Ir al contenido

Ir al índice

KʼUTUNEM 32

Ala ali, kaya ta kan akʼiyik pa ri akojonik are chiʼ abʼanom chi aqasanjaʼ

Ala ali, kaya ta kan akʼiyik pa ri akojonik are chiʼ abʼanom chi aqasanjaʼ

«Rukʼ loqʼoqʼebʼal kʼuʼx [...] chujkʼiy bʼaʼ pa ronojel ri jastaq» (EFES. 4:15).

BʼIXONEM 56 Chakʼaslemaj ri qastzij

RI KQETAʼMAJ NA a

1. ¿Jas kibʼanom e kʼi alabʼom alitomabʼ kimik?

 RONOJEL taq junabʼ sibʼalaj e kʼi alabʼom alitomabʼ kkibʼan kiqasanjaʼ. ¿La at jun at chkixoʼl? We jeʼ, sibʼalaj xekikot riʼ ri e qachalal rumal ri xachaʼ ubʼanik, y más na ri Jehová (Prov. 27:11). Chatchoman chrij ronojel ri at kunaq che ubʼanik kʼa kimik riʼ. Jun kʼutbʼal, weneʼ pa kʼi junabʼ anikʼom uwach ri Biblia, y wariʼ at utoʼm rech qas kakojo che are ri uTzij ri Dios. Are kʼu ri más nim ubʼanik, are che awetaʼmam uwach y kaloqʼoqʼej ri ajchaqʼe wajun wuj riʼ. Sibʼalaj kawaj ri Jehová rumal laʼ xajach ri akʼaslemal che y xabʼan aqasanjaʼ. ¡Sibʼalaj utz ri xabʼano!

2. ¿Jas kqil na pa wajun kʼutunem?

 2 Qastzij riʼ che are chiʼ majaʼ kabʼan aqasanjaʼ, xariq jujun taq jastaq che xukoj pa kʼax ri akojonik. Are kʼu, are chiʼ kqʼax más ri junabʼ weneʼ kariq chi nikʼaj taq kʼax. Ri Satanás kraj che kaya kan uloqʼoqʼexik ri Jehová y kawachilaj ta chik (Efes. 4:14). Mayaʼ bʼe che kubʼan wariʼ chawe. ¿Jas kattoʼwik rech kaya ta kan upatanexik ri Jehová y kabʼan ri xatzujuj che are chiʼ xajach ri akʼaslemal? Rajawaxik kaya ta kan kʼiyem pa ri akojonik, kraj kubʼij, kataqej «taqenik kʼa ktzʼaqat na» ri akojonik (Heb. 6:1). Pa wajun kʼutunem kqil na jas kabʼano rech katkun che ubʼanik.

¿JAS MÁS RAJAWAXIK KABʼANO RECH KATKʼIY MÁS PA RI AKOJONIK?

3. ¿Jas rajawaxik kkibʼan ri cristianos are chiʼ kibʼanom chi kiqasanjaʼ?

3 Are chiʼ jun winaq kubʼan uqasanjaʼ rajawaxik kunimaj ri pixabʼ che xuya ri apóstol Pablo chke ri cristianos re Éfeso. Xubʼij chke che rajawaxik kkibʼan ko che ri kikojonik (Efes. 4:13). Jetaneʼ xubʼij chke: «Chinimarisaj más ri ikojonik». Ri Pablo xujunamaj ri qakʼiyik pa ri qakojonik rukʼ ri ukʼiyik jun laj akʼal. Are chiʼ ri e tat nan kkʼojiʼ jun kalkʼwal, sibʼalaj kekikotik y nim kkil wi. Are kʼu ri alaj neʼ riʼ knimarik. Are chiʼ kqʼax ri tiempo, rajawaxik kuya kan «ri jastaq kech ri akʼal[abʼ]» (1 Cor. 13:11). Kjunamataj wariʼ rukʼ ri kkikʼulmaj ri cristianos, are chiʼ kibʼanom chi kiqasanjaʼ rajawaxik kkiya ta kan kikʼiyik pa ri kikojonik. Chqilaʼ jujun taq pixabʼ che katutoʼo rech katkunik kabʼano.

