Ir al contenido

Ir al índice

KʼUTUNEM 31

Kkʼistaj ta qakʼuʼx

Kkʼistaj ta qakʼuʼx

«Rumal waʼ man kkʼistaj ta kʼu qakʼuʼx» (2 COR. 4:16).

BʼIXONEM 128 Chqachʼijaʼ kʼa pa ri kʼisbʼal

RI KQETAʼMAJ NA *

1. ¿Jas rajawaxik kkibʼan ri cristianos rech kkichʼak ri qastzij kʼaslemal?

RI CRISTIANOS tajin kqatij anim pa ri qakʼaslemal, ri kqachʼako are ri qastzij kʼaslemal. Paneʼ kʼateʼ tajin kqamajij o kʼi chi junabʼ, rajawaxik kqakoj qachuqʼabʼ rech kojchʼakanik. Ri e pixabʼ che xuya ri apóstol Pablo chke ri cristianos re Filipos kuya qachuqʼabʼ rech kqaya ta kan utijik anim. E kʼo jujun qachalal re ri congregación riʼ kʼi chi junabʼ kipatanim ri Jehová chiʼ xkita ri kubʼij ri carta re Pablo. Paneʼ utz tajin kkibʼano, Pablo xunaʼtasaj chke che rajawaxik kkʼistaj ta kikʼuʼx che utijik anim rukʼ chuqʼabʼ. Kraj che kkiya ta kan utijik anim rech kekiriqaʼ ri «opanem» junam rukʼ ri xubʼan areʼ (Filip. 3:14).

2. ¿Jasche ri pixabʼ che xuya ri Pablo sibʼalaj xajwataj chke ri filipenses?

2 Ri pixabʼ che xuya ri Pablo sibʼalaj xajwatajik. Rumal che pa ri nabʼe taq junabʼ ri congregación re Filipos xuriq kʼax. Ronojel wariʼ xumajij pa ri junabʼ 50, are chiʼ Pablo xuqujeʼ Silas xbʼix chke rumal ri Dios che kebʼe pa Macedonia (Hech. 16:9). Chilaʼ xkiriq jun ixoq ubʼiʼ Lidia, che utz xuta ri utzij ri Dios. Jehová xubʼano che qas xopan ri utzalaj taq tzij pa ranimaʼ (Hech. 16:14). Naj ta riʼ, areʼ xuqujeʼ konojel ri e kʼo pa rachoch xkibʼan kiqasanjaʼ. Are kʼu, ri Itzel utz ta xrilo. E jujun achijabʼ xekichararej bʼi ri Pablo xuqujeʼ Silas chkiwach ri e qʼatal taq tzij xuqujeʼ xkibʼij che e areʼ kkiyak chʼoj. Rumal laʼ xechʼayik, xekoj pa cárcel xuqujeʼ xeʼesax bʼi pa ri tinamit (Hech. 16:16-40). ¿La xubʼan kebʼ kikʼuʼx? Xubʼan taj. ¿Jas xkibʼan ri e qachalal pa ri congregación riʼ? E areʼ xuqujeʼ xubʼan ta kebʼ kikʼuʼx. Qastzij riʼ che xuya kichuqʼabʼ ri kikʼutbʼal ri Pablo xuqujeʼ Silas.

3. ¿Jas retaʼm Pablo, xuqujeʼ jas preguntas kqil na?

3 Pablo kʼo ta jumul xkʼistaj ukʼuʼx apastaneʼ ri kʼax xuriqo (2 Cor. 4:16). Rumal che, retaʼm che rech kchʼakan pa ri utijik anim pa ri kʼaslemal rajawaxik kchoman chrij ri sipanik kyaʼ na che. ¿Jas kqetaʼmaj chrij wariʼ? ¿La e kʼo qachalal kimik che kkiya utz kʼutbʼal chqawach rech kkʼojiʼ qakochʼonik paneʼ kqariq kʼax? Xuqujeʼ ¿jas tobʼanik kuya ri qeyebʼal rech kubʼan ta kebʼ qakʼuʼx chrij ri petinaq?

¿JAS KQETAʼMAJ CHRIJ RI KʼUTBʼAL XUYA RI PABLO?

4. ¿Jas xubʼan ri Pablo paneʼ tzʼapim?

