Ir al contenido

Ir al índice

KʼUTUNEM 1

¿Jas riʼ ri qastzij chrij ri Dios?

¿Jas riʼ ri qastzij chrij ri Dios?
  • ¿La qas katraj ri Dios?

  • ¿Jas (o su) ubʼanik ri Dios? ¿La kʼo ubʼiʼ?

  • ¿La kojkunik kojqebʼ rukʼ ri Dios?

1, 2. ¿Jasche utz kqabʼan preguntas?

¿LA AWILOM ri kʼi preguntas kkibʼan ri akʼalabʼ? E kʼi kkimaj ubʼanik preguntas chiʼ kekun chik kechʼawik, junam rukʼ ri alaj ali kʼo pa ri wachbʼal. Kkitaʼ wariʼ: «¿Jasche azul ri kaj?», «¿Jasche keselebʼ ri sutzʼ?» o «¿Jachin xukʼut chkiwach ri e chikop kerapanik?». Weneʼ kqakoj qachuqʼabʼ che ubʼixik chke, kojkun taj kqabʼij ronojel. Weneʼ kqaya jun utzalaj ubʼixik chke tekʼuriʼ wariʼ kukʼam chi bʼik pa jun chik pregunta: «¿Jasche?».

2 Xaq xiw ta ri akʼalabʼ kkibʼan preguntas. Chiʼ kojkʼiyik, kqaya ta kan ubʼanik preguntas, weneʼ rech kqetaʼmaj chrij jun bʼe, rech kqariq ta jun kʼax o xaq xiw kqaj kqetaʼmaj. Tekʼuriʼ e kʼo kʼi winaq che kkiya kan ubʼanik preguntas nim ubʼantajik. O kkitzukuj ta ri kraj kubʼij jun pregunta.

3. ¿Jasche e kʼi winaq kkiya kan utzukuxik ri kraj kubʼij ri e preguntas nim ubʼantajik?

3 Chatchoman chrij ri pregunta che kʼo chrij wajun wuj riʼ, xuqujeʼ ri e kʼo pa ri uxaq oxibʼ xuqujeʼ waqibʼ rech wajun wuj riʼ. Wariʼ e are jujun preguntas nim ubʼantajik che katkunik kabʼano. Tekʼuriʼ e kʼi winaq kiyaʼom kan utzukuxik ri kraj kubʼij. ¿Jasche? ¿La kojkunik kqariq wariʼ pa ri Biblia? E kʼo winaq kkichomaj che sibʼalaj kʼax retaʼmaxik ri kubʼij ri Biblia. Nikʼaj chik xa kkixibʼij kibʼ che kekanaj pa kʼixbʼal. Tekʼuriʼ e kʼo chi nikʼaj kkichomaj che xaq xiw ri e ajkʼamal taq bʼe rajawaxik kketaʼmaj ri kraj kubʼij ri e preguntas riʼ. ¿Jas kachomaj at?

4, 5. ¿Jas jujun preguntas nim ubʼantajik kojkunik kqabʼano, xuqujeʼ jasche rajawaxik che kqatzukuj jas kraj kubʼij?

4 Qastzij, kawaj kawetaʼmaj ri kraj kubʼij ri nimaʼq preguntas. Weneʼ kataʼ wariʼ: «¿Jas upatan oj petinaq cho ri uwach Ulew? ¿La xaq xiw wariʼ ri qakʼaslemal kʼolik? ¿Jas ubʼanik ri Dios?». Are utz che katchoman chrij wariʼ, xuqujeʼ rajawaxik che kakoj achuqʼabʼ che retaʼmaxik ri tzʼaqat xuqujeʼ sukʼalaj taq tzij chrij ri e preguntas riʼ. Jesucristo, ri nim retaʼmabʼal xubʼij wariʼ: «Chixtzʼononoq, kayataj kʼu na chiwe; chixtzukunoq, kixriqon kʼu na; chixkʼorkʼot chuchiʼ ri okibʼal, kajaqataj kʼu na chiwach» (Mateo 7:7).