4. Junam rukʼ ri kubʼij Filipenses 1:9, ¿jas bʼantajik katutoʼ rech katkʼiy más pa ri akojonik y jasche?

4 Chanimarisaj ri aloqʼoqʼenik che ri Jehová. Qas qʼalaj che sibʼalaj kawaj ri Jehová. Are kʼu wajun loqʼoqʼenik riʼ rajawaxik kanimarisaj más. ¿Jas kabʼan che? Ri apóstol Pablo xubʼij jas rajawaxik kbʼanik, y kriqitaj pa Filipenses 1:9 (chasikʼij uwach). Ri Pablo xutaʼ che ri Jehová che ri kiloqʼoqʼebʼal ri filipenses «sibʼalaj kakʼiyir[ik]». Wariʼ kraj kubʼij che ri loqʼoqʼebʼal che kqanaʼ che ri Jehová, rajawaxik knimarik. Are kʼu rech knimarik rajawaxik nojinik «xuqujeʼ [...] chʼobʼonik pa ronojel». Kraj kubʼij che, are chiʼ más kqetaʼmaj uwach ri Jehová, más kqaloqʼoqʼej y más utz kqil ri ubʼantajik y ri kubʼan che ubʼanik ri e jastaq. Y wariʼ kubʼano che más kqaj kqaya kikotemal che y rech kqabʼan ta jastaq che kuya bʼis che. Kqakoj qachuqʼabʼ che retaʼmaxik ri kraj areʼ y kqabʼan pa ri qakʼaslemal.

5, 6. ¿Jas jun chi jastaq kojutoʼo rech knimar más ri qaloqʼoqʼenik che ri Jehová?

5 Jun chi jastaq che kojutoʼo rech knimar más ri qaloqʼoqʼenik che ri Jehová, are retaʼmaxik uwach ri uKʼojol, rumal che ri areʼ rukʼ tzʼaqatil kresaj uwach ri ubʼantajik ri uTat (Heb. 1:3). Y kojkunik kqetaʼmaj más uwach ri Jesús are chiʼ kqasikʼij ri kajibʼ Evangelios. ¿La kasikʼij ri Biblia ronojel taq qʼij? We je taj, katkunik kamajij chanim riʼ. Are chiʼ kasikʼij ri xubʼan ri Jesús y ri xubʼij, chawilaʼ ri qas ubʼantajik. Ri areʼ xuya tobʼanik y xkʼojiʼ naqaj chke ri e winaq, xuqujeʼ xeʼuqʼaluj ri alaj taq akʼalabʼ (Mar. 10:13-16). Ri areʼ xubʼano che ri utijoxelabʼ utz xkinaʼo xekʼojiʼ rukʼ, rumal laʼ ri e tijoxelabʼ xkibʼij ronojel che ri kkinaʼo (Mat. 16:22). Ri Jesús xukʼut wajun bʼantajik riʼ rumal che je kubʼan ri uTat che kʼo pa ri kaj. Ri Jehová kuya utiempo chke nikʼaj chik. Rumal laʼ kojkunik kqabʼan qachʼawem che y kqabʼij ronojel che ri kqanaʼo. Y qas qetaʼm che ri areʼ kuchomaj ta nikʼaj chi jastaq chqij. Ri areʼ kojraj y kel ukʼuʼx chqe qonojel (1 Ped. 5:7).

6 Ri Jesús xel ukʼuʼx chke ri winaq. Ri apóstol Mateo xubʼij: «Are taq ri Jesús xeril ri kʼiʼalaj winaq, xel ukʼuʼx chke, rumal rech chi kkiriq kʼax e je jas ri chij ri man kʼo ta kajyuqʼ, e jabʼuninaq» (Mat. 9:36). Y, ¿jas kubʼan ri Jehová che kilik ri winaq? Are chiʼ ri Jesús tajin kchʼaw chrij ri uTat, xubʼij ri e tzij riʼ: «Ri iTat [...] man kraj taj chi ksach uwach jun chke we chʼutiʼq riʼ» (Mat. 18:14). ¡Kojkikotik rumal che ri Jehová sibʼalaj kojraj! Chiʼ kqetaʼmaj más uwach ri Jesús más knimar ri qaloqʼoqʼebʼal che ri Jehová.

7. ¿Jas kariqo we keʼawachilaj ri e qachalal che e ko pa ri kikojonik?

