Ir al contenido

Ir al índice

KʼUTUNEM 51

¿Jas kqabʼan che uriqik jamaril are chiʼ kqariq kʼax?

¿Jas kqabʼan che uriqik jamaril are chiʼ kqariq kʼax?

«Maqʼoxow ri iwanimaʼ, mawi muxeʼj ribʼ» (JUAN 14:27).

BʼIXONEM 112 Jehová, ri Dios ajyaʼol jamaril

RI KQETAʼMAJ NA a

1. Junam rukʼ ri kubʼij Filipenses 4:6, 7, ¿jas riʼ «ri ujamaril ri Dios», y jas utzilal kqariq rumal?

 KʼO JUN jamaril che kkinaʼ ta ri winaq che kkipatanij ta ri Dios. Are «ri ujamaril ri Dios», are jun jamaril che kunaʼ ri winaq che kʼo jun utzalaj rachilanik rukʼ ri uTat pa ri kaj. Are chiʼ kʼo ri ujamaril ri Dios qukʼ kqaxibʼij ta qibʼ (chasikʼij uwach Filipenses 4:6, 7). Kojkikot rumal ri rachilanik «ri Dios ri kyoʼw jamaril» y rumal ri kachilanik ri upatanelabʼ (1 Tes. 5:23). Are chiʼ kqetaʼmaj uwach ri qaTat, kojkunik kqakubʼsaj qakʼuʼx chrij y kojniman che, rech jeriʼ kqanaʼ ri ujamaril. Wajun jamaril kukubʼsaj qakʼuʼx are chiʼ kqariq kʼax.

2. ¿Jasche qetaʼm che kojkunik kqariq ri ujamaril ri Dios?

2 ¿La qas kojkunik kqanaʼ ri ujamaril ri Dios are chiʼ oj kʼo chuwach jun kʼax? ¿La kojkunik kqanaʼ jamaril are chiʼ kpe jun nimalaj yabʼil, are chiʼ xaq kʼateʼ kqariq jun kʼax, are chiʼ kʼo chʼoj pa ri tinamit che kojel wi o are chiʼ kqʼatex ri qachak che ri Dios? E kʼi winaq kkixeʼj kibʼ chuwach ri e kʼax riʼ. Are kʼu ri Jesús xuya wajun pixabʼ chke ri utijoxelabʼ: «Maqʼoxow ri iwanimaʼ, mawi muxeʼj ribʼ» (Juan 14:27). E kʼi qachalal kinimam wajun pixabʼ che xuya kan ri Jesús. Rumal laʼ kinaʼom ri ujamaril ri Dios chuwach ri nimaʼq taq kʼax.

KARIQ JAMARIL PANEʼ KPE JUN NIMALAJ YABʼIL

3. ¿Jas kubʼan jun nimalaj yabʼil che resaxik ri jamaril pa qanimaʼ?

3 Jun nimalaj yabʼil o pandemia kukʼex ri qakʼaslemal. Chojchoman chrij ri kʼaxkʼolil xubʼan ri COVID-19 chke e kʼi winaq. Pa jun encuesta che xbʼanik más e kʼi na ri e winaq xkibʼij che kok ta chi ri kiwaram rumal ri COVID-19. Pa ri nimalaj yabʼil riʼ xekʼiyar más ri e winaq che kkinaʼ xibʼin ibʼ chuwach ri kʼaxkʼolil, xkiriq nimalaj bʼis, kkitij tzam, kechʼojin pa ri kachoch y xkikamisaj kibʼ. We kʼo jun nimalaj yabʼil xriqitaj pa ri atinamit, ¿jas rajawaxik kabʼano rech xaq ta kaxibʼij chi awibʼ y are kanaʼ ri ujamaril ri Dios?

4. ¿Jasche ri xubʼij kan ri Jesús che kekʼulmataj pa ri kʼisbʼal taq qʼij kuya jamaril chqe?

4 Ri Jesús xubʼij kanoq che pa ri kʼisbʼal taq qʼij kpe nimaʼq taq «yabʼil pa jalajoj taq kʼolbʼal» (Luc. 21:11). Retaʼmaxik wariʼ kuya jamaril chqe. ¿Jasche kuyaʼ? Rumal che qetaʼm chik che kpe na ri kʼaxkʼolil riʼ. Chqilampeʼ che ri xuya kan ubʼixik ri Jesús qas tajin kkʼulmataj kimik. Rumal laʼ kqanimaj wajun pixabʼ che xuya kan chqe ri oj kʼo pa ri kʼisbʼal taq qʼij. Xubʼij: «Chiwilaʼ iwibʼ mixsachik» (Mat. 24:6).

