Ir al contenido

Ir al índice

KʼUTUNEM 49

Qas kojkojon chrij ri kʼastajibʼal

Qas kojkojon chrij ri kʼastajibʼal

«Kʼo kʼu weyebʼal kʼuʼx chrij ri Dios [...] chi kekʼastaj na ri kaminaqibʼ, chi e utz chi e lawalo» (HECH. 24:15).

BʼIXONEM 151 Jehová keʼusikʼij na

RI KQETAʼMAJ NA *

1, 2. ¿Jas keyebʼal ri upatanelabʼ ri Jehová kʼolik che sibʼalaj utz?

SIBʼALAJ nim ubʼanik che kʼo kqarayij y kʼo kqeyej pa ri kʼaslemal. Jun kʼutbʼal, e kʼo winaq kkirayij che kʼo kikotemal pa kikʼulanem, o che ri kalkʼwal keyawaj taj, o kekunataj che jun yabʼil. Ri oj cristianos xuqujeʼ kqarayij jastaq junam rukʼ wariʼ. Are kʼu kʼo jun jastaq más nim ubʼanik chkiwach wariʼ, are ri eyebʼal re ri kʼaslemal che kʼo ta ukʼisik y rilik chi jumul kiwach ri e winaq che sibʼalaj keqaj che e kaminaq.

2 Ri apóstol Pablo xubʼij wariʼ chrij ri ukojonik chrij ri kʼastajibʼal: «Kʼo kʼu weyebʼal kʼuʼx chrij ri Dios [...] chi kekʼastaj na ri kaminaqibʼ, chi e utz chi e lawalo» (Hech. 24:15). Are kʼu, are chiʼ majaʼ kubʼij wariʼ ri Pablo, ri patriarca Job retaʼm che ksach ta pa ujolom ri Dios y che kkʼastajisax na pa ri kamikal (Job 14:7-10, 12-15).

3. ¿Jas utzilal kuya chqe unikʼoxik ri capítulo 15 re 1 Corintios?

3 «Ri kikʼastajik ri kaminaqibʼ» are jun chke ri «nabʼe taq etaʼmanik» re ri cristianismo (Heb. 6:1, 2). Ri Pablo qas utz xubʼan che unikʼoxik wariʼ pa ri capítulo 15 re 1 Corintios. Ri xuqʼalajisaj qas xuya kichuqʼabʼ ri cristianos re ri nabʼe siglo, xuqujeʼ kuya qachuqʼabʼ oj paneʼ kʼi o kʼi ta tiempo qeyem ri kʼastajibʼal.

4. ¿Jas ri kbʼanowik che kqeyej che kekʼastaj ri e winaq che keqaj?

4 Ri ukʼastajibʼal ri Jesucristo are ri kbʼanowik che qas kekʼastaj na ri e winaq che keqaj. Are jun chke «ri utzalaj taq tzij» che xuya ubʼixik ri Pablo chke ri cristianos re Corinto (1 Cor. 15:1, 2). Xuqujeʼ xubʼij chke che, we kekojon ta chrij ri ukʼastajibʼal ri Cristo, ri kikojonik kʼo ta upatan riʼ (1 Cor. 15:17). Wariʼ kukʼutu che ri qakojonik chrij ri ukʼastajibʼal ri Jesús are ri kyaʼow uchuqʼabʼ ri qeyebʼal chrij ri qakʼastajibʼal ri oj cristianos.

5, 6. ¿Jas kukʼut chqawach ri kubʼij 1 Corintios 15:3, 4?

5 Are chiʼ ri Pablo xumaj chʼawem chrij ri kʼastajibʼal xubʼij ri oxibʼ jastaq riʼ: «Ri Cristo xkam kimak kech ri e qamak», che «xmuqik» y che «xkʼastaj churox qʼij, jas kubʼij ri Tzʼibʼatalik» (chasikʼij uwach 1 Corintios 15:3, 4).

6 ¿Jas kukʼut chqawach che Jesús xkamik, xmuqik y xkʼastajisaxik? Ri profeta Isaías xuya ubʼixik che ri Mesías kesax na cho ri uwach ulew, ksok na che kamikal y kmuq na pa taq kixkut itzel taq winaq. Are kʼu xubʼij chi nikʼaj jastaq: che are ktojow «kimak e kʼi winaq». ¿Jas xubʼan ri Jesús che ubʼanik wariʼ? Xuya ri ukʼaslemal pa kamikal (Is. 53:8, 9, 12; Mat. 20:28; Rom. 5:8). Rumal laʼ, are chiʼ xkamik, xmuqik y xkʼastajisax xubʼano che qas kʼo qeyebʼal che kojel pa ri makaj y ri kamikal, y che kojkunik kqil chi jumul kiwach ri e winaq che sibʼalaj keqaj che e kaminaq.