5 We ‹kaya ta kan utzukuxik› ri kraj kubʼij ri preguntas nim ubʼantajik, kawil na che wariʼ sibʼalaj utz retaʼmaxik (Proverbios 2:1-5). Weneʼ e kʼo winaq che kkibʼij che kariq taj, kʼolik xuqujeʼ katkunik kariqo. Kʼo pa ri Biblia xuqujeʼ kʼax ta uriqik. Xuqujeʼ, kuya kubʼsal kʼuʼx rukʼ kikotemal chqe, xuqujeʼ wariʼ kkiya jun qakʼaslemal rukʼ kikotemal kimik. Chqamajaʼ rukʼ jun pregunta che ri winaq kechoman chrij.

¿LA KOK TA IL RI DIOS CHQE XUQUJEʼ LA KO RANIMAʼ?

6. ¿Jasche e kʼi winaq kkichomaj che ri Dios kok ta il che ri e kʼax kkiriq ri winaq?

6 Kʼi winaq kkichomaj che jelaʼ. Kkibʼij che wet kok il chqe, ri e jastaq junam ta rukʼ kimik. Oj kʼo pa jun uwach Ulew nojinaq che chʼoj, itzelal xuqujeʼ kʼaxkʼolil. Qonojel qariqom kʼax, xuqujeʼ yabʼil xuqujeʼ kaminaq jun qafamiliar. Rumal laʼ e kʼo jachin kkibʼij wariʼ: «Wet kok il ri Dios chqe, kojresaj chupam ri kʼax kqariqo».

7. a) ¿Jasche kojkunik kqabʼij che e kʼi kojonelabʼ ajkʼamal bʼe kkibʼan chke ri winaq che kkichomaj che ri Dios ko ranimaʼ? b) ¿Jas qas kukʼut ri Biblia chrij ri e kʼax kqariqo?

7 Tekʼuriʼ e kʼi kojonelabʼ ajkʼamal taq bʼe kkibʼan chke ri winaq che kkichomaj che ri Dios ko ranimaʼ. Chiʼ jun winaq kuriq jun kʼax, kkibʼij che jelaʼ xraj ri Dios. Kkibʼij che umak ri Dios ri e kʼax kriqtajik. Tekʼuriʼ ¿la qastzij wariʼ? ¿Jas qas kukʼut ri Biblia? Santiago 1:13 kubʼij wariʼ: «Are taq kataqchiʼx jun che mak, mubʼij bʼaʼ: ‹Xintaqchiʼx che mak rumal ri Dios›. Are kʼu ri Dios man kuya taj ktaqchiʼn che mak, mawiʼ kuya ktaqchiʼn che mak». Rumal laʼ, ri Dios nijun mul che are kukoj ri itzelal kqil cho ri uwach Ulew (chasikʼij uwach Job 34:10-12). Qastzij laʼ che kuyaʼo che kʼo kʼax, tekʼuriʼ junam ta rukʼ che xaq xiw kuyaʼo, rukʼ che areʼ kbʼanow ri kʼax.

8, 9. a) ¿Jas rukʼ kʼutbʼal re katkunik kabʼij jasche junam ta ri uqʼatexik ta jun kʼax rukʼ uyaʼik jun kʼax? b) ¿Jasche utz taj che itzel kojchʼaw chrij ri Dios chiʼ xaq kuyaʼo che ri winaq kkibʼan itzelal?

8 Chatchoman chrij wariʼ, kʼo jun utzalaj tat xuqujeʼ nim unojibʼal che kʼo jun ukʼojol nim chik pa rachoch. Chiʼ ri ala kubʼan itzel che ribʼ tekʼuriʼ kel bʼi pa rachoch, ri utat kuqʼatej taj. Ri ala kukʼam bʼi jun itzel bʼe tekʼuriʼ kqaj pa taq kʼax. ¿Jas kabʼij at, la are ajmak ri utat chiʼ xqaj pa taq kʼax? Je taj (Lucas 15:11-13). Xa junam rukʼ wariʼ, ri Dios e uqʼatem ta ri winaq che kkikʼam bʼi jun itzel bʼe, rumal laʼ are ta kraj kubʼij che are ajmak che ri kʼax kkiriq ri winaq. Rumal laʼ utz taj che kqabʼij che are ri Dios ajmak che ri e kʼax kqariqo.