4 Chqilaʼ ri kriqitaj wi ri Pablo are chiʼ xutzʼibʼaj bʼi ri wuj chke ri filipenses xuqujeʼ ri chuqʼabʼ tajin kukojo. Tzʼapim pa jun ja pa Roma, rumal laʼ kkun taj kel che ubʼixik ri utzalaj taq tzij. Paneʼ ukʼulmam wariʼ, xukoj uchuqʼabʼ che utzijoxik ri utzalaj taq tzij chke ri keʼopan rukʼ xuqujeʼ xutzʼibʼaj bʼi cartas chke ri congregaciones che e kʼo naj. Junam rukʼ, kimik kʼi chke ri cristianos che kekun taj keʼel lo cho kachoch kkitzijoj ri utzij ri Dios chke ri winaq che keʼopan kukʼ. Xuqujeʼ kkitaq bʼi cartas rukʼ utz taq tzij chke ri e winaq che kekun taj kekisolij.

5. Junam rukʼ ri kubʼij Filipenses 3:12-14, ¿jas xtoʼw ri Pablo rech amaqʼel xchoman chrij ri kraj kubʼano?

5 Pablo xuya taj che xsach ri uchomanik rumal ri jastaq xkun che ubʼanik xuqujeʼ ri e umak xubʼan nabʼe kanoq. Xaneʼ, xubʼij che kqanaʼtasaj ta chik ri e jastaq che «kanajinaq kanoq» rech kqariq ri e jastaq pa ri petinaq, wariʼ kraj kubʼij, che kqakʼis utijik anim rech kqariq ri kʼaslemal (chasikʼij uwach Filipenses 3:12-14). ¿Jas jastaq weneʼ xubʼano che ksach ri uchomanik? Nabʼe, ronojel ri ubʼanom pa ri judaísmo. Chuwach areʼ «ronojel kʼut xa mes» (Filip. 3:3-8). Ukabʼ, ri kʼax kunaʼ pa ranimaʼ rumal che xubʼan kʼax chke ri cristianos. Are kʼu xuya taj che wariʼ kubʼano che kchakun ta chik. Urox, ri ubʼanom pa ri uchak che ri Dios. Utz xelik paneʼ xkoj pa cárcel, xchʼayik xuqujeʼ xkoj abʼaj che, xa jubʼiqʼ xraj che xjiqʼ pa jun jaʼ, xunaʼ numik xuqujeʼ kʼo ta kʼi ratzʼyaq. Are kʼu xuchomaj taj che utzʼaqatisam chi ri uchak che ri Dios (2 Cor. 11:23-27). Paneʼ ubʼanom kʼi utz taq jastaq xuqujeʼ uriqom kʼi kʼaxkʼolil, retaʼm che kuya ta kan ri tajin kubʼano. Rajawaxik che oj jeʼ kqabʼano.

6. ¿Jas jastaq e «kanajinaq kanoq» weneʼ rajawaxik kqanaʼtaj ta chik?

6 ¿Jas kqabʼano rech knaʼtaj ta chi chqe ri jastaq e «kanajinaq kanoq» junam rukʼ ri xubʼan Pablo? Weneʼ jujun chqe rajawaxik kqakoj qachuqʼabʼ rech knaʼtaj ta chi ri e mak che xqabʼan ojer kanoq. We jeriʼ, utz che kqakoj qatiempo che utzukuxik más información chrij ri tojbʼal mak che xuya ri Jesús. We kqanimarisaj ri qetaʼmanik, kojchomanik xuqujeʼ kqabʼan qachʼawem chrij wajun kʼutunem riʼ, kojutoʼ rech kqachomaj taj che kkuyutaj ta ri qamak rumal che kqachʼobʼo che ri Jehová ukuyum chik. Chqilaʼ chi jun kʼutbʼal che kqetaʼmaj chrij Pablo. Jujun Testigos kiyaʼom kan jun chak che nim ktojik rech ketobʼan más che ri uQʼatbʼal tzij ri Dios. We jeʼ qabʼanom, usachisaxik ri jastaq kraj kubʼij che keqarayij ta chi jumul (Núm. 11:4-6; Ecl. 7:10). Pa ri e jastaq che e «kanajinaq kanoq» xuqujeʼ e kʼo ri eqelen che upatanixik ri Jehová o ri e kʼax qaqʼaxem. Qastzij, unaʼtasaxik che oj utewchim xuqujeʼ ojutoʼm ri qaTat Jehová pa e kʼi junabʼ kojuqebʼsaj más rukʼ areʼ. Are kʼu, kqaj taj kqachomaj che oj chʼakanaq chik xuqujeʼ che kʼo ta chi rajawaxik kqabʼano (1 Cor. 15:58).

