Ir al contenido

Ir al índice

¿La knaʼtaj chawe?

¿La knaʼtaj chawe?

¿La knaʼtaj chawe ri awilom kan pa ri wuj Ri Chajinel? Chawilaʼ we katkunik kaya urespuestas ri preguntas riʼ:

¿Jas utzilal kqariqo we kqatas qatiempo kojchʼaw rukʼ ri Jehová, kqasikʼij ri uTzij y kojchoman chrij?

Kojutoʼ rech utz ri kqachaʼ pa ri qakʼaslemal, kojux utz taq ajtijabʼ, kubʼan ko ri qakojonik y sibʼalaj kqaloqʼoqʼej ri Jehová (w22.01, uxaq 30 y 31).

¿Jasche rajawaxik kqakubʼsaj qakʼuʼx chrij ri Jehová y chkij ri e ukojom che ukʼamik qabʼe?

Kimik rajawaxik kqetaʼmaj kqakubʼsaj qakʼuʼx chrij ri kubʼan ri Dios che ubʼanik ri jastaq. Kqakʼutu are chiʼ kubʼan ta kebʼ qakʼuʼx chrij ri kkichaʼ ubʼanik ri e kʼamal bʼe y ri e pixabʼ che kkiya chqe. Are chiʼ kumajij ri nimalaj kʼaxkʼolil, kʼax ta kqabʼan riʼ che unimaxik ri kkibʼij paneʼ qas ta kqachʼobʼo (w22.02, uxaq 4 kopan 6).

¿Jasche jun ángel xubʼij che ri Zacarías che kril ri plomo pa uqʼabʼ ri taqanel Zorobabel? (Zac. 4:8-10).

Wajun visión xuya uchuqʼabʼ ri utinamit ri Dios, rumal che xukʼut chkiwach che paneʼ qas ta nim kilitaj ri templo, are kʼu kkʼis uwokik y kbʼanik junam rukʼ ri kraj areʼ (w22.03, uxaq 16 y 17).

¿Jas rajawaxik kqabʼano rech kqaya utz kʼutbʼal rukʼ ri kojchʼawik? (1 Tim. 4:12).

Keqaloqʼoqʼej y nim keqil wi ri winaq are chiʼ kqatzijoj ri utzij ri Dios chke, rukʼ ronojel qanimaʼ kojbʼixon pa taq ri e riqbʼal ibʼ y amaqʼel kqaya qacomentarios, amaqʼel kqabʼij ri qastzij, kqaya kichuqʼabʼ e nikʼaj chik y kqabʼij ta tzij che xa kubʼan kʼax chke (w22.04, uxaq 6 kopan 9).

¿Jasche ri xibʼibʼal awaj re Apocalipsis 13:1, 2 kjunamataj ri ubʼantajik kukʼ ri kajibʼ xibʼibʼalalaj taq awaj (e qʼatbʼal tzij) re ri capítulo 7 re Daniel?

Ri xibʼibʼal awaj re Apocalipsis 13 kchʼaw ta chrij xa jun qʼatbʼal tzij, junam rukʼ Roma. Xaneʼ, kchʼaw chkij konojel ri e qʼatbʼal tzij che e taqanaq pa kiwiʼ ri winaq (w22.05, uxaq 9).

¿Jas kqabʼan che ukʼutik che kqakojo che ri Jehová kusukʼumaj na ronojel ri kʼax bʼanom chqe?

We jun winaq ubʼanom jun kʼax chqe, chqakojoʼ qachuqʼabʼ rech kqakʼol ta oyowal pa qanimaʼ chrij, y chqayaʼ kan pa uqʼabʼ ri Jehová. Ri areʼ kusukʼumaj na ronojel ri kʼax qariqom rumal che xa oj ajmakibʼ (w22.06, uxaq 10 y 11).

¿Jas chrij rajawaxik kchʼaw wi jun qachalal are chiʼ kubʼan chʼawem pa jun riqbʼal ibʼ?

Ri e chʼawem che kubʼan jun qachalal pa ri e riqbʼal ibʼ xa ta rech keʼupixbʼej ri qachalal y xa ta rech kuya anuncios. Rajawaxik taj kukoj «kʼi tzij» más na pa ri chʼawem kbʼanik are chiʼ kmajix ri riqbʼal ibʼ (Mat. 6:7) (w22.07, uxaq 24 y 25).

¿Jas ubʼanik ri qʼatoj tzij kbʼan na pa kiwiʼ ri xkibʼan itzelal? (Juan 5:29).

Kkʼajisax ta kiwach rumal ri xkibʼan ojer kanoq are chiʼ majaʼ kekamik. Xaneʼ, kqʼat tzij pa kiwiʼ are chiʼ kaʼil na ri kibʼantajik o ri kkibʼano are chiʼ e kʼastajisam chik (w22.09, uxaq 18).

¿Jas jastaq nim ubʼanik xuya ubʼixik ri qachalal Joseph Rutherford pa jun nim riqbʼal ibʼ che xbʼan pa ri septiembre re 1922?

Pa jun nim riqbʼal ibʼ re Cedar Point (Ohio, Estados Unidos), xubʼij: «¡Chiwilampeʼ, ri Qʼatal tzij tajin kuqʼat chi tzij! Ix riʼ ri ix utaqom bʼi che utzijoxik ri utzij ri Dios, rumal laʼ chiqʼalajisaj, chiqʼalajisaj, chiqʼalajisaj ri Qʼatal tzij y ri uqʼatbʼal tzij» (w22.10, uxaq 3 kopan 5).

Junam rukʼ ri kubʼij ri capítulo 30 re Isaías, ¿jas oxibʼ jastaq kubʼan ri Dios che qatoʼik rech kqachʼij ri kʼax?

Pa wajun capítulo kukʼutu che ri Dios 1) kutatabʼej ri qachʼawem y kuya ri kqataʼ che, 2) kukʼam qabʼe y 3) kojutewchij kimik y pa ri petinaq (w22.11, uxaq 9).

¿Jasche kqabʼij che ri kubʼij pa Salmo 37:10, 11, 29 qas xbʼan ojer y kbʼan na pa ri petinaq?

Ri xutzʼibʼaj kan ri David xukʼut ri kʼaslemal che xriqitajik are chiʼ xuqʼat tzij ri Salomón. Y ri Jesús xukoj ri versículo 11 are chiʼ xchʼaw chrij ri kbʼantaj na pa ri kotzʼiʼjalaj uwach Ulew (Mat. 5:5; Luc. 23:43) (w22.12, uxaq 8 kopan 10 y 14).