9 Ri Dios retaʼm ri rumal kuya chke ri winaq kkitaqej jun kʼax bʼe. Rumal che ri Dios are kʼo unojibʼal xuqujeʼ kʼo uchuqʼabʼ che ubʼanom ronojel, rajawaxik taj kubʼij chqe jasche. Tekʼuriʼ, kubʼij chqe rumal che sibʼalaj kojraj. Pa ri kʼutunem 11 kqil na kʼi taq tzij rech kqetaʼmaj ri rumal. Tekʼuriʼ rajawaxik che at kakojo che ri Dios ajmak ta che ri e kʼax kqariqo. Xaneʼ ri Dios kuya ri kubʼsal kʼuʼx chqe che kubʼan na ubʼanik ronojel (Isaías 33:2).

10. ¿Jasche kojkunik kqakubʼsaj qakʼuʼx che ri Dios kresaj na ronojel ri kʼaxkʼolil che uyaʼom ri itzelal?

10 Xuqujeʼ, ri Dios tastalik che ri itzelal (Isaías 6:3). Wariʼ kraj kubʼij che saq xuqujeʼ chʼajchʼoj, che kʼot nijun itzelal kubʼano. Rumal laʼ kojkunik kqakubʼsaj qakʼuʼx chrij areʼ, tekʼuriʼ kojkun taj kqakubʼsaj qakʼuʼx chkij ri winaq che kkibʼan itzel taq chak. Weneʼ sibʼalaj e utz ri e qʼatbʼal taq tzij, tekʼuriʼ kʼot kichuqʼabʼ che resaxik ri kʼax che kkibʼan ri itzel taq winaq. Tekʼuriʼ ri Dios sibʼalaj nim uchuqʼabʼ. Areʼ kkunik kresaj ronojel ri kʼaxkʼolil kʼolik rumal ri itzelal, jelaʼ kubʼano. Chiʼ kumaj ubʼanik wariʼ, kkʼis ronojel ri itzelal (chasikʼij uwach Salmo 37:9-11).

¿JAS KUNAʼ RI DIOS CHIʼ KQARIQ KʼAX?

11. a) ¿Jas kunaʼ ri Dios chiʼ kril ri itzelal? b) ¿Jas kunaʼ ri Dios chiʼ oj kʼo pa kʼax?

11 Chiʼ majaʼ kopan ri qʼij che ri Dios kresaj ri kʼax ¿jas kunaʼ ri Dios che ri kʼax tajin kbʼan cho ri uwach Ulew xuqujeʼ pa qakʼaslemal? Ri Biblia kukʼutu che areʼ ‹kuloqʼoqʼej ri sukʼilal› (Salmo 37:28; Apocalipsis 16:5). Ri Dios kraj che ri e winaq kkibʼan ri sukʼilal. Wariʼ sibʼalaj nim ubʼantajik che, areʼ itzel kril ronojel ri kʼax kkibʼan ri winaq. Ri Biblia kubʼij che «kʼax kʼu xunaʼ pa ri ranimaʼ» chiʼ ojer xnoj ri uwach Ulew che itzelal (Génesis 6:5, 6). Ri Dios ukʼexom ta unoʼj (Malaquías 3:6). Itzel kril ri itzelal xuqujeʼ kʼax kunaʼo chiʼ ri winaq kkiriq kʼax. «Ri areʼ kʼut kixuchajij», kchaʼ ri Biblia chqe (chasikʼij uwach 1 Pedro 5:7).

Ri Biblia kukʼutu che Jehová jun utzalaj Ajbʼanol re ri kajulew

12, 13. a) ¿Jasche kʼo bʼantajik qukʼ junam rukʼ ri loqʼoqʼenik, xuqujeʼ jas kubʼan ri loqʼoqʼenik chqe chiʼ kqil ri kʼax kʼo cho ri uwach Ulew? b) ¿Jasche qetaʼm che ri Dios kresaj na ronojel ri kʼax cho ri uwach Ulew?

12 ¿Jasche kojkunik kqabʼij che ri Dios kʼax kunaʼo chiʼ krilo che oj kʼo pa kʼax? Chqilaʼ chi jun chik. Ri Biblia kukʼutu che areʼ xbʼanow ri winaq junam rukʼ areʼ (Génesis 1:26). Rumal laʼ, we kʼo utz taq qabʼantajik are rumal che ri Dios kʼo ri e bʼantajik riʼ rukʼ. Chqilampeʼ jun kʼutbʼal re, ¿la kʼax kanaʼo chiʼ kawil jun utz winaq tajin kuriq kʼax? We kʼax kanaʼ chiʼ kawil ri e kʼax, chawetaʼmaj che ri Dios sibʼalaj kʼax kunaʼo.

