Ir al contenido

Ir al índice

KʼUTUNEM 4

«Qas are ri uxlabʼixel rukʼ ri qanimaʼ junam keqʼalajisanik»

«Qas are ri uxlabʼixel rukʼ ri qanimaʼ junam keqʼalajisanik»

«Qas are ri uxlabʼaxel rukʼ ri qanimaʼ junam keqʼalajisanik chi oj ralkʼwal ri Dios» (ROM. 8:16).

BʼIXONEM 25 Loqʼalaj tinamit chaʼom

RI KQETAʼMAJ NA *

Pa ri Pentecostés, Jehová xuya ri uxlabʼixel chke 120 tijoxelabʼ. (Chawilaʼ ri párrafos 1 y 2).

1, 2. ¿Jas bʼantajik nim ubʼanik xkʼulmataj pa ri Pentecostés re ri junabʼ 33?

ARE ri qʼij re ri Pentecostés re ri junabʼ 33. Are jun domingo aqʼabʼil, pa Jerusalén e kʼo 120 tijoxelabʼ kimulim kibʼ pa jun ja (Hech. 1:13-15; 2:1). Jujun qʼij nabʼe kanoq, Jesús xubʼij chke che kekʼojiʼ pa ri tinamit rumal che kyaʼ jun jastaq chke che nim ubʼanik (Hech. 1:4, 5). ¿Jas xkʼulmatajik?

2 «Xaq kʼatetal, xtataj jun nimalaj jininem chikaj jas ri re jun nimalaj kiʼaqiqʼ ri kajumumik. Xunojisaj ronojel ri ja ri e kʼo wi». Tekʼuriʼ, ri tijoxelabʼ xkil «aqʼaj ri e jeʼ taneʼ e rech qʼaqʼ» pa kijolom «konojel kʼut xenojisax che ri ruxlabʼal ri Dios» (Hech. 2:2-4). Jeʼ wariʼ, rukʼ wajun bʼantajik riʼ che nim ubʼanik, Jehová xuya ri uxlabʼixel chke ri tijoxelabʼ riʼ (Hech. 1:8). E areʼ ri e nabʼe che xechaʼ rumal ri uxlabʼixel * xuqujeʼ ri e nabʼe che kyaʼ chke che keʼajawin rukʼ ri Jesús pa ri kaj.

¿JAS KKʼULMATAJIK ARE CHIʼ JUN KCHAʼIK?

3. ¿Jasche qas ketaʼm ri cristianos che areʼ e chaʼom rumal uxlabʼixel?

3 Wet at kʼo chkixoʼl ri tijoxelabʼ riʼ, ksachan ta riʼ chawe ri xbʼantaj pa ri qʼij riʼ. Kʼo xkʼutun pa kijolom junam jun aqʼaj rech qʼaqʼ xuqujeʼ at xamajij ubʼixik nikʼaj tzij pa nikʼaj chi chʼabʼal (Hech. 2:5-12). Qastzij riʼ che kachʼobʼo che ri uxlabʼixel xatuchaʼo rech katbʼe pa ri kaj. Are kʼu ¿la junam kubʼan ri Dios che kichaʼik ri kebʼe pa ri kaj xuqujeʼ la junam jastaq kkʼulmataj pa ri kikʼaslemal? Jeʼ taj. ¿Jasche qetaʼm wariʼ? Chqilampeʼ.