Pa ri utijik anim pa ri kʼaslemal, rajawaxik kqaxutuj ri e jastaq che kusach qachomanik xuqujeʼ kqaya ta kan uchomaxik ri qameta. (Chawilaʼ ri párrafo 7).

7. Junam rukʼ ri kubʼij 1 Corintios 9:24-27, ¿jas rajawaxik kbʼanik rech kchʼak ri tijik anim? Chayaʼ jun kʼutbʼal.

7 Pablo qas xuchʼobʼ ri e utzij ri Jesús: «Chikojoʼ ichuqʼabʼ» (Luc. 13:23, 24). Ri apóstol xretaʼmaj che, junam rukʼ ri Cristo, rajawaxik kukoj uchuqʼabʼ kʼa pa ri kʼisbʼal. Rumal laʼ xujunamisaj ri ukʼaslemal ri cristiano rukʼ utijik anim (chasikʼij uwach 1 Corintios 9:24-27). Ri kkitij anim qas kechoman chrij ri keʼopan wi xuqujeʼ kkaj taj kkil ri e jastaq che kusach kichomanik. Jun kʼutbʼal, pa jun tijoj anim chupam jun tinamit, ri kkitij anim weneʼ keqʼax chuwach jujun taq kʼaybʼal xuqujeʼ nikʼaj chi jastaq che kusach kichomanik. Qastzij che kʼo ta jun tijol anim kraj ktakʼik rech kril ri kkʼayixik. Ri kraj are che kchʼakanik. Junam rukʼ wariʼ, pa ri tijoj anim pa ri qakʼaslemal oj rajawaxik ksach ta ri qachomanik. We are kojchoman chrij ri meta xuqujeʼ kqakoj ronojel qachuqʼabʼ, junam rukʼ ri xubʼan Pablo, kqachʼak ri qastzij kʼaslemal.

PANEʼ KʼO KʼAX KUBʼAN TA KEBʼ QAKʼUʼX

8. ¿Jas oxibʼ jastaq kqil na?

8 Chqilaʼ oxibʼ jastaq che kuqasaj uchuqʼabʼ ri qakojonik. Are chiʼ kbʼeyetaj ri tajin kqeyej, kʼo ta chi qachuqʼabʼ xuqujeʼ ri e kʼax che naj kuchʼijo. Rilik ri xkikʼulmaj ri e nikʼaj chi upatanelabʼ ri Dios kuya jun kʼutbʼal chqawach (Filip. 3:17).

9. ¿Jas kubʼan chqe are chiʼ kbʼeyetaj ri tajin kqeyej?

9 Are chiʼ kbʼeyetaj ri tajin kqeyej. Qonojel kqaj che kbʼan ri utzalaj taq utzujunik ri Dios. Are chiʼ ri profeta Habacuc kraj che ksachisax uwach ri itzelal pa Judá, Jehová xubʼij che, che kreyej na (Hab. 2:3). Are kʼu, ri qakikotemal kqaj uchuqʼabʼ we kbʼeyetaj ri tajin kqeyej. Weneʼ kkʼistaj qakʼuʼx (Prov. 13:12). Are laʼ ri xkʼulmataj pa ri siglo veinte. Pa ri tiempo riʼ, e kʼi cristianos che e chaʼom keyem che kebʼe pa ri kaj pa 1914. ¿Jas xkibʼan ri e sukʼ are chiʼ xkʼulmataj ta ri keyem?

Ri keyebʼal ri Royal xuqujeʼ Pearl Spatz xbʼantaj ta pa ri 1914, are kʼu xeʼux sukʼ pa kʼi décadas. (Chawilaʼ ri párrafo 10).

10. ¿Jas xkʼulmataj rukʼ jun kʼulaj are chiʼ xebʼe ta pa ri kaj pa 1914?