Ri grabaciones re ri Biblia kojutoʼ che unaʼik jamaril are chiʼ kʼo jun nimalaj yabʼil. (Chawilaʼ ri párrafo 5).

5. a) Junam rukʼ ri kubʼij Filipenses 4:8, 9, ¿jas kqataʼ che ri Jehová are chiʼ kpe jun nimalaj yabʼil? b) ¿Jas kojutoʼ wi ri grabaciones re ri Biblia?

5 Are chiʼ kpe jun nimalaj yabʼil pa ri qatinamit kqaxiʼj qibʼ y kqachʼobʼ taj jas kqabʼan chuwach. Are laʼ ri xukʼulmaj jun qachalal Desi ubʼiʼ. b Are chiʼ ri utío, ri uprimo y ri ukunanel xekam rumal ri COVID-19 xuxiʼj ribʼ rumal che kraj taj kuriq ri yabʼil y kraj taj kuqʼaxej che ri unan che nim chi ujunabʼ. Xuqujeʼ kuxiʼj ribʼ we kʼo ta chi uchak, y amaqʼel kchoman chrij jawiʼ kukʼama wi ri pwaq rech kuloqʼbʼej ri kiwa y rech kutojbʼej ri kachoch. Amaqʼel kchoman chrij wariʼ, rumal laʼ kok ta chi uwaram. Are kʼu xuriq jamaril. ¿Jas xubʼan che uriqik? Xubʼij che ri Jehová ronojel ri kubʼisoj rech kunaʼ jamaril y rech ksach ta ukʼuʼx chrij ri jastaq (chasikʼij uwach Filipenses 4:8, 9). Rech kutatabʼej ri Jehová, ri areʼ xuta ri grabaciones re ri Biblia. Ri areʼ kubʼij: «Ri kichʼabʼal ri e qachalal kuya jamaril chwe rech ksach ta nukʼuʼx chrij ri jastaq y kunaʼtasaj chwe che ri Jehová kok il chwe» (Sal. 94:19).

6. ¿Jas kojutoʼ wi are chiʼ kqaya ta kan unikʼoxik ri Biblia y kqaya ta kan bʼenam pa ri e riqbʼal ibʼ?

6 Jun nimalaj yabʼil kuya kʼaxkʼolil pa ri qakʼaslemal. Are kʼu kqaya taj che wariʼ kubʼan chqe che kqanikʼoj ta chi ri Biblia o kojbʼe ta chi pa ri e riqbʼal ibʼ. Pa ri e qawuj y pa taq ri videos kqariq kʼutbʼal ke qachalal che xuqujeʼ tajin kkikʼulmaj kʼax, are kʼu kiyaʼom ta kan upatanexik ri Jehová (1 Ped. 5:9). Ri e qariqbʼal ibʼ kojkitoʼ rech utz kojchomanik y rech kqaya kichuqʼabʼ ri e nikʼaj chik y kqariq qachuqʼabʼ oj (Rom. 1:11, 12). We kojchoman chrij ri ubʼanom ri Jehová che kitoʼik ri upatanelabʼ ojer are chiʼ xeyawajik, xkixibʼij kibʼ o xkinaʼo che xaq kitukel e kʼolik, kukowirisaj ri qakojonik y kukubʼsaj qakʼuʼx che xuqujeʼ kojutoʼ oj.

7. ¿Jas kqabʼan che resaxik uwach ri apóstol Juan?