4. Pa ri nabʼe cien junabʼ, ¿la junam xbʼan che kichaʼik ri kebʼe pa ri kaj? Chayaʼ ubʼixik.

4 Nabʼe chqilaʼ areʼ chiʼ jun winaq kchaʼ rumal ri uxlabʼixel. Ri jun jupuq riʼ re 120 cristianos xaq xiw ta e areʼ xqaj ri uxlabʼixel pa kiwiʼ pa ri Pentecostés re ri junabʼ 33. Chiʼ bʼantajinaq chi wariʼ, junam qʼij, e nikʼaj chi 3.000 winaq xuqujeʼ xyaʼ ri uxlabʼixel chke che xutzujuj kan ri Jesús. Ri xkʼulmataj kukʼ, are che xechaʼik are chiʼ xkibʼan kiqasanjaʼ (Hech. 2:37, 38, 41). Are kʼu, pa ri nikʼaj junabʼ chik, konojel taj ri e chaʼom rech kebʼe pa ri kaj xyaʼ ri uxlabʼixel chke are chiʼ xkibʼan ri kiqasanjaʼ. Ri samaritanos xechaʼik are chiʼ qʼaxinaq chi kebʼ oxibʼ qʼij che xkibʼan kiqasanjaʼ (Hech. 8:14-17). Xuqujeʼ, paneʼ qas mayibʼal ri xbʼantajik, ri Cornelio xuqujeʼ ri e kʼo rukʼ xechaʼik are chiʼ majaʼ kkibʼan kiqasanjaʼ (Hech. 10:44-48).

5. Junam rukʼ ri kubʼij 2 Corintios 1:21, 22, ¿jas kbʼantajik are chi jun winaq kchaʼ rumal ri ruxlabʼal ri Dios?

5 Chqilaʼ ri kkʼulmataj kukʼ ri e chaʼom rumal ri uxlabʼixel. Ri nabʼe kbʼantaj kukʼ, weneʼ kkichomaj che taqal ta chke che Jehová xeʼuchaʼo rech kebʼe pa ri kaj xuqujeʼ kkichomaj jasche xechaʼik. Weneʼ e nikʼaj chik junam taj ri kbʼantaj kukʼ. Apastaneʼ ri kbʼantaj kukʼ, ri apóstol Pablo xubʼij jas kbʼantaj kukʼ konojel ri e chaʼom: «Xixkojon kʼu che ri Cristo, xixjunax kʼu rukʼ xuqujeʼ xixtʼiqik * ix jachaʼ che rechbʼal ri Dios rumal ri ruxlabʼal ri Dios ri xuchiʼj uloq ojer. Ri ruxlabʼal ri Dios areʼ ri ukulbʼal qakʼuʼx chi kqakʼam na ri echabʼal ri kuyaʼ na ri Dios chqe» (Efes. 1:13, 14). Qastzij, Jehová kukoj ri ruxlabʼixel che ukʼutik che qastzij xeʼuchaʼo. Ri uxlabʼixel are «ri echabʼal» che kyaʼ chke che pa ri petinaq kekʼasiʼ na pa ri kaj, pa ri uwach Ulew taj (chasikʼij uwach 2 Corintios 1:21, 22).

6. ¿Jas rajawaxik kubʼan jun chaʼom rech kbʼe pa ri kaj?

6 We jun cristiano chaʼom rumal ri uxlabʼixel, ¿la kraj kubʼij che qas kbʼe pa ri kaj? Jeʼ taj. Ri kraj kubʼij are che xchaʼik rech kbʼe pa ri kaj. Are kʼu rajawaxik knaʼtaj wariʼ che: «Wachalal, [...]. Chikojoʼ bʼaʼ ichuqʼabʼ che ukʼutik pa ri ikʼaslemal chi qastzij ix sikʼim xuqujeʼ ix chatal rumal ri Dios. We jewaʼ kibʼano, mawi jumul kixtzaqik» (2 Ped. 1:10). We jun cristiano chaʼom o sikʼim rech kbʼe pa ri kaj, xaq xiw kbʼek we qas kux sukʼ chuwach Jehová (Filip. 3:12-14; Heb. 3:1; Apoc. 2:10).

¿JAS KUBʼAN JUN CHE RETAʼMAXIK WE KBʼE PA RI KAJ?

7. ¿Jas kkibʼan ri e qachalal che uchʼobʼik we e chaʼom rech kebʼe pa ri kaj?