E KʼI XEʼILOWIK

7, 8. ¿Jasche kqakojo che ri Jesús qas xkʼastajisaxik?

7 Rech kʼo qakojonik chrij ri kʼastajibʼal rajawaxik nabʼe kqakojo che qastzij xkʼastaj ri Jesús. ¿Jasche qas qetaʼm che xkʼastajisax rumal ri Jehová?

8 E kʼi winaq xeʼilowik che xkʼastajisax ri Jesús (1 Cor. 15:5-7). Ri Pablo xubʼij che ri nabʼe xilowik are ri Cefas, kraj kubʼij, ri apóstol Pedro. Jun jupuq tijoxelabʼ xuqujeʼ xkibʼij che Pedro xril ri Jesús are chiʼ walajisam chik (Luc. 24:33, 34). Xuqujeʼ, ri apóstoles xkibʼij che xkʼastajisax ri Jesús. «Kʼateʼ riʼ xukʼut chi ribʼ chkiwach nikʼaj qachalal chik ri e kʼo na chuwach jobʼ cientos», weneʼ are chiʼ xkiriq kibʼ pa Galilea che kubʼij pa Mateo 28:16-20. Xuqujeʼ «xukʼut ribʼ chuwach ri Santiago», ri rachalal, pa ri tiempo riʼ ukojom taj che ri Jesús are ri Mesías (Juan 7:5). Are kʼu, are chiʼ xrilo che kʼastajisam chik, xkojon chrij. Nim ubʼanik che are chiʼ ri Pablo xutzʼibʼaj wajun carta —chunaqaj ri junabʼ 55—, kʼi chke ri xeʼilow ri Jesús are chiʼ walajisam chik kʼa e kʼasal na. Rumal laʼ ri qas ta kekojon chrij ri kʼastajibʼal kekun riʼ kkita chke.

9. Junam che kubʼij Hechos 9:3-5, ¿jas jun chi etal xuya Pablo chrij ri ukʼastajibʼal ri Jesús?

9 Chiʼ qʼaxinaq chi ri tiempo, Jesús xukʼut ribʼ chuwach ri Pablo (1 Cor. 15:8). Pablo, ri kbʼix Saulo che, are chiʼ bʼenaq pa ri bʼe re Damasco xuta ri uchʼabʼal ri Jesús kʼastajinaq chik y xril pa jun visión pa ri kaj (chasikʼij uwach Hechos 9:3-5). Ri xukʼulmaj are jun chi etal che qas xkʼastajisax ri Jesús (Hech. 26:12-15).

10. ¿Jas xubʼan ri Pablo are chiʼ xukojo che qastzij xkʼastajisax ri Jesús?

10 E jujun winaq weneʼ sibʼalaj xkimay ri xuqʼalajisaj ri Pablo rumal che nabʼe sibʼalaj xeʼutereneʼj ri cristianos rukʼ itzelal. Are chiʼ xukojo che xkʼastajisax ri Jesús, xukoj uchuqʼabʼ che kitoʼik nikʼaj chi winaq rech kkikojo che qastzij xkʼastaj ri Jesús. Are chiʼ xuya ubʼixik chrij ri ukʼastajibʼal ri Jesús, xchʼayik, xtzʼapix pa cárcel y kʼi mul xyojyobʼ ri barco che xbʼe wi (1 Cor. 15:9-11; 2 Cor. 11:23-27). Qas xukojo che xkʼastaj ri Jesús rumal laʼ xuya ri ukʼaslemal pa kamikal che utzijoxik. ¿La mat qastzij che retaʼmaxik ronojel ri xqilo kubʼano che kojkojon chrij ri ukʼastajibʼal ri Jesús? Y ¿la mat qastzij che kukowirisaj ri qakojonik chrij ri kʼastajibʼal?

PABLO XUSUKʼUMAJ RI CHOMANIK CHE QAS TA UTZ

11. ¿Jasche e jujun cristianos re Corinto qas ta utz ri kichomanik chrij ri kʼastajibʼal?