7 Chqakojoʼ qachuqʼabʼ rech kqaya ta kan kichʼabʼexik ri e qachalal. Jun nimalaj yabʼil weneʼ kubʼan chqe che kojkun taj kojkʼojiʼ kukʼ ri winaq xuqujeʼ kukʼ ri e qachalal. Ri e kʼax riʼ weneʼ kubʼan chqe che kqanaʼ ri xunaʼ ri apóstol Juan are chiʼ xraj xril uwach ri rachiʼl, Gayo ubʼiʼ (3 Juan 13, 14). Are kʼu xuqujeʼ xuchʼobʼo che kkun taj kril uwach ri rachiʼl. Rumal laʼ xubʼan ri kkun che ubʼanik: xutaq bʼi jun carta che. We kojkun taj kqil kiwach ri e qachalal, weneʼ utz keqachʼabʼej apanoq o kqabʼan jun videollamada kukʼ, o kqataq jun mensaje chke. Are chiʼ kqabʼan wariʼ, kojutoʼo rech kqanaʼ taj che xaq qatukel oj kʼolik y ksach ta qakʼuʼx. Y we kqanaʼo che sibʼalaj kojbʼisonik kojkunik kojtzijon kukʼ ri kʼamal taq bʼe y kqakʼam ri kubʼsal kʼuʼx che kkiya chqe (Is. 32:1, 2).

KOJKUNIK KQARIQ JAMARIL PANEʼ XAQ KʼATEʼ KQARIQ JUN KʼAX

8. Are chiʼ xaq kʼateʼ kqariq jun kʼax, ¿jas kubʼan che resaxik ri jamaril pa qanimaʼ?

8 We ariqom kʼax rumal jun kaqiqʼ jabʼ, jun kabʼraqan o rumal jun poroʼn, weneʼ xaq kaxiʼj chi awibʼ. Y, we kaminaq jun awachalaxik y uriqom kʼax ri jastaq awech, weneʼ katbʼisonik o kuyak awoyowal. Are kʼu wariʼ kraj ta kubʼij che más bʼenaq akʼuʼx chrij ri jastaq o rumal che kʼo ta akojonik. Rumal ri nimalaj kʼax che xakʼulmaj weneʼ jujun winaq kkaj kpe awoyowal rukʼ ri Dios (Job 1:11). Are kʼu apastaneʼ ri katriqitaj wi, katkunik kanaʼ jamaril pa ri awanimaʼ. ¿Jas kabʼan che uriqik? Chqilampeʼ.

9. ¿Jas kojutoʼ wi ri xuya kan ubʼixik ri Jesús rech qetaʼm ri kqabʼan chuwach jun kʼax?

9 E kʼi winaq kkichomaj: «Kkʼulmataj ta laʼ ri kʼax qukʼ oj». Are kʼu ri oj qetaʼm ri xubʼij kan ri Jesús. Qas qetaʼm che kepe na kʼaxkʼolil pa qawiʼ. Ri Jesús xubʼij chke ri utijoxelabʼ che are chiʼ majaʼ kpe ri kʼisbʼal kubʼan na «nimaʼq taq kabʼraqan» y nikʼaj chi nimaʼq taq kʼaxkʼolil (Luc. 21:11). Xuqujeʼ xubʼij che más knimataj na ri itzelal, ri elaqʼ, ri kamisanik y ri chʼoj (Mat. 24:12). Ri Jesús xubʼij taj che ri e kʼax riʼ xaq xiw kkiriq ri kkipatanij ta ri Jehová. Rumal laʼ, e kʼi upatanelabʼ ri Dios kiriqom nimaʼq taq kʼax rumal ri nimaʼq taq jabʼ, kabʼraqan y nikʼaj chi kʼax (Is. 57:1; 2 Cor. 11:25). Weneʼ ri Jehová kubʼan ta jun milagro rech kojuchajij chuwach ri kʼax che kqariqo, are kʼu kuya ronojel ri kajwataj chqe rech ksach ta qakʼuʼx y kqanaʼ jamaril.

10. We qetaʼm chik jas kqabʼan chuwach jun kʼax, ¿jasche kqabʼij che tajin kqakʼutu che kʼo qakojonik? (Proverbios 22:3).

10 We qetaʼm chik jas kqabʼan chuwach jun kʼax che xaq kʼateʼ kkʼulmatajik, ktobʼanik rech kqaxibʼij ta qibʼ chuwach. ¿La kraj kubʼij wariʼ che xa kqakubʼsaj ta qakʼuʼx chrij ri Jehová? Je taj. Xaneʼ rukʼ wariʼ kqakʼutu che qas kqakojo che kojutoʼ na. ¿Jasche? Rumal che ri Biblia ubʼim chqe che rajawaxik kqil ri kqabʼan chuwach jun kʼax are chiʼ majaʼ kpetik (chasikʼij uwach Proverbios 22:3). Xuqujeʼ pa taq ri e qawuj, pa ri e riqbʼal ibʼ y pa taq ri anuncios, ri utinamit ri Jehová ubʼim chqe che rajawaxik kqil ri kqabʼan chuwach jun kʼax are chiʼ majaʼ kkʼulmatajik. c ¿Jas kqabʼan che ukʼutik che kqakubʼsaj qakʼuʼx chrij ri Jehová? Are chiʼ kqanimaj ri e pixabʼ che kyaʼ chqe kimik.