7 Kʼo jun chi jastaq che katkunik kabʼano rech knimar más ri aloqʼoqʼenik che ri Jehová y katkʼiy pa ri akojonik. ¿Jas riʼ? Are kachilaxik ri e qachalal pa ri congregación che e ko pa ri kikojonik. Chawilaʼ che ri e qachalal riʼ amaqʼel kekikotik, kkichomaj taj che utz ta ri xkibʼano are chiʼ xkichaʼ upatanexik ri Jehová. Chabʼij chke che kkibʼij chawe jujun taq jastaq che kikʼulmam pa ri kikʼaslemal. Y are chiʼ kachaʼ jun jastaq che sibʼalaj nim ubʼanik, chattzijon kukʼ rech kkiya jujun taq pixabʼ chawe. Rumal laʼ ri Biblia kubʼij: «Ri utoʼtajik kriqtaj kumal ri e kʼi yaʼl taq noʼj» (Prov. 11:14).

¿Jas katutoʼo rech katoʼ uwiʼ ri akojonik are chiʼ kkʼut chawach chrij ri evolución pa ri tijobʼal? (Chawilaʼ ri párrafos 8 y 9).

8. ¿Jas kabʼano we kubʼan kebʼ akʼuʼx chrij ri kukʼut ri Biblia?

8 Chatzukuj urespuestas ri preguntas che kubʼan chawe che kubʼan kebʼ akʼuʼx. Junam rukʼ ri xqil pa ri  párrafo 2, ri Satanás kraj che kojkʼiy ta pa ri qakojonik. Jun chke ri jastaq che kukojo are ri kebʼlan kʼuxaj. Ri areʼ kraj che kqakubʼsaj ta chi qakʼuʼx chrij ri kukʼut ri Biblia. Jun kʼutbʼal, weneʼ kopan na jun qʼij che kata jun winaq che kchʼaw chrij ri evolución, jun kʼutunem che kukʼut ta ri qastzij chrij ri Jehová. Weneʼ nabʼe qas ta xatchoman chrij wariʼ. Are kʼu, rumal che at ala o ali chik, weneʼ ri e awajtijabʼ kkikʼut chawach pa clase. Ri kkibʼij weneʼ kubʼan chawe che kubʼan kebʼ akʼuʼx y kachomaj che weneʼ kʼo ta jun Dios che xbʼanow ronojel ri jastaq. Are kʼu, chnaʼtaj chawe che weneʼ ri e winaq riʼ qas ta kinikʼom rij ri kkibʼij. Chnaʼtaj chawe ri kubʼij Proverbios 18:17: «Ri kutoʼ ribʼ nabʼe jetaneʼ ri qastzij ri kubʼij, kʼa kopan na ri kakʼulelanik ri kubʼij na chi man je taj». ¿Jas kqetaʼmaj pa wajun texto riʼ? Che kqakoj ta ronojel ri kyaʼ ubʼixik pa ri tijobʼal, xaneʼ kqamaj unikʼoxik ri kubʼij ri uTzij ri Dios. Utz we katzukuj más información pa taq ri e qawuj. Chatchʼaw kukʼ e jujun qachalal che ojer kanoq xekojon chrij ri evolución y chataʼ chke jas ri xetoʼwik rech xkikojo che qas kʼo xbʼanow ronojel ri jastaq y che kojraj. b We kattzijon kukʼ, wariʼ katutoʼo rech qas kakojo che kʼo xbʼanow ri e jastaq.

9. ¿Jas kqetaʼmaj chrij ri xuriq ri al Melissa?

9 Ri xtoʼw jun qachalal Melissa ubʼiʼ, are ubʼanik más investigación chrij ri jastaq che ubʼanom ri Dios. c Kubʼij: «Ri ajtijabʼ kkibʼano che jetaneʼ qastzij ri evolución. Nabʼe xinxibʼij wibʼ kintzukuj más información chrij wajun kʼutunem riʼ, rumal che weneʼ kubʼano che kqaj ri nukojonik. Are kʼu xinchoman chrij che ri Jehová kraj che kqetaʼmaj ri qastzij, rumal laʼ, xinmaj utzukuxik ri urespuestas. Xinsikʼij ri wuj ¿Existe un Creador que se interese por nosotros? y ri folletos ¿Es la vida obra de un Creador? y El origen de la vida. Cinco cuestiones dignas de análisis. Unikʼoxik wariʼ are ri qas xajwataj chwe, tekʼuriʼ xinbʼij, ojer ta waʼ xinbʼano».

10, 11. Junam rukʼ ri kubʼij 1 Tesalonicenses 4:3, 4, ¿jas kattoʼw chuwach ri itzel taq rayinik?