7 ¿Jas kubʼan jun che retaʼmaxik we chaʼom rech kbʼe pa ri kaj? Ri respuesta kchʼobʼotaj rukʼ ri e tzij che xutzʼibʼaj Pablo chke ri cristianos che e kʼo pa Roma che kbʼix «tastalik taq winaq» chke. Xubʼij chke: «Man ikʼamom ta jun uxlabʼal ri kubʼan loqʼom pataninelabʼ chiwe, ri kubʼan ta chiwe chi kixeʼj iwibʼ jas ri nabʼe kanoq. Xaneʼ ikʼamom ri uxlabʼixel ri xubʼan chiwe chiʼ xixux ralkʼwal ri Dios. Rumal kʼu ri areʼ kqabʼij: «QaTat che ri Dios». Qas areʼ ri uxlabʼixel rukʼ ri qanimaʼ junam keqʼalajisanik chi oj ralkʼwal ri Dios» (Rom. 1:7; 8:15, 16). Jeʼ, rumal ri ruxlabʼal ri Dios, kubʼij che jun qachalal we chaʼom rech kbʼe pa ri kaj (1 Tes. 2:12).

8. Junam rukʼ ri kubʼij 1 Juan 2:20, 27, ¿jasche qetaʼm che rajawaxik taj che jun winaq kubʼij chke che kebʼe pa ri kaj?

8 Jehová kubʼano che ri e qachalal che kebʼe pa ri kaj kubʼan ta kebʼ kikʼuʼx we kebʼek o kebʼe taj (chasikʼij uwach 1 Juan 2:20, 27). Ri kʼo keyebʼal pa ri kaj junam ketijox rumal ri Jehová kukʼ ri kʼo keyebʼal cho ri uwach Ulew. Are kʼu kʼo ta jun winaq kbʼin chke che qastzij kebʼe pa ri kaj. Are Jehová ri kbʼin chke rumal ri nimalaj uchuqʼabʼ ri ruxlabʼixel.

«RAJAWAXIK CHI KATALAX CHI NA JUMUL»

9. ¿Jas jastaq kkʼextaj pa ukʼaslemal jun winaq are chiʼ kchaʼ rumal ri Dios, junam che kubʼij Efesios 1:18?

9 Weneʼ kʼi chke ri upatanelabʼ ri Dios kʼax kkibʼan che uchʼobʼik ri kukʼulmaj jun winaq are chiʼ kchaʼ rumal ri Jehová. Ri rumal che kkichʼobʼ taj, are che e areʼ e chaʼom taj. Ri Dios xeʼubʼan ri e winaq rech kkʼojiʼ jun kikʼaslemal che kʼo ta ukʼisik cho ri uwach Ulew, are ta pa ri kaj (Gén. 1:28; Sal. 37:29). Are kʼu e uchaʼom e jujun rech kebʼe pa ri kaj. Rumal laʼ, are chiʼ keʼuchaʼ, kubʼano che ri keyebʼal xuqujeʼ ri kichomanik kkʼextajik (chasikʼij uwach Efesios 1:18).

10. ¿Jas kraj kubʼij «kalax chi na jumul»? (Xuqujeʼ chawilaʼ ri nota).

10 Are chiʼ jun cristiano kchaʼ rumal ri uxlabʼixel, «kalax chi na jumul» o «nim ubʼanik ri ralaxbʼal». * Jesús xuqujeʼ xuya ubʼixik che kʼax kbʼan che ubʼixik che jun winaq che chaʼom taj ri kunaʼ ri winaq che «kalax chi na jumul» o «xalax rumal ri uxlabʼixel» (Juan 3:3-8).

11. ¿Jas jastaq kkʼextaj pa uchomanik jun cristiano are chiʼ kchaʼ rech kbʼe pa ri kaj?