Utijoxik qibʼ chuwach jun kʼaxkʼolil are chiʼ majaʼ kpetik kojutoʼ rech kqariq ta kʼax. (Chawilaʼ ri párrafo 11). d

11. ¿Jas kqetaʼmaj chrij ri xubʼan ri qachalal Margaret?

11 Chojchoman chrij ri xukʼulmaj jun qachalal Margaret ubʼiʼ. Ri e qʼatal taq tzij xkibʼij che che kel bʼi pa ri rachoch rumal che xmajtaj jun poroʼn chkinaqaj. Rumal che sibʼalaj e kʼi winaq kkaj keʼel bʼi pa ri lugar, xnoj ronojel ri bʼe che chʼichʼ y kbʼan ta chik kqʼax bʼik. Sibʼalaj xmuqiʼ ri sibʼ, rumal laʼ ri qachalal Margaret xel ta lo pa ri uchʼichʼ. Are kʼu rumal che retaʼm chik jas kubʼano, xuriq ta kʼax. Rumal che uyaʼom jun mapa pa ri ucartera xkunik xbʼe pa jun chi bʼe. Nabʼe, rilom chi kan ri bʼe rech kkunik kanimajik we xaq kʼateʼ kkʼulmataj jun kʼax. Rukʼ wariʼ kʼo ta jun kʼax xuriqo.

12. ¿Jasche rajawaxik kqanimaj ri kbʼix chqe are chiʼ xaq kʼateʼ kkʼulmataj jun kʼax?

12 Rech kojchajix chuwach jun kʼax, weneʼ ri e qʼatal taq tzij kkibʼij che kojel ta chi bʼi pa qachoch, kojkʼam bʼi pa jun chi lugar o kojkitaq che ubʼanik jun chi jastaq. Are kʼu e jujun winaq kkinimaj ta ri kbʼixik rumal che kkaj taj kkiya kan ri kachoch, ri kulew y nikʼaj chi jastaq kech. Are kʼu ri oj cristianos, ¿jas rajawaxik kqabʼano? Ri Biblia kubʼij wariʼ chqe: «Chiyaʼ iwibʼ pa taqik che ronojel ri kitaqanik ri winaq ri e kʼo piwiʼ, rumal rech ri Ajawaxel. We che ri ajawinel, chinimaj je jas ri sibʼalaj nim uqʼij, we chke ri qʼatal taq tzij, cheʼinimaj je jas ri e taqom» (1 Ped. 2:13, 14). Ri utinamit ri Jehová xuqujeʼ kuya pixabʼ chqe rumal che kojuchajij. Amaqʼel kbʼix chqe che we kqakʼex ri qanúmero re teléfono o ri lugar che kojel wi, rajawaxik kqaya ubʼixik chke ri kʼamal taq bʼe. ¿La qabʼanom oj wariʼ? Weneʼ ri utinamit ri Jehová kubʼij chqe che rajawaxik kojel ta bʼi pa ri qachoch o kojbʼe pa jun chi lugar, o jas kqabʼano rech kojbʼe che ukʼamik jujun jastaq che kkiya ri e qachalal. Xuqujeʼ weneʼ kubʼij chqe jampaʼ y jas kqabʼan che kitoʼik ri e nikʼaj chik. We kojniman ta che ri kbʼix chqe, kqariq kʼax riʼ y keqaya pa kʼax riʼ ri e kʼamal taq bʼe che kkikoj kichuqʼabʼ che qachajixik (Heb. 13:17). Ri qachalal Margaret xubʼij: «Qas wilom che kinimaxik ri e kʼamal taq bʼe y ri utinamit ri Jehová, inutoʼm chuwach taq ri kʼax».

13. ¿Jas kkibʼan ri e qachalal che keʼel bʼi pa ri kitinamit rech kekikotik y kkinaʼ jamaril?

