam konojel ri e kʼo cho ri uwach ulew ri kʼo kikʼaslemal ri keʼuxlabʼik [rúaj]» (Génesis 7:22). Rumal laʼ rúaj xuqujeʼ pnéuma are ri jun chuqʼabʼ che qʼalaj taj che kuya kikʼaslemal konojel ri winaq.

Ri animaʼ junam ta rukʼ ri uxlabʼal. Ri bʼaqil rajawaxik ri uxlabʼal che rech kchakunik, junam rukʼ jun radio che rajawaxik ri luz che rech kchʼawik. Chiʼ kojom luz che ri radio junam che kʼo ukʼaslemal. Junam rukʼ wariʼ, ri chuqʼabʼ rech kʼaslemal kuya ukʼaslemal ri bʼaqil. Junam rukʼ ri luz, ri chuqʼabʼ rech ri kʼaslemal kchoman taj, kunaʼ taj. We kʼot wajun chuqʼabʼ rech kʼaslemal, junam rukʼ ri xubʼij ri salmista che ri bʼaqil ‹kkamik kubʼan chi jumul ulew› (Salmo 104:29).

Pa Eclesiastés 12:7 kubʼij che chiʼ kkam jun winaq, «ri pukʼukʼ ulew [rech ri bʼaqil] katzelej chi na pa ri ulew, jachaʼ ri ubʼanom kan nabʼe, areʼ kʼu ri uxlabʼal katzelej na rukʼ ri Dios ri yowinaq». Chiʼ ri uxlabʼal, o ri chuqʼabʼ rech ri kʼaslemal, kel bʼi che ri bʼaqil, ri bʼaqil kkamik tekʼuriʼ ktzalij jachiʼ kʼo wi ojer: pa ri ulew. Junam rukʼ wariʼ, ri chuqʼabʼ rech kʼaslemal ktzalij jachiʼ xpe wi: rukʼ ri Dios (Job 34:14, 15; Salmo 36:9). Tekʼuriʼ wariʼ are ta kraj kubʼij che ri uchuqʼabʼ ri kʼaslemal qastzij ktzalij pa ri kaj. Are kraj kubʼij che, chiʼ jun winaq kkamik xaq xiw ri Jehová retaʼm we kkʼaseʼ na o kkʼaseʼ ta chik. Wariʼ kraj kubʼij che ri ukʼaslemal ri winaq kkanaj pa uqʼabʼ ri Dios. Xaq xiw ri uchuqʼabʼ ri Dios kkunik kutzalij ri uxlabʼal, o ri uchuqʼabʼ ri kʼaslemal, rech kkʼaseʼ chi na.

¡Sibʼalaj kukubʼsaj qakʼuʼx retaʼmaxik che jelaʼ kubʼan ri Dios chke ri winaq che tajin kewar pa «taq ri muqbʼal»! (Juan 5:28, 29.) Chiʼ kopan ri qʼij che keʼuwalajisaj loq, Jehová kubʼan chi jun kʼakʼ kibʼaqil xuqujeʼ kubʼano che kekʼaseʼ chi na chiʼ kuya chi jumul ri kuxlabʼal, o uchuqʼabʼ kikʼaslemal. ¡Wariʼ jun nimalaj kikotemal!

We kawaj kanimarisaj awetaʼmabʼal chrij ukojik ri tzij «animaʼ» xuqujeʼ «uxlabʼal» che kʼo pa ri Biblia, katkunik kariq chi nikʼaj chi etaʼmanik pa ri wuj ubʼiʼ ¿Qué nos sucede cuando morimos? Xuqujeʼ pa taq uxaq 32 kopan 36 xuqujeʼ 136 kopan 140 rech ri wuj ubʼiʼ Razonamiento a partir de las Escrituras. Wa kebʼ wuj riʼ e bʼanom kumal ri testigos rech Jehová.