11 ¿Jas jastaq kkʼextaj pa ri uchomanik jun cristiano che chaʼom? Ojer rukʼ ronojel ranimaʼ nim kril wi ri eyebʼal che kkʼojiʼ jun ukʼaslemal che kʼo ta ukʼisik cho ri uwach Ulew. Sibʼalaj reyem ri tiempo che Jehová kresaj ri itzelal xuqujeʼ kubʼan jun kotzʼiʼjalaj uwach Ulew. Weneʼ uchomam kuya utz upetik jun ufamiliar o jun rachiʼl che kkʼastaj loq. Are kʼu, are chiʼ kchaʼik, kkʼextaj ri uchomanik. ¿Jasche? Are ta rumal che kraj ta chik kkʼojiʼ cho ri uwach Ulew. Xuqujeʼ are ta rumal ri estrés, ri e kʼax o kuchomaj che kkʼistaj ukʼuʼx riʼ we kkʼojiʼ jun ukʼaslemal kʼo ta ukʼisik cho ri uwach Ulew. Ri xkʼulmatajik, are che Jehová xukoj ri uxlabʼixel rech xukʼex ri uchomanik xuqujeʼ xuya jun kʼakʼ kubʼsal kʼuʼx che.

12. Junam che kubʼij 1 Pedro 1:3, 4, ¿jas kunaʼ ri cristiano che chaʼom are chiʼ kchoman chrij ri kuriq na?

12 Ri cristiano che chaʼom weneʼ kuchomaj che yaʼtal ta che kukʼam ri nimalaj eqelen riʼ, are kʼu kubʼan ta kebʼ ukʼuʼx che chaʼom rumal ri Jehová. Are chiʼ kchoman chrij ri kukʼulmaj na, sibʼalaj kkikotik xuqujeʼ sibʼalaj kmaltyoxinik (chasikʼij uwach 1 Pedro 1:3, 4).

13. ¿Jas kkichomaj ri e chaʼom chrij ri kikʼaslemal cho ri uwach Ulew?

13 ¿La kraj kubʼij wariʼ che ri e chaʼom kkaj kekamik? Ri apóstol Pablo kuya urespuesta wajun pregunta riʼ. Are chiʼ xujunamaj ri kicuerpo ri e chaʼom rukʼ jun ja bʼanom che atzʼyaq, xubʼij: «Ri uj, ri kʼa uj kʼasal na pa we qacuerpo ri jeʼ taneʼ jun ja, kujel chʼuj, kqanaʼ kʼu kʼax pa qanimaʼ. Man are ta chi kqaj chi ksach uwach ri qacuerpo aj uwach Ulew, xaneʼ are kqaj jun qacuerpo chik ri kujuchʼuqu jeʼ jas jun kʼakʼ atzʼyaq rech ri qacuerpo ri xa ksach uwach kkʼextaj na waʼ rumal ri jun kʼaslemal chik ri man kʼo ta ukʼisik» (2 Cor. 5:4, El Nuevo Testamento en Quiché Centro-Occidental, ortografía actualizada). Rumal laʼ are ta che ri e chaʼom utz ta chi kkil ri kʼaslemal xuqujeʼ che kkaj kekamik. Ri qastzij, are che utz kkil ri kʼaslemal xuqujeʼ kkaj kkikoj che upatanexik ri Jehová kukʼ ri kifamiliares xuqujeʼ ri e kachiʼl. Apastaneʼ ri tajin kkibʼano, amaqʼel knaʼtaj chke ri jeʼlalaj keyebʼal (1 Cor. 15:53; 2 Ped. 1:4; 1 Juan 3:2, 3; Apoc. 20:6).

¿LA AT CHAʼOM RECH KATBʼE PA RI KAJ?

14. ¿Jas jastaq kkʼutuwik che at chaʼom taj rech katbʼe pa ri kaj?