13 Jun utzalaj bʼantajik kʼo chke ri winaq are che kekunik kkaj kibʼ. Xuqujeʼ rukʼ wariʼ xaq oj junam rukʼ ri Dios, junam che kukʼut ri Biblia, «ri Dios areʼ loqʼoqʼebʼal» (1 Juan 4:8). Kqaj qibʼ rumal che ri Dios kojraj. Wet kʼo achuqʼabʼ che resaxik ri kʼaxkʼolil xuqujeʼ ri itzelal che kqil cho ri uwach Ulew, ¿la kabʼan wariʼ? Ri aloqʼoqʼenik kubʼan chawe che kabʼan wariʼ. ¡Jelaʼ! Rumal laʼ chawetaʼmaj che ri Dios kresaj ronojel ri kʼax kʼo cho ri uwach Ulew. Ri e tzujunik che asikʼim chupam ri uxaq ri wuj kajibʼ xuqujeʼ jobʼ xaq xiw ta jun rayinik xuqujeʼ xaq xiw ta jun kubʼsal kʼuʼx che qastzij taj: ubʼim ri Dios rumal laʼ kopan na. Tekʼuriʼ, rech kqakoj wa taq tzujunik rajawaxik che kqetaʼmaj uwach ri Dios, ri xbʼin wariʼ.

RI DIOS KRAJ CHE AT KAWETAʼMAJ UWACH

Chiʼ kawaj che jun winaq kretaʼmaj awach, kabʼij abʼiʼ che. Ri Dios kuya ubʼixik ri ubʼiʼ chupam ri Biblia

14. ¿Jas ubʼiʼ ri Dios, xuqujeʼ jasche rajawaxik kqakojo?

14 ¿Jas kabʼano chiʼ kawaj ketaʼmax awach? Are kabʼij ri abʼiʼ, rumal laʼ, ¿la kʼo ubʼiʼ ri Dios? Kʼi taq kojonem kkikʼutu che ri ubʼiʼ are «Dios» o «Señor». Qastzij laʼ che ri tzij Dios xuqujeʼ Señor keriqtaj pa ri Biblia tekʼuriʼ wariʼ are ta qastzij ubʼiʼ, tekʼuriʼ ¿jas laʼ ri qas ubʼiʼ? Are Jehová. Ri Biblia kubʼij: «Rech ri winaq kketaʼmaj che at ri abʼiʼ are Jehová xiw at qas at nim puwiʼ ri uwach Ulew» (Salmo 83:18, TNM). We kʼot wajun bʼiʼaj pa ri Biblia che kʼo awukʼ, chasikʼij pa ri nikʼaj chik etaʼmanik ubʼiʼ «Ri ubʼiʼ ri Dios: ri ukojik xuqujeʼ ri kraj kubʼij», chilaʼ kubʼij jasche. Ri qastzij are che wajun loqʼalaj bʼiʼaj riʼ kʼo sibʼalaj miles pa ri ojer taq wuj. Rumal laʼ, Jehová kraj che at kawetaʼmaj xuqujeʼ kakoj ri ubʼiʼ. Ri Dios kukoj ri Biblia rech kawetaʼmaj jachin laʼ areʼ.

15. ¿Jas kraj kubʼij ri bʼiʼaj Jehová?

15 Ri bʼiʼaj Jehová, che ri Dios xukoj che ribʼ, sibʼalaj nim kraj kubʼij. Kraj kubʼij che areʼ kubʼan ronojel ri utzujum xuqujeʼ kubʼan ronojel ri kraj. * Ri ubʼiʼ ri Dios kʼot nijun chik junam rukʼ, xaq xiw rech areʼ. Ri Jehová xaq xiw jun puwiʼ kʼi taq jastaq. Chqilampeʼ nikʼaj.

16, 17. ¿Jas kukʼut chrij Jehová ri e tzij riʼ: a) «Kʼo ukuʼinem»? b) «Ajawinel kech taq ri nimaʼq taq tinamit»? c) Xuqujeʼ jas jun chik kbʼix che?