11 Pa ri tinamit Corinto re Grecia, e jujun cristianos qas ta utz ri kichomanik chrij ri kʼastajibʼal y kkibʼij che qastzij ta wariʼ (1 Cor. 15:12). ¿Jasche? Rumal che pa Atenas che kʼo naqaj che Corinto e kʼo filósofos che ketzeʼn chrij ri ukʼastajibʼal ri Jesús, y weneʼ wariʼ xubʼano che jeʼ xkichomaj ri cristianos re Corinto (Hech. 17:18, 31, 32). Weneʼ e nikʼaj chik xkichomaj che ri kʼastajibʼal xa jun etal. Xkichomaj che are chiʼ majaʼ keʼux cristianos, jetaneʼ e kaminaq rumal che e ajmakibʼ na; are kʼu, chiʼ keʼux cristianos, kkuyutaj ri kimak y jetaneʼ che kekʼastajik. Apastaneʼ ri rumal, we kekojon ta chrij ri kʼastajibʼal, kʼo ta upatan riʼ ri kikojonik. We ri Dios xukʼastajisaj ta ri Jesús, kuyutajinaq ta riʼ ri kimak e areʼ. Rumal laʼ ri e winaq che kkikoj taj che kʼo kʼastajibʼal kekun taj kkʼojiʼ jun keyebʼal (1 Cor. 15:13-19; Heb. 9:12, 14).

12. Junam che kubʼij 1 Pedro 3:18, 22, ¿jasche junam ta ri ukʼastajibʼal ri Jesús rukʼ ri kikʼastajibʼal ri e winaq che xekʼastaj nabʼe chuwach?

12 Pablo qas xril rukʼ ubʼaqʼwach che ri Cristo «kʼastajinaq chik chkixoʼl ri kaminaqibʼ». Paneʼ e kʼo winaq e kʼastajinaq chi nabʼe chuwach ri Jesús are kʼu ri ukʼastajibʼal areʼ más utz na, rumal che ri xekʼastaj nabʼe chuwach xekam chi jumul. Pablo xuqujeʼ xubʼij che ri Jesús are ri «nabʼe wachinik chkixoʼl ri kaminaqibʼ ri kekʼastaj na». ¿Jas kraj kubʼij che ri Jesús xux ri nabʼe wachinik? Kraj kubʼij che are ri nabʼe winaq xkʼastajisax pa uxlabʼal y are ri nabʼe xbʼe pa ri kaj (1 Cor. 15:20; Hech. 26:23; chasikʼij uwach 1 Pedro 3:18, 22).

«KONOJEL KKIRIQ NA RI KʼASLEMAL»

13. ¿Jas xubʼan ri Pablo che ubʼixik che xaq ta junam ri xubʼan ri Adán rukʼ ri xubʼan ri Jesús?

13 ¿Jasche kqabʼij che rumal ri ukamikal jun winaq millones winaq kkiriq kʼaslemal? Pablo xubʼij ri rumal. Areʼ xuya ubʼixik ri kjunamataj ta wi ri xubʼan ri Adán rukʼ ri kuya ri tojbʼal mak xuya ri Cristo. Tajin kchʼaw chrij ri Adán, areʼ xubʼij che «rumal kʼu jun winaq, xpe ri kamikal». Are chiʼ xmakun ri Adán, xutzukuj ri ukamikal y ri kikamikal ri e ralkʼwal. Kimik tajin kqariq na kʼax rumal che xniman taj. Are kʼu kʼo jun utzalaj qeyebʼal rumal che ri Dios xukʼastajisaj ri uKʼojol. Pablo xubʼij: «Rumal jun winaq [Jesús]. Kekʼastaj na ri kaminaqibʼ. Jeʼ kʼu riʼ jachaʼ konojel kekam na rukʼ ri Adán, jeʼ kʼu riʼ xuqujeʼ konojel kkiriq na ri kʼaslemal rukʼ ri Cristo» (1 Cor. 15:21, 22).

14. ¿Jasche qetaʼm che Adán kkʼastaj ta chik?

14 ¿Jachin chkij xchʼaw wi ri Pablo are chiʼ xubʼij che «konojel kekam na rukʼ ri Adán»? Xchʼaw chqij ri oj ralkʼwal ri Adán, che qechebʼem kan ri makaj y tzʼaqat ta ri qachomanik, y qʼatom tzij pa qawiʼ rech kojkamik (Rom. 5:12). Adán kʼo ta chkixoʼl ri «kkiriq na ri kʼaslemal». Areʼ kkun taj kuriq ri utzilal che kuya ri tojbʼal mak che xuya ri Cristo, rumal che rukʼ tzʼaqat uchomanik y ukʼaslemal xunimaj ta ri Dios. Ri qʼatoj tzij che xbʼan pa uwiʼ ri Adán junam rukʼ ri qʼatoj tzij che kubʼan na «ri Rijaʼl winaq» pa kiwiʼ ri winaq che e junam rukʼ «kʼisikʼ», kraj kubʼij, ri «junalik kʼajisabʼal wach» (Mat. 25:31-33, 46; Heb. 5:9).