14 Weneʼ kachomaj we at chaʼom rech katbʼe pa ri kaj. We kachomaj wariʼ, utz che kabʼan ri preguntas riʼ: ¿la rukʼ ronojel wanimaʼ kinnimaj ri Jehová?, ¿la rukʼ jun nimalaj kikotemal kintzijoj ri utzij ri Dios?, ¿la sibʼalaj utz kwilo kwetaʼmaj chrij ri Biblia xuqujeʼ kwetaʼmaj chrij «ri jastaq re ri Dios ri man kechʼobʼtaj taj»?, ¿la kwilo che Jehová utewchim ri chuqʼabʼ kinkoj che utzijoxik ri utzij?, ¿la kinnaʼo che rajawaxik keʼintoʼ ri e nikʼaj chik rech kekʼiy pa ri kikojonik?, ¿la wilom ri utewchibʼal ri Jehová pa ronojel ri kinbʼan pa ri nukʼaslemal? (1 Cor. 2:10). We jeʼ wariʼ tajin kakʼulmaj, ¿la kraj kubʼij che at chaʼom rech katbʼe pa ri kaj? Kraj ta kubʼij, rumal che konojel ri upatanelabʼ ri Jehová, paneʼ kebʼe pa ri kaj o kebʼe taj kkinaʼ wariʼ junam awukʼ at. Jehová kkunik kuya ri ruxlabʼixel pa uwiʼ apachike upataninel, apastaneʼ ri reyebʼal. Xuqujeʼ, we kubʼan kebʼ akʼuʼx we at chaʼom rumal ri uxlabʼixel, wariʼ kukʼutu che at chaʼom taj rech katbʼe pa ri kaj. Rumal che ri kebʼe pa ri kaj kubʼan ta kebʼ kikʼuʼx; ¡qas kkikojo che e chaʼom!

Jehová xuya ri uxlabʼixel che ri Abrahán, Sara, David xuqujeʼ Juan el Bautista rech kkibʼan jastaq nim kibʼanik, are kʼu xeʼuchaʼ taj rech kebʼe pa ri kaj. (Chawilaʼ ri párrafos 15 y 16). *

15. ¿Jasche qetaʼm che konojel ta ri kkʼam kibʼe rumal ri ruxlabʼal ri Dios kebʼe pa ri kaj?

15 Ri Biblia kchʼaw chkij e kʼi sukʼ taq upatanelabʼ ri Dios che xuya uxlabʼixel pa kiwiʼ are kʼu kebʼe ta pa ri kaj. Jun kʼutbʼal, David xkʼam ubʼe rumal ri ruxlabʼixel ri Dios (1 Sam. 16:13). Wariʼ xutoʼ rech xuchʼobʼ jastaq chrij ri Jehová che kʼax uchʼobʼik xuqujeʼ xutoʼ rech xkunik xutzʼibʼaj kʼi partes re ri Biblia (Mar. 12:36). Paneʼ xyaʼ tobʼanik che rumal ri uxlabʼixel are kʼu ri apóstol Pedro xutzʼibʼaj che «man areʼ ta kʼut ri David ri xpaqiʼ chikaj» (Hech. 2:34). Juan el Bautista xuqujeʼ xkʼojiʼ ri «ruxlabʼal ri Dios» pa uwiʼ (Luc. 1:13-16). Xuqujeʼ ri Jesús xubʼij: «Kʼo ta jun ri alam rumal jun ixoq ri nim ta ubʼanik chuwach ri Xuan Bautista». Are kʼu paneʼ nim ubʼanik, Jesús xuya ubʼixik che Juan kbʼe ta pa ri kaj (Mat. 11:10, 11). Jehová xukoj ri ruxlabʼixel rech kuyaʼ kichuqʼabʼ ri e achijabʼ rech kkibʼan jastaq che nim ubʼanik, are kʼu rumal ta wariʼ kebʼe pa ri kaj. ¿La kraj kubʼij wariʼ che qas ta e sukʼ chkiwach ri e chaʼom che uqʼatik tzij pa ri kaj? Jeʼ taj, kraj kubʼij che Jehová kutzalij na ri kikʼaslemal rech kekʼojiʼ pa ri kotzʼiʼjalaj uwach Ulew (Juan 5:28, 29; Hech. 24:15).

16. ¿Jachiʼ kkaj kekʼojiʼ wi kʼi chke ri upatanelabʼ ri Dios kimik?