10 Chqilaʼ ri xkikʼulmaj ri e kebʼ qachalal Royal xuqujeʼ Pearl Spatz. Ri qachalal Royal Spatz xubʼan uqasanjaʼ pa 1908, are chiʼ kʼo 20 ujunabʼ. Qas xukojo che naqaj chi kʼo wi ri reyem. Rumal wariʼ, are chiʼ xubʼij che Pearl che kkʼuliʼ rukʼ, pa 1911, xubʼij che: «Awetaʼm chi ri kkʼulmataj pa 1914. Are utz che chanim kojkʼulik». ¿La xkiya kan utijik anim pa ri kʼaslemal wajun kʼulaj riʼ paneʼ xebʼe ta pa ri kaj pa 1914? Xkiya taj, rumal che qas are xechoman chrij che keʼux sukʼ che ri Dios, are ta rumal jun sipanik. Amaqʼel xkikoj kichuqʼabʼ che utijik anim pa ri kikʼaslemal rukʼ kochʼonik. Xechakunik xuqujeʼ xeʼux sukʼ che ri Dios pa kʼi décadas, kʼa pa ri kʼisbʼal re ri kikʼaslemal pa ri uwach Ulew. Qastzij che kqaj kqilo are chiʼ kchʼajchʼobʼex ri ubʼiʼ xuqujeʼ ri nimalaj uqʼatbʼal tzij ri Jehová xuqujeʼ kutzʼaqatisaj ubʼanik ri utzujum. Qas qetaʼm che ronojel wariʼ kkʼulmataj pa ri qʼij che uchaʼom areʼ. Rumal laʼ kimik, chqapatanij más ri Dios xuqujeʼ kqaya ta bʼe che kubʼan kebʼ qakʼuʼx o kuqasaj qachuqʼabʼ are chiʼ kqilo che kbʼeyetaj ri tajin kqeyej.

Paneʼ nim chi ujunabʼ, Arthur Secord (pa ri mox qʼabʼ) kraj kkʼiy más pa ri ukojonik. (Chawilaʼ ri párrafo 11).

11, 12. ¿Jasche kojkunik kubʼan ta kebʼ qakʼuʼx paneʼ ko ta chi qachuqʼabʼ junam rukʼ ojer? Chayaʼ jun kʼutbʼal.

11 Are chiʼ kʼo ta chi qachuqʼabʼ. Rech kqanimarisaj ri qakojonik rajawaxik taj junam uchuqʼabʼ ri qacuerpo rukʼ jun winaq kutij anim. Rumal laʼ, e kʼi che qas ta kʼo chi uchuqʼabʼ ri kicuerpo kiyaʼom ta kan unimarisaxik ri kikojonik (2 Cor. 4:16). Chqilaʼ ri ukʼutbʼal ri qachalal Arthur Secord. * Jun qʼij, are chiʼ qʼaxinaq chi cincuenta y cinco junabʼ kʼolinaq pa Betel xuqujeʼ kʼo chi 88 ujunabʼ, jun enfermera rukʼ loqʼoqʼenik xubʼij che: «Qachalal Secord, ri acuerpo kʼo ta chi uchuqʼabʼ rumal che sibʼalaj chakunaq che upatanixik ri Jehová». Are kʼu Arthur tajin ta kchoman chrij ri xubʼan ojer. Xkaʼy che, xtzeʼn rukʼ tekʼuriʼ xubʼij che: «Qastzij. Are kʼu ri nim ubʼanik are ta ri xqabʼan kan ojer, are ri kqabʼan kimik xuqujeʼ ri kqabʼan na».

12 Weneʼ kʼi chi junabʼ qapatanim ri Jehová are kʼu kimik kojkun ta chik kqabʼan junam rukʼ ojer, kubʼan ta kebʼ qakʼuʼx. Qastzij riʼ che Jehová nim kril ronojel ri xqabʼan ojer (Heb. 6:10). Chnaʼtaj chqe, che xuqujeʼ kimik, Jehová kretaj ta ri unimal ri qaloqʼoqʼebʼal rukʼ ri kojkun che ubʼanik rech kqapatanij. Xaneʼ kqakʼutu che qas kqaloqʼoqʼej are chiʼ kʼo jun utz qachomanik xuqujeʼ kqabʼan ronojel ri kojkun che ubʼanik (Col. 3:23). Areʼ retaʼm ri kojkun che ubʼanik xuqujeʼ kutaʼ ta más chqe ri kojkun taj kqabʼano (Mar. 12:43, 44).