10 Chakojoʼ achuqʼabʼ chuwach ri itzel taq rayinik. Are chiʼ jun kʼa ali o ala na, más kʼo na uchuqʼabʼ ri urayinik ri ucuerpo, y weneʼ e jujun taq winaq katkitaqchiʼj rech katqʼoyiʼ kukʼ e nikʼaj chik. Ri Satanás are kraj che are kabʼan ri itzel taq arayibʼal. ¿Jas kattoʼwik rech katqaj ta chupam wariʼ? (Chasikʼij uwach 1 Tesalonicenses 4:3, 4). Are chiʼ kabʼan achʼawem che ri Jehová, chabʼij che ronojel ri kanaʼo y chataʼ achuqʼabʼ che (Mat. 6:13). Chnaʼtaj chawe che ri areʼ amaqʼel kʼo che atoʼik y kuqʼat ta tzij pa awiʼ (Sal. 103:13, 14). Xuqujeʼ ri Biblia kkunik katutoʼo. Ri al Melissa che xojchʼaw kan chrij pa ri jun kan párrafo, xukoj uchuqʼabʼ chuwach ri itzel taq chomanik. Kubʼij: «Xkʼistaj ta nukʼuʼx rumal che ronojel qʼij xinsikʼij ri Biblia. Rumal che kunaʼtajisaj chwe che ri nukʼaslemal rech chi ri Jehová y kwaj che amaqʼel kʼo chnunaqaj» (Sal. 119:9).

11 Chatzukuj kitobʼanik ri nikʼaj chik rech xaq ta atukel kakoj achuqʼabʼ chuwach ri kʼax che kariqo. Chabʼij che ri atat o ri anan ri tajin kakʼulmaj. Qastzij che weneʼ kʼax ubʼanik wariʼ, are kʼu rajawaxik kabʼano. Ri al Melissa kubʼij: «Xintaʼ che ri Jehová che kinutoʼo rech kinxeʼj ta wibʼ tekʼuriʼ xinbʼij che ri nutat ri tajin kinkʼulmaj. Sibʼalaj xinnaʼ jun jororibʼal are chiʼ xintzukuj tobʼanik. Wetaʼm che sibʼalaj kkikot ri Jehová rukʼ ri xinchaʼ ubʼanik».

12. ¿Jas kattoʼwik rech utz ri kachaʼ ubʼanik?

12 Chayaʼ bʼe che ri e pixabʼ re ri Biblia kukʼam abʼe pa ri akʼaslemal. Are chiʼ katnimarik, más katkun chi riʼ kachaʼ ubʼanik ri kawaj kabʼano. Are kʼu, chnaʼtaj chawe che awetaʼm ta ronojel. Rumal laʼ, ¿jas rajawaxik kabʼano rech kabʼan ta jun jastaq che kubʼan kʼax che ri awachilanik rukʼ ri Jehová? (Prov. 22:3). Jun qachalal Kari ubʼiʼ, knaʼtaj che ri xubʼano rech utz ri xuchaʼ ubʼanik. Ri areʼ xrilo che ri cristianos che e ko pa ri kikojonik, rajawaxik ta na jun taqanik re ri Biblia chke rech kkichaʼ jun jastaq. Ri areʼ kubʼij: «Xaq xiw ta rajawaxik kinnimaj ri taqanik xaneʼ rajawaxik kinchʼobʼo jas kuchomaj ri Jehová chrij ri jastaq». Are chiʼ kasikʼij ri Biblia chachomaj: «¿Jas kukʼut wajun texto chnuwach chrij ri kuchomaj ri Jehová chrij jujun jastaq? ¿La kʼo jun pixabʼ re ri Biblia kinutoʼo rech kinbʼan ri utz? ¿Jas utzilal kinriqo we kinnimaj wajun pixabʼ riʼ?» (Sal. 19:7; Is. 48:17, 18). We amaqʼel kasikʼij ri Biblia y katchoman chrij ri pixabʼ che kʼo chupam, kʼax ta kabʼan riʼ che uchaʼik ri kuya kikotemal che ri Jehová. Are chiʼ más kachʼobʼ ri utz kril ri Jehová y ri utz taj, kawil na riʼ che rajawaxik ta jun taqanik re ri Biblia chawe rech kabʼan jalajoj taq jastaq. Rukʼ wariʼ kakʼutu che tajin katkʼiy pa ri akojonik.