Jesús are ri nabʼe che xbʼe pa ri kaj. (Chawilaʼ ri párrafos 15 y 16). *

15. ¿Jachin chkij xchʼaw wi ri Pablo are chiʼ xubʼij «konojel kkiriq na ri kʼaslemal rukʼ ri Cristo»?

15 Kqilo che ri Pablo xubʼij «konojel kkiriq na ri kʼaslemal rukʼ ri Cristo» (1 Cor. 15:22). Pablo xutzʼibʼaj ri ucarta chke ri cristianos re Corinto, che e chaʼom y che kekʼastajisax pa ri kaj. E areʼ «e tastal pa ri Cristo Jesús» y «e sikʼim rech keʼux tastalikalaj taq winaq». Pablo xuqujeʼ xchʼaw chkij «ri xekojon che ri Cristo ri xekamik» (1 Cor. 1:2; 15:18; 2 Cor. 5:17). Y pa jun chke ri cartas che xutzʼibʼaj rukʼ ri utobʼanik ri ruxlabʼixel ri Dios, xubʼij: «We kʼu oj junam chik rukʼ ri Cristo pa ri ukamikal, jeriʼ xuqujeʼ oj junam rukʼ pa ri ukʼastajibʼal» (Rom. 6:3-5). Jesús xkʼastaj pa uxlabʼal y xbʼe pa ri kaj. Are laʼ ri kkiriq na konojel «ri xekojon che ri Cristo», kraj kubʼij, konojel ri e chaʼom.

16. ¿Jas xraj xubʼij ri Pablo are chiʼ xubʼij «nabʼe wachinik» che ri Jesús?

16 Pablo xutzʼibʼaj che ri Cristo are ri «nabʼe wachinik chkixoʼl ri kaminaqibʼ» che xkʼastajik. Chnaʼtaj chqe che e kʼo chi nikʼaj winaq, junam rukʼ ri Lázaro, che xekʼastajisax cho ri uwach Ulew, are kʼu ri Jesús are ri nabʼe winaq che xkʼastajisax pa uxlabʼal y xyaʼ ri kʼaslemal kʼo ta ukʼisik che. Wariʼ kjunamataj rukʼ ri nabʼe taq uwachinik ri kitikoʼn ri israelitas che kkitzujuj che ri Dios. Xuqujeʼ, are chiʼ ri Pablo xubʼij «nabʼe wachinik» che ri Jesús xraj xubʼij che e kʼo chi nikʼaj winaq kewalajisaxik rech kebʼe pa ri kaj. Chiʼ kqʼax ri tiempo, konojel «ri xekojon che ri Cristo» —chkixoʼl e kʼo ri apóstoles— kewalajisax pa ri kaj, junam rukʼ ri Jesús.

17. ¿Jas tiempo kekʼastajisax «ri xekojon che ri Cristo» rech kebʼe pa ri kaj?

17 Are chiʼ ri Pablo xutzʼibʼaj ri ucarta chke ri cristianos re Corinto, kʼo ta jun chke «ri xekojon che ri Cristo» kʼastajinaq chik rech kbʼe pa ri kaj. Xaneʼ xuya ubʼixik che wariʼ kkʼulmataj na are chiʼ kqʼax ri tiempo. Xubʼij: «Kekʼastaj kʼu chkijujunal pa ri kicholajil: Ri Cristo are nabʼe wachinik chkixoʼl, kʼateʼ riʼ kekʼastaj na ri e rech ri Cristo are taq ri areʼ kpetik» (1 Cor. 15:23; 1 Tes. 4:15, 16). Junam rukʼ ri kqilo, ri apóstoles y nikʼaj chi cristianos e chaʼom rajawaxik kkeyeʼj na ri kikʼastajibʼal rech kebʼe pa ri kaj kʼa pa ri upetibʼal ri Cristo y kekʼojiʼ «junam rukʼ pa ri ukʼastajibʼal». Kimik oj kʼo chi pa ri tiempo re «ri upetik» ri Cristo che xyaʼ kan ubʼixik ojer.

QAS QETAʼM CHE KʼO QEYEBʼAL

18. a) ¿Jasche qetaʼm che are chiʼ kʼulmatajinaq chi ri kʼastajibʼal pa ri kaj kʼo chi jun kʼastajibʼal? b) Junam che kubʼij 1 Corintios 15:24-26, ¿jas kkʼulmataj pa ri kaj?