16 Xqilo che Salmo 83:18, kubʼij wariʼ che Jehová: «Xiw at qas at nim puwiʼ ri uwach Ulew». Xuqujeʼ xaq xiw che areʼ kbʼix «ri kʼo ronojel ukuʼinem». Apocalipsis 15:3 kubʼij: «E nimaʼq xuqujeʼ sibʼalaj e mayibʼal taq ri e chak la, Dios [...] ri kʼo ronojel ukuʼinem e sukʼ xuqujeʼ qas e bʼe taq ri e bʼe la, Ajawinel kech taq ri nimaʼq taq tinamit». Ri tzij «ronojel ukuʼinem» kraj kubʼij che Jehová are qas nim uchuqʼabʼ chkiwach konojel nikʼaj chik. Ri uchuqʼabʼ junam ta rukʼ jun chik, sibʼalaj nim ubʼantajik. Xuqujeʼ ri tzij «Ajawinel kech taq ri nimaʼq taq tinamit» kunaʼtasaj chqe che xaq xiw areʼ nim puwiʼ ri jastaq: xaq xiw areʼ kʼolinaq kʼot ukʼisbʼalil. Pa Salmo 90:2 kqasikʼij wariʼ: «Pa taq ri qʼijol ojer petinaq uloq kʼa pa ri kʼisbʼal qʼijol lal lal Dios». ¿La xawilo che xaq xiw uchomaxik wariʼ kqilo che sibʼalaj nim ubʼantajik?

17 Kʼo chi jun chik rumal che ri Jehová xaq xiw jun puwiʼ ronojel. Apocalipsis 4:11 kubʼij: «Qajaw xuqujeʼ qaDios, yaʼtal che la ri ukʼamik ri juluwem, ri nim ilik xuqujeʼ ri kuʼinem. Lal xebʼanow la konojel ri jastaq, rumal ri rayibʼal la e kʼolik, xebʼantajik». Ronojel ri katkunik kachomaj, ri kʼo pa kaj ri kʼo pa ri uwach Ulew xuqujeʼ ri kʼo pa taq ri nimaʼ xuqujeʼ pa ri nimalaj jaʼ; ronojel ri kʼolik rumal che ri Jehová xbʼanow ronojel.

¿LA KATKUNIK KATQEBʼ RUKʼ RI JEHOVÁ?

18. ¿Jasche e kʼo winaq kkichomaj che kekun taj keqebʼ rukʼ ri Dios, tekʼuriʼ jas kukʼut ri Biblia?

18 E kʼo jachin kkixibʼij kibʼ rumal ri nimaʼq taq ubʼantajik ri Jehová. Xuqujeʼ kkichomaj che ri Dios naj kʼo wi chke che kekun taj keqebʼ rukʼ o xa keraj taj. ¿La qastzij wariʼ? Ri Biblia kukʼutu che je taj, rumal che Jehová «man naj ta kʼo wi chqe chqajujunal» (Hechos 17:27). Xuqujeʼ kubʼan wajun sikʼinik chqe: «Chixqebʼ rukʼ ri Dios, ri areʼ xuqujeʼ kaqebʼ na iwukʼ» (Santiago 4:8).

19. a) ¿Jas kqabʼano rech kojqebʼ rukʼ ri Dios, xuqujeʼ jas kqariq rukʼ wariʼ? b) ¿Jas ubʼantajik ri Dios utz kawil at?

19 ¿Jas kabʼano rech katkunik katqebʼ rukʼ ri Ajbʼanol ronojel? Nabʼe, xaq maya kan ubʼanik ri tajin kabʼan kimik: chawetaʼmaj ronojel chrij ri Dios. Jesús xubʼij: «Areʼ kʼu waʼ ri junalik kʼaslemal [o kʼot ukʼisik]: chiʼ kakichʼobʼ wach la, xuwi ri lal qas Dios, xuqujeʼ kakichʼobʼ uwach ri Jesucristo, ri taqom la uloq» (Juan 17:3). Junam che kukʼut ri Biblia, ri retaʼmaxik chrij Jehová xuqujeʼ ri Jesús kojukʼam bʼi pa ri kʼaslemal che kʼot ukʼisik. Xqilo che «areʼ loqʼoqʼenik» (1 Juan 4:16). Tekʼuriʼ ri Jehová kʼo kʼi taq ubʼantajik, ronojel e sibʼalaj e jeʼlik xuqujeʼ e sibʼalaj utz. Jun kʼutbʼal re are ri kubʼij ri Biblia «toqʼobʼisal wachaj, kochʼonem xuqujeʼ nim pa loqʼoqʼebʼal kʼuxaj xuqujeʼ qastzij» (Éxodo 34:6). Jun Dios «utz kakuyun kʼu la» (Salmo 86:5; Hebreos 8:12). Kʼo upaciencia (2 Pedro 3:9). Sibʼalaj sukʼ (Apocalipsis 15:4). Chiʼ ataqem usikʼixik ri Biblia, kawil na che Jehová ukʼutum ri e utzalaj taq bʼantajik riʼ xuqujeʼ nikʼaj chik.