¿Jas achilanik xuchaʼ jun qachalal ali? (Chawilaʼ ri párrafo 13).

13. Junam rukʼ ri kubʼij Proverbios 13:20, ¿jas tobʼanik kkiya ri utzalaj taq awachiʼl pa ri akʼaslemal?

13 Chatzukuj e awachiʼl che kkiloqʼoqʼej ri Jehová. Junam rukʼ xqil kan pa ri párrafo 7, ri e awachiʼl kʼo kkibʼan pa ri akojonik (chasikʼij uwach Proverbios 13:20). Chawilampeʼ ri xukʼulmaj jun qachalal Sara ubʼiʼ. Ri areʼ qas ta chi kkikot che upatanexik ri Jehová, are kʼu kʼo jun jastaq xtoʼwik. Ri areʼ kubʼij: «Are chiʼ xajwataj más tobʼanik chwe xeʼinriq e utzalaj taq wachiʼl. Oj kebʼ rukʼ jun wachiʼl junam kqatijoj qibʼ che ri wuj Ri Chajinel, y jun chi wachiʼl xinutoʼo rech kinya ri nucomentarios pa taq ri e riqbʼal ibʼ. Rumal ri kitobʼanik ri e utzalaj taq wachiʼl xinkunik xinmaj unikʼoxik ri Biblia y xinmaj ubʼanik nuchʼawem. Nojimal chi nojimal xnimar más ri wachilanik rukʼ ri Jehová y xinkikot chi jumul».

14. ¿Jas xubʼan ri a Julien che kiriqik e utz taq rachiʼl?

14 ¿Jas rajawaxik kabʼano rech keʼariq utz taq awachiʼl? Jun qachalal Julien ubʼiʼ, che kimik kʼamal bʼe chik pa jun congregación, kubʼij: «Are chiʼ in ala na, xeʼenriq utz taq wachiʼl rech kqatzijoj ri utzij ri Dios. Ri e areʼ sibʼalaj kekikotik y amaqʼel xinkitoʼo rech kinkikot che utzijoxik ri utzij ri Dios. Y rumal wariʼ xinchomaj upatanexik ri Jehová pa tiempo completo. Are chiʼ xwilo che xaq xiw tajin keʼenwachilaj e qachalal che junam kijunabʼ wukʼ, xinchʼobʼo che rajawaxik kenwachilaj e nikʼaj chik rech keʼenriq utzalaj taq wachiʼl. Tekʼuriʼ xinbʼe pa Betel y chilaʼ xinriq chi e utzalaj taq wachiʼl. Kukʼ areʼ xwetaʼmaj wi uchaʼik utz taq etzʼanem, y wariʼ más xukowirisaj ri wachilanik rukʼ ri Jehová».

15. Junam rukʼ ri kubʼij 2 Timoteo 2:20-22, ¿jas pixabʼ xuya ri Pablo che ri Timoteo?

15 Y, ¿jas kabʼano we kawilo che kʼo jun winaq pa ri congregación che utz ta ri tajin kubʼano? Ri apóstol Pablo xretaʼmaj che pa ri congregación re ri nabʼe siglo e kʼo winaq che e ko ta pa ri kikojonik. Rumal laʼ xubʼij che ri Timoteo che kerachilaj ta ri e winaq riʼ (chasikʼij uwach 2 Timoteo 2:20-22). Sibʼalaj nim ubʼanik ri qachilanik rukʼ ri Jehová, y xqakoj qachuqʼabʼ rech xojkunik xqariqo. Rumal laʼ maqayaʼ bʼe che kʼo jun jastaq kubʼan kʼax che ri qachilanik rukʼ (Sal. 26:4).

UKOJIK METAS KATUTOʼO RECH KATKʼIY PA RI AKOJONIK

16. ¿Jas metas katkunik kabʼano?

16 Chakojoʼ ametas che qas katutoʼo. ¿Jas riʼ ri metas katutoʼo? Ri kunimarisaj ri akojonik y ri kubʼano che katux jun utzalaj cristiano (Efes. 3:16). Jun kʼutbʼal, katkunik kasikʼij más uwach ri Biblia y kanikʼoj uwach (Sal. 1:2, 3). O weneʼ katkunik kabʼan más achʼawem che ri Jehová y kabʼij che ronojel ri kanaʼo. Weneʼ rajawaxik más utz kabʼan che uchaʼik ri etzʼanem y más utz kabʼan che ukojik ri atiempo (Efes. 5:15, 16). Ri Jehová sibʼalaj kkikotik are chiʼ kril ri chuqʼabʼ che tajin kakojo rech knimar más ri akojonik.