16 Kimik, sibʼalaj e kʼi chke ri upatanelabʼ ri Dios che e kʼo cho ri uwach Ulew kebʼe ta pa ri kaj. Junam rukʼ Abrahán, Sara, David, Juan el Bautista xuqujeʼ e kʼi achijabʼ ixoqibʼ che xekʼasiʼ ojer, are kekanaj kan cho ri uwach Ulew xuqujeʼ kkechbʼej na ri tewchibʼal che kukʼam lo ri uQʼatbʼal tzij ri Dios (Heb. 11:10).

17. ¿Jas preguntas kqil na urespuestas pa ri jun chi kʼutunem?

17 Kimik e kʼo na jujun chke ri e chaʼom cho ri uwach Ulew. Rumal laʼ, weneʼ kqachomaj jujun jastaq chkij (Apoc. 12:17). Jun kʼutbʼal, ¿jas chomanik rajawaxik kkʼojiʼ kukʼ ri e chaʼom? ¿Jas kqabʼan che rilik jun qachalal we kutij ri kaxlanwa xuqujeʼ ri vino pa ri Unaʼtabʼalil ri ukamikal ri Jesús? ¿La kqabʼisoj che ronojel taq junabʼ tajin kkʼiyar ri kajilabʼal ri kebʼe pa ri kaj? Pa ri jun chi kʼutunem kqil ri respuestas re ri preguntas riʼ.

^ párr. 5 Xumaj lo pa ri Pentecostés re ri junabʼ 33, Jehová uyaʼom bʼe chke jujun cristianos rech kkiqʼat tzij rukʼ ri uKʼojol pa ri kaj. Are kʼu ¿jasche ketaʼm che e chaʼom che wajun nimalaj eqelen riʼ? ¿Jas kkʼulmatajik are chiʼ kyaʼ wajun sikʼinik riʼ chke? Wajun kʼutunem riʼ, che esam che jun chik kʼutunem che xyaʼ ubʼixik pa ri wuj La Atalaya re enero 2016, kuya ri respuestas.

^ párr. 2 CHOMANIK NIM UBʼANIK: Kechaʼik rumal ri uxlabʼixel. Jehová kukoj ri uxlabʼixel rech kubʼij che jun winaq che chaʼom rech kuqʼat tzij rukʼ ri Jesús pa ri kaj. Rumal ri uxlabʼixel, Dios kuya ubʼixik chke ri kkiriq pa ri petinaq (Efes. 1:13, 14). Rumal laʼ, ri cristianos kekunik kkibʼij che ri uxlabʼixel kuqʼalajisaj che ri kechbʼal are pa ri kaj, ri kraj kubʼij, ri uxlabʼixel qas kukʼut chkiwach ri keyebʼal (Rom. 8:16).

^ párr. 5 CHOMANIK NIM UBʼANIK: Rech kesax ta chke ri tʼiqinik o sello rajawaxik kkikʼut kʼa pa ri kikamikal che e sukʼ chuwach ri Jehová o we e sukʼ chiʼ xa jubʼiqʼ chi kraj che kumajij ri nimalaj kʼaxkʼolil, Jehová kubʼano che ksach ta uwach ri tʼiqinik riʼ (Efes. 4:30; Apoc. 7:2-4; chawilaʼ ri «Preguntas de los lectores» re La Atalaya re abril 2016).

^ párr. 10 Rech kawetaʼmaj más chrij wajun kʼutunem riʼ, chawilaʼ ri wuj La Atalaya 1 re abril 2009, uxaq 3 kopan 12 (k’utunem 1, k’utunem 2, k’utunem 3, k’utunem 4, k’utunem 5, k’utunem 6).

BʼIXONEM 27 Kiqʼalajisaxik ri e ralkʼwal ri Dios

^ párr. 57 RI KUKʼUT RI E WACHBʼAL: Paneʼ oj kʼo pa cárcel rumal ri qakojonik o kojkikot che utzijoxik ri utzij ri Dios rumal che ri qʼatal tzij uyaʼom bʼe chqe, kojkunik kqeyeʼj che kopan na ri qʼij che kojkʼasiʼ na pa ri kotzʼiʼjalaj uwach Ulew chuxeʼ ri uQʼatbʼal tzij ri Dios.