18 ¿Jas kkʼulmataj kukʼ ri sukʼ taq cristianos che kebʼe ta pa ri kaj rukʼ ri Cristo? Xuqujeʼ e areʼ kʼo jun kʼastajibʼal chke. Qetaʼm wariʼ rumal che ri Biblia kubʼij che ri Pablo y e nikʼaj chik «kekʼastaj pa ri nabʼe kʼastajibʼal» rech kebʼe pa ri kaj (Apoc. 20:6). ¿La mat qastzij che wariʼ kukʼutu che kʼo chi jun kʼastajibʼal? Wariʼ kʼo ubʼanik rukʼ ri xubʼij ri Job che kukʼulmaj pa ri petinaq (Job 14:15). «Ri e rech ri Cristo» e kʼo chi rukʼ ri Jesús pa ri kaj are chiʼ kusachisaj kiwach «konojel ri e kʼo pa kiwiʼ nikʼaj chik, konojel ri kʼo kitaqanik xuqujeʼ konojel ri kʼo kikunem». Xuqujeʼ «ri kʼisbʼal kʼulel ri kusach na uwach, are ri kamikal». Rukʼ wariʼ, kqilo che ri kekʼastaj pa ri kaj kekam ta chik. Y ¿jas kkʼulmataj kukʼ ri kʼo keyebʼal cho ri uwach Ulew? (Chasikʼij uwach 1 Corintios 15:24-26).

19. ¿Jas eyebʼal kkiriq ri kekʼasiʼ cho ri uwach Ulew?

19 Ri kʼo keyebʼal cho ri uwach Ulew kekunik kkibʼij junam rukʼ ri Pablo: «Kʼo kʼu weyebʼal kʼuʼx chrij ri Dios [...] chi kekʼastaj na ri kaminaqibʼ, chi e utz chi e lawalo» (Hech. 24:15). Rumal che kʼo ta jun winaq lawalo o sukʼ taj kbʼe pa ri kaj, ri e tzij riʼ kchʼaw chkij ri e winaq che kekʼastaj na cho ri uwach Ulew.

Ukojik che qas kʼo ri kʼastajibʼal kubʼano che rukʼ kubʼsal kʼuʼx kqeyeʼj ri petinaq. (Chawilaʼ ri párrafo 20). *

20. ¿Jas tobʼanik uyaʼom wajun kʼutunem riʼ che ri aweyebʼal?

20 Qas kqʼalajinik che: «Kekʼastaj na ri kaminaqibʼ». Ri kekʼastaj cho ri uwach Ulew kekunik kkiriq ri kʼaslemal kʼo ta ukʼisik. Kojkunik kqakubʼsaj qakʼuʼx chrij ri tzujunik riʼ. We kaminaq jun chke ri winaq che keqaj, kuya kubʼsal kʼuʼx retaʼmaxik che kekʼastaj loq are chiʼ ri Cristo y ri e chaʼom kkiqʼat tzij pa ri «jun Mil junabʼ» (Apoc. 20:6). Xuqujeʼ we oj kojkamik chiʼ majaʼ kumajij ri Mil junabʼ kʼo qeyebʼal che kojkʼastaj na. «Man kel ta qakʼixbʼal» rumal ri qeyebʼal, qas kuya qachuqʼabʼ y kojutoʼ rech rukʼ kikotemal kqapatanij ri Dios (Rom. 5:5). Pa ri jun chi kʼutunem, kqilo jas más kqetaʼmaj pa ri capítulo 15 re 1 Corintios.

BʼIXONEM 147 Dios kutzujuj utz kʼaslemal chqe

^ párr. 5 Ri capítulo 15 re 1 Corintios kchʼaw chrij ri kʼastajibʼal. ¿Jasche nim ubʼanik wariʼ chqawach, y jasche qas kqakojo che qastzij xkʼastaj ri Jesús? Wajun kʼutunem riʼ kuya na urespuesta wariʼ y nikʼaj chi preguntas nim kibʼanik che kʼo ubʼanik rukʼ ri kʼastajibʼal.

^ párr. 56 RI KUKʼUT RI WACHBʼAL: Jesús are ri nabʼe winaq che xbʼe pa ri kaj (Hech. 1:9). E jujun chke ri utijoxelabʼ che xebʼe rukʼ pa ri kaj are Tomás, Santiago, Lidia, Juan, María y Pablo.

^ párr. 58 RI KUKʼUT RI WACHBʼAL: Jun qachalal xkam ri loqʼalaj rixoqil, che xupatanij ri Jehová pa kʼi junabʼ, are kʼu ri qachalal rukʼ sukʼilal tajin kupatanij ri Jehová y kʼo reyebʼal che qas kkʼastaj na lo ri rixoqil.