¿Jas metas xukojo? (Chawilaʼ ri párrafo 17).

17. ¿Jas kariqo we keʼatoʼ ri nikʼaj chik?

17 Are chiʼ keʼatoʼ ri nikʼaj chik, kakʼutu che tajin katkʼiy pa ri akojonik. Ri Jesús xubʼij: «Are sibʼalaj utz na re ri kyanik chuwach ri kkʼamowik» (Hech. 20:35). We kakoj ri atiempo y achuqʼabʼ che kitoʼik e nikʼaj chik, sibʼalaj katutoʼo. ¿Jas tobʼanik katkunik kaya chke nikʼaj chik? Jun kʼutbʼal, weneʼ utz kachomaj kitoʼik ri e qachalal che nim chi kijunabʼ o che e yawabʼ, rech kabʼan jujun taq chak o kakʼut chkiwach ri kbʼan che ukojik ri celular, ri tableta o jun computadora. Y we at ala y abʼanom chi aqasanjaʼ, utz che kakoj ameta rech katux tobʼanel chke ri e kʼamal taq bʼe, rech keʼapatanij ri e qachalal (Filip. 2:4). Xuqujeʼ katkunik katzijoj más ri utzij ri Dios rech kakʼutu che keʼawaj ri e winaq che ketaʼm ta uwach ri Jehová (Mat. 9:36, 37). Y, we kbʼan awumal, chachomaj upatanexik ri Jehová pa tiempo completo.

18. ¿Jas katutoʼ wi ri upatanexik ri Jehová pa tiempo completo rech katkʼiy más pa ri akojonik?

18 Upatanexik ri Jehová pa tiempo completo katutoʼo rech knimar más ri akojonik. We katux precursor, katkunik katbʼe pa ri Tijobʼal chke ri kkiya ubʼixik ri Ajawbʼal o pa Betel, o kattobʼan che uyakik Ja rech Ajawbʼal. Chawilampeʼ ri xubʼij jun precursora ubʼiʼ Kaitlyn: «Utzijoxik ri utzij ri Dios kukʼ ri e qachalal sibʼalaj xinutoʼo rech xinkʼiy más pa ri nukojonik are chiʼ nubʼanom chi ri nuqasanjaʼ. Ri kikʼutbʼal xinutoʼo rech xinmaj más unikʼoxik ri Biblia y xinux jun utzalaj ajtij».

19. ¿Jas tewchibʼal kariqo we kaya ta kan akʼiyik pa ri akojonik?

19 We kaya ta kan akʼiyik pa ri akojonik, ri Jehová kuya kʼi tewchibʼal chawe. Xuqujeʼ kakoj ta atiempo riʼ che jastaq che kʼo ta upatan (1 Juan 2:17). Xuqujeʼ we utz uchaʼik ri jastaq kabʼano, kariq ta kʼax riʼ. Xaneʼ katkikotik y kariq utzilal pa ri akʼaslemal (Prov. 16:3). Ri utzalaj akʼutbʼal keʼutoʼ e nikʼaj chi qachalal, alabʼom alitomabʼ y ri nim chi kijunabʼ (1 Tim. 4:12). Y ri más nim ubʼanik are che kanaʼ jamaril y katkikotik rumal che awetaʼm che katqaj chuwach ri Jehová y at jun utzalaj rachiʼl (Prov. 23:15, 16).

BʼIXONEM 88 Chakʼutuʼ ri abʼe chnuwach

a Qonojel ri oj upatanelabʼ ri Jehová sibʼalaj kojkikotik are chiʼ ri e alabʼom alitomabʼ kkibʼan kiqasanjaʼ. Are kʼu, ¿jas rajawaxik kkibʼano rech kekʼiy más pa ri kikojonik? Wajun kʼutunem riʼ kojutoʼ na che retaʼmaxik ri ktoʼw jun ala o jun ali che kʼateʼ xubʼan uqasanjaʼ rech kkʼiy más pa ri ukojonik y kux jun utzalaj cristiano.

b Katkunik kawil ri sección «Opiniones sobre el origen de la vida», pa jw.org.

c Kʼexom jujun bʼiʼaj.