Anatoly xuqujeʼ Lidiya Melnik xeʼux sukʼ paneʼ xkiriq kʼi kʼax. (Chawilaʼ ri párrafo 13).

13. ¿Jas xkikʼulmaj Anatoly xuqujeʼ Lidiya xuqujeʼ jas kubʼan ri kikʼutbʼal che uyaʼik qachuqʼabʼ paneʼ kqariq kʼax pa naj tiempo?

13 Ri e kʼax che naj kuchʼijo. Jujun upatanelabʼ ri Jehová kichʼijom kʼi kʼax pa kʼi décadas. Chojchoman chrij ri xukʼulmaj Anatoly Melnik, * re ri tinamit Moldavia. Kʼateʼ 12 ujunabʼ are chiʼ ri e qʼatal taq tzij xkichap bʼi ri utat, xkikoj pa cárcel xuqujeʼ xkitaq bʼi pa Siberia, más che 7.000 kilómetros (4.000 millas) che ri ufamilia. Qʼaxinaq chi jun junabʼ Anatoly, ri unan xuqujeʼ ri e ratiʼt umam xetaq bʼi pa Siberia. Qʼaxinaq chi ri tiempo, xebʼe pa ri e riqbʼal ibʼ, are kʼu rech keʼopanik rajawaxik kkibʼinibʼej 30 kilómetros (20 millas) xuqujeʼ sibʼalaj kqaj saq tew. Qʼaxinaq chi jun tiempo, ri qachalal Melnik oxibʼ junabʼ xkʼojiʼ pa cárcel, xril ta uwach ri rixoqil ubʼiʼ Lidiya xuqujeʼ ri umiʼal, che kʼateʼ jun ujunabʼ. Paneʼ xkichʼij kʼi kʼax pa kʼi taq junabʼ, Anatoly xuqujeʼ ri ufamilia xubʼan ta kebʼ kikʼuʼx. Kimik, Anatoly kʼo 82 ujunabʼ xuqujeʼ are jun chke ri e kʼo pa ri comité re jun sucursal re Asia central. Junam kukʼ Anatoly xuqujeʼ Lidiya, chqapatanij ri Jehová rukʼ ronojel ri kojkun che ubʼanik xuqujeʼ chqakojoʼ más qachuqʼabʼ junam rukʼ ri xqabʼan ojer kanoq (Gál. 6:9).

CHOJCHOMAN CHRIJ RI QEYEBʼAL

14. ¿Jas retaʼm ri Pablo che rajawaxik kubʼano rech kchʼakan che utijik anim?

14 Pablo qas retaʼm che kkunik kuchʼak ri utijik anim. Rumal che are jun cristiano che chaʼom, ri reyebʼal are che kbʼe pa ri kaj. Are kʼu retaʼm che rajawaxik kukoj uchuqʼabʼ rech kuchʼako (Filip. 3:14). Rech keʼutoʼ ri filipenses rech ksach ta pa kijolom uchʼakik ri utijik anim, xukoj jun utzalaj kʼutbʼal chkiwach.

15. ¿Jas xubʼan Pablo che ukojik ri kʼutunem rech ri ciudadanía che uyaʼik kichuqʼabʼ ri filipenses?

15 Ri apóstol xunaʼtasaj chke ri filipenses che ri kitinamit pa ri kaj kʼo wi (Filip. 3:20). ¿Jasche rajawaxik che ksach ta chke? Pa ri tiempo riʼ nim kil wi ri ciudadanía romana. * Are kʼu, ri cristianos che e chaʼom kʼo jun kitinamit che más nim na ubʼanik, rumal che kekunik kkiriq más tewchibʼal. Junam ta rukʼ ri ciudadanía romana che qas ta nim ubʼanik. Rumal laʼ, Pablo xuya kichuqʼabʼ ri filipenses rukʼ ri taq tzij riʼ: «Xaq xuwi chibʼanaʼ pa ri ikʼaslemal jas ri taqal che ri tzij re kolobʼal ibʼ ri ubʼim ri Cristo» (Filip. 1:27). Kimik, ri e cristianos che e chaʼom kkiya jun utzalaj kʼutbʼal, rumal che kkikoj kichuqʼabʼ che uriqik ri kʼaslemal kʼo ta ukʼisik pa ri kaj.