13 Rumal jun kabʼraqan, jun nimalaj jabʼ o jun chʼoj, e kʼi qachalal e elenaq bʼi pa ri kitinamit. Ri e areʼ kkikoj kichuqʼabʼ rech kukʼam kiwach pa ri lugar che keʼopan wi y rech aninaq kkimaj chi ubʼanik ri jastaq re ri kikojonik. «Kkitzijoj ri utzij ri Dios» junam rukʼ ri xkibʼan ri nabʼe taq cristianos are chiʼ xebʼe pa nikʼaj chi tinamit rumal che xbʼan kʼax chke kumal ri winaq (Hech. 8:4). Ri utzijoxik ri utzij ri Dios kojutoʼo rech kojchoman chrij ri kuya na ri uQʼatbʼal tzij pa ri petinaq y are ta kojchoman chrij ri kʼax kqariq kimik. Jeriʼ kojkikotik y kqanaʼ jamaril.

KOJKUNIK KQARIQ JAMARIL PANEʼ KQʼATEX RI QACHAK CHE RI DIOS

14. ¿Jas kʼax kubʼan chqe are chiʼ kqʼatex uwach ri qachak?

14 Are chiʼ kqʼatex ri qachak che ri Dios kojuqʼatej che ubʼanik jastaq che kojutoʼ che uriqik jamaril y kikotemal, junam rukʼ ri utzijoxik ri utzij ri Dios, umulixik qibʼ kukʼ ri qachalal y ubʼanik nikʼaj chi jastaq. Are chiʼ kqariq wariʼ, weneʼ kqabʼisoj jas kqakʼulmaj na pa ri petinaq. Kʼo ta kubʼano kojbʼisonik. Are kʼu rajawaxik kqachajij qibʼ rech kqaj ta uchuqʼabʼ ri qakojonik, junam rukʼ ri xubʼij ri Jesús chke ri utijoxelabʼ (Juan 16:1, 2). Rumal laʼ, ¿jas rajawaxik kqabʼano rech kqaya ta kan unaʼik jamaril are chiʼ kqʼatex uwach ri qachak che ri Dios?

15. ¿Jasche rajawaxik kqaxeʼj ta qibʼ are chiʼ kqʼatex uwach ri qachak che ri Dios? (Juan 15:20; 16:33).

15 Ri uTzij ri Dios kubʼij: «Konojel ri winaq ri qas kkaj kkaʼn ri urayinik ri Cristo Jesús, kbʼan na kʼax chke ri e areʼ xuqujeʼ» (2 Tim. 3:12). Jun qachalal Andréi ubʼiʼ sibʼalaj xbʼisonik are chiʼ xuto che xqʼatex uwach ri qachak che ri Dios pa ri utinamit. Ri areʼ xuchomaj: «E kʼi Testigos e kʼo waral; kekun ta riʼ kojkikʼam bʼi qonojel pa cárcel». Wariʼ xutoʼ taj, xaneʼ xbʼison más y amaqʼel kchoman chrij ri weneʼ kukʼulmaj. Are kʼu xrilo che ri e nikʼaj chi qachalal kekam ta che bʼis, xaneʼ kiyaʼom kan pa uqʼabʼ ri Jehová ri kkʼulmataj na y ketaʼm che weneʼ kopan jun qʼij che kekʼam bʼi pa cárcel. Rumal laʼ, ri qachalal Andréi xresaj kiwach ri e qachalal y xukubʼsaj ukʼuʼx chrij ri Jehová. Xunaʼ jamaril y xkikotik paneʼ kʼo kʼi kʼax. Weneʼ jujun taq mul kqanaʼ oj wariʼ. Qastzij che ri Jesús xubʼij che ri e winaq kkibʼan na kʼax chke ri utijoxelabʼ, are kʼu xuqujeʼ xubʼij che kojkunik kojux sukʼ (chasikʼij uwach Juan 15:20; 16:33).

16. ¿Jas pixabʼ rajawaxik kqanimaj are chiʼ kqʼatex uwach ri qachak che ri Dios?

16 Are chiʼ qʼatem uwach ri qachak che ri Dios, weneʼ ri sucursal o ri kʼamal taq bʼe re ri qacongregación kkiya pixabʼ chqe rech kqariq ta kʼax, rech kqariq ri kajwataj chqe pa ri qakojonik y rech kqabʼan ronojel ri kʼo pa qaqʼabʼ che utzijoxik ri utzij ri Dios. Rumal laʼ, chojnimanoq paneʼ kqachʼobʼ taj jasche kyaʼ ri pixabʼ chqe (Sant. 3:17). Y xaq maqatzijoj jastaq che kʼo ubʼanik kukʼ ri e qachalal o chrij ri chak che kbʼan pa ri congregación chke ri winaq che yaʼtal taj kketaʼmaj (Ecl. 3:7).