20-22. a) ¿La kojkunik kojqebʼ rukʼ ri Dios che kojkun taj kqilo? Chabʼij jasche kabʼij wariʼ. b) ¿Jas weneʼ kkibʼij ri winaq chawe, tekʼuriʼ jas rajawaxik kabʼan at?

20 Qastzij che kojkun taj kqil uwach ri Dios, rumal che jun Uxlabʼal (Juan 1:18; 4:24; 1 Timoteo 1:17). Tekʼuriʼ ri Biblia kuya ubʼixik jachin laʼ. Junam che xubʼij ri salmista, «che rilik ri ujelikal» (Salmo 27:4; Romanos 1:20). Chiʼ nim kawetaʼmaj chrij, qastzij kubʼan chawach, xuqujeʼ rumal waʼ kaloqʼoqʼej xuqujeʼ at kʼo naqaj che.

Ri uloqʼoqʼenik jun utzalaj tat are jun nimalaj kʼutbʼal: che ri Qatat kʼo pa kaj sibʼalaj kojuloqʼoqʼej

21 Nojimal che nojimal kawetaʼmaj na che ri Biblia kubʼij chqe che kqil ri Dios junam che Qatat (Mateo 6:9). Xaq xiw ta xuya ri qakʼaslemal, xuqujeʼ kraj che kqabʼan utz pa qakʼaslemal, junam che kraj jun utzalaj tat chke ri ralkʼwal (Salmo 36:9). Ri Biblia xuqujeʼ kukʼutu che ri e winaq kojkunik kqabʼan rachiʼl ri Jehová (Santiago 2:23). ¡Chachomajampeʼ: che kojkunik kqabʼan rachiʼl ri Ajbʼanol re ri uwach Ulew!

22 Chiʼ nim chi awetaʼmabʼal chrij ri Biblia, weneʼ e kʼo winaq che utz ri kinoʼj, kkibʼij chawe che chaya kan retaʼmaxik chrij ri Biblia. Weneʼ kkibʼan wariʼ rumal che kkibʼisoj che kakʼex akojonik. Tekʼuriʼ xaq mayaʼo che katkiqʼatej che ubʼanik rachiʼl ri Dios, ri qas utzalaj achilanik che katkunik kariqo.

23, 24. a) ¿Jasche rajawaxik che kaxibʼij ta awibʼ che ubʼanik preguntas chrij ri tajin kawetaʼmaj? b) ¿Jas kqil pa ri jun chik kʼutunem?

23 Qastzij che e kʼo jastaq che kachʼobʼ ta nabʼe. Tekʼuriʼ xaq maxibʼij awibʼ che utaʼik toqʼobʼ. Jesús xubʼij che are utz che kqabʼan ta nim che qibʼ, are rajawaxik kqabʼan qe junam che kubʼan jun akʼal (Mateo 18:2-4). Qetaʼm che ri e akʼalabʼ amaqʼel tajin kkito ri ketaʼm taj. Ri Dios kraj che at kariq ri kraj kubʼij ri preguntas. Ri Biblia utz kchʼaw chrij nikʼaj winaq ojer che sibʼalaj xkaj xketaʼmaj uwach ri Dios. Rumal laʼ nojimal xkisikʼij uwach ri Biblia xuqujeʼ xkilo we qastzij ri tajin kketaʼmaj (chasikʼij uwach Hechos 17:11).

24 Ri utz retaʼmaxik ri Jehová, are usikʼixik uwach ri Biblia, jun wuj che junam ta rukʼ nikʼaj chik wuj. ¿Jasche junam ta rukʼ jun chik wuj? Kqil na pa ri jun chik kʼutunem jasche.

^ párr. 15 Xuqujeʼ ri ubʼixik ri bʼiʼaj pa ri nikʼaj chik etaʼmanik ubʼiʼ «Ri ubʼiʼ ri Dios: ri ukojik xuqujeʼ ri kraj kubʼij».