16. Junam rukʼ ri kubʼij Filipenses 4:6, 7, ¿jas rajawaxik kqaya ta kan ubʼanik paneʼ ri qeyebʼal are pa ri kaj o cho ri uwach Ulew?

16 Rajawaxik kqakoj qachuqʼabʼ rech keqariqaʼ ri meta, re ri kʼaslemal che kʼo ta ukʼisik pa ri kaj o pa ri kotzʼiʼjalaj uwach Ulew. Apastaneʼ ri kqariqo, kojchoman ta chrij ri e jastaq che qayaʼom kanoq xuqujeʼ kqaya ta bʼe che jun jastaq kojuqʼatej rech knimar ri qakojonik (Filip. 3:16). Weneʼ kqilo che kbʼeyetaj ri tajin kqeyej o weneʼ kʼo ta chi qachuqʼabʼ junam rukʼ nabʼe. Weneʼ qachʼijom nimaʼq taq kʼax pa kʼi junabʼ. Apastaneʼ ri kkʼulmatajik, kojbʼison taj, chqaqʼalajisaj chuwach ri Dios ronojel ri kojok wi il xuqujeʼ ri kqaj kqariqo. Areʼ kuya jun nimalaj jamaril chqe (chasikʼij uwach Filipenses 4:6, 7).

17. ¿Jas kqil na pa ri jun chi kʼutunem?

17 Junam rukʼ jun winaq kutij anim kukoj más uchuqʼabʼ are chiʼ xa jubʼiqʼ chi kraj kopan pa ri meta, chqakojoʼ ronojel qachuqʼabʼ rech kqakʼis ri utijik anim che uriqik ri kʼaslemal. Apastaneʼ ri kojkunik kqabʼano xuqujeʼ ri kojriqitaj wi, chqakojoʼ qachuqʼabʼ rech kubʼan más nim ri qachilanik rukʼ ri Dios xuqujeʼ chqakojoʼ qachuqʼabʼ rech kqariq ri e jeʼlalaj taq jastaq che qeyem. ¿Jas rajawaxik kqabʼano rech kqaya ta kan bʼinem pa ri qastzij bʼe xuqujeʼ kkʼistaj ta qakʼuʼx? Ri jun chi kʼutunem kojutoʼ na che rilik xuqujeʼ uchʼobʼik «ri qas utz na ubʼanik» (Filip. 1:9, 10).

BʼIXONEM 79 Kubʼan ko ri kikojonik

^ párr. 5 Amaqʼel kqaj kojkʼiy pa ri qakojonik xuqujeʼ utz kqabʼan che ri jastaq, paneʼ kʼi o kʼi ta tiempo qapatanim ri Jehová. Ri Pablo xubʼij chke ri upatanelabʼ ri Dios che kkʼistaj ta kikʼuʼx. Ri carta che xutzʼibʼaj bʼi chke ri filipenses kuya qachuqʼabʼ rech kqaya ta kan utzukuxik ri qastzij kʼaslemal. Pa wajun kʼutunem riʼ, kqil na ri kqabʼan che ukojik ri e upixabʼ pa qakʼaslemal.

^ párr. 11 Ri xukʼulmaj pa ri ukʼaslemal ri qachalal Secord, «Mi participación en adelantar la adoración correcta», xyaʼ ubʼixik pa ri wuj La Atalaya 1 re noviembre 1965.

^ párr. 13 Ri xukʼulmaj pa ri ukʼaslemal ri qachalal Melnik, «Me enseñaron desde niño a amar a Dios», xyaʼ ubʼixik pa ri wuj ¡Despertad! 22 re octubre 2004.

^ párr. 15 Rumal che ri Filipos are jun colonia rech Roma, kʼo jujun kiderechos che junam kukʼ ri romanos. Rumal laʼ, ri cristianos filipenses kkichʼobʼ wajun kʼutbʼal riʼ.