¿Jas kattoʼwik rech kanaʼ jamaril pa taq ri kʼaxkʼolil? (Chawilaʼ ri párrafo 17). e

17. Junam kukʼ ri apóstoles, ¿jas kqaj oj kqabʼano?

17 Ri rumal che kchʼojin ri Satanás kukʼ ri testigos rech Jehová are che tajin kkitzijoj ri uqʼatbʼal tzij ri Dios (Apoc. 12:17). Maqayaʼ bʼe che ri Satanás y ri e teren chrij kojkixibʼij. Kuya kikotemal y jamaril chqe are chiʼ kqatzijoj ri utzij ri Dios y keqatijoj ri winaq rukʼ ri Biblia paneʼ kbʼan kʼax chqe. Pa ri nabʼe siglo, are chiʼ ri e qʼatal taq tzij judíos xkibʼij chke ri apóstoles che kkitzijoj ta chi ri utzij ri Dios. Ri apóstoles amaqʼel xkinimaj ri Dios y xkiya ta kan upatanexik. Xkiya ta kan ubʼanik ri chak che e taqom wi y sibʼalaj xekikotik (Hech. 5:27-29, 41, 42). Are kʼu we qʼatem uwach ri qachak che ri Dios, rajawaxik qas kqachomaj na ri kqabʼano (Mat. 10:16). We kqakoj ronojel qachuqʼabʼ che ukikotisaxik ri Jehová y utzijoxik ri uQʼatbʼal tzij chke ri winaq, kqanaʼ nimalaj jamaril.

«RI DIOS AJ JAMARIL KKʼOJIʼ NA IWUKʼ»

18. ¿Jachin kyaʼow ri jamaril che kajwataj chqe?

18 Paneʼ kʼo tiempo kqariq kʼax, qas kojkunik kqanaʼ jamaril. Pa taq ri kʼaxkʼolil rajawaxik kqachʼobʼo che xaq xiw ri ujamaril ri Dios kkunik kojutoʼo. Chqakubʼsaj qakʼuʼx chrij are chiʼ kpe jun nimalaj yabʼil, are chiʼ xaq kʼateʼ kqariq jun kʼax o are chiʼ kqʼatex ri qachak che ri Dios. Mojel kan pa ri utinamit y chojchoman chrij ri jeʼl taq jastaq kuya na chqe pa ri petinaq. We jeʼ kqabʼano «ri Dios aj jamaril» amaqʼel kkʼojiʼ na qukʼ (Filip. 4:9). Pa ri jun chi kʼutunem, kqil na ri kojkunik kqabʼano rech keqatoʼ ri e qachalal rech kkinaʼ ri ujamaril ri Dios are chiʼ kkiriq kʼax.

BʼIXONEM 38 Jehová katuchajij na

a Ri Jehová kutzujuj jamaril chke ri winaq che keʼuloqʼoqʼej. ¿Jas riʼ ri jamaril, y jas kqabʼano rech kqanaʼo? ¿Jas kubʼan «ri ujamaril ri Dios» che qatoʼik are chiʼ kpe jun nimalaj yabʼil, are chiʼ xaq kʼateʼ kqariq jun kʼax o are chiʼ kqʼatex ri qachak che ri Dios? Kqil na ri kirespuestas pa wajun kʼutunem.

b Kʼexom jujun bʼiʼaj.

c Chawilaʼ ri kʼutunem «Cuando golpea un desastre. Qué hacer para sobrevivir», re ri wuj ¡Despertad! número 5 2017.

d RI KUKʼUT RI WACHBʼAL: Jun qachalal ixoq xel bʼi cho ri rachoch rumal che retaʼm chik jas kubʼan chuwach jun kʼax.

e RI KUKʼUT RI WACHBʼAL: Jun qachalal che kʼo pa jun tinamit jawiʼ qʼatem wi uwach ri qachak che ri Dios tajin kutzijoj ri utzij ri Dios are kʼu qas kuchomaj na ri kubʼano.