Ir al contenido

Ir al índice

KʼUTUNEM 3

Ri e kʼiʼalaj winaq che kbʼix nikʼaj chi chij chke nim kkil wi ri Dios y ri Cristo

Ri e kʼiʼalaj winaq che kbʼix nikʼaj chi chij chke nim kkil wi ri Dios y ri Cristo

«Ri kolobʼal ibʼ are ri qaDios yowinaq, ri tʼuyul puwiʼ ri tem re ajawibʼal, xuqujeʼ ri Alaj Chij» (APOC. 7:10).

BʼIXONEM 14 Chqayaʼ uqʼij ri kʼakʼ Ajawinel

RI KQETAʼMAJ NA *

1. ¿Jas xubʼan pa ri ukʼaslemal jun ala jun chʼabʼal che xyaʼ pa jun nim riqbʼal ibʼ pa ri 1935?

PA RI junabʼ 1926 jun ala che kʼo 18 ujunabʼ xubʼan uqasanjaʼ. Ri utat unan e Tijoxelabʼ re ri Biblia, wajun bʼiʼaj are ri kbʼix chke ri testigos rech Jehová ojer. E kʼo e jobʼ kalkʼwal, oxibʼ alabʼom y e kebʼ alitomabʼ che e kitoʼm rech keʼux upatanelabʼ ri Jehová y rech kkesaj uwach ri ukʼutbʼal ri Jesucristo. Wajun ala ronojel taq junabʼ kutij re ri kaxlanwa y ri vino che kkoj che unaʼtajisaxik ri ukamikal ri Cristo, junam rukʼ ri kkibʼan konojel ri Tijoxelabʼ re ri Biblia pa ri utiempo. Are kʼu, ronojel xkʼextajik are chiʼ xuta jun chʼabʼal nim ubʼanik, ubʼiʼ: «Ri e kʼiʼalaj winaq», che xuya ri qachalal Joseph Rutherford pa ri junabʼ 1935 pa jun nim riqbʼal ibʼ che xbʼan pa ri tinamit Washington (Estados Unidos). ¿Jas xqʼalajisax pa ri nim riqbʼal ibʼ riʼ?

2. ¿Jas jastaq nim ubʼanik xuqʼalajisaj ri qachalal Rutherford pa ri chʼabʼal xuyaʼo?

2 Pa ri chʼabʼal che xuya ri qachalal Rutherford xuya ubʼixik jachin e kʼo pa ri jupuq «e kʼiʼalaj winaq» che kubʼij pa Apocalipsis 7:9. Pa ri tiempo riʼ, xbʼixik che wajun jupuq winaq kbʼe pa ri kaj, are kʼu qas ta nim kibʼanik rumal che qas ta e sukʼ. Ri qachalal Rutherford xukoj ri Biblia che uqʼalajisaxik che ri e kʼiʼalaj winaq e chaʼom taj rech kebʼe pa ri kaj, xaneʼ are ri jupuq winaq che kbʼix nikʼaj chi chij * chke che kekʼasiʼ kan pa ri nimalaj kʼaxkʼolil y kkiriq ri kʼaslemal kʼo ta ukʼisik cho ri uwach Ulew (Apoc. 7:14). Jesús xubʼij: «E kʼo chi kʼu nikʼaj nuchij, ri man e rech ta we warabʼal riʼ. E are kʼu riʼ xuqujeʼ rajawaxik keʼenkʼamaʼ na uloq. Kkitatabʼej na ri nuchʼabʼal. Kkʼojiʼ na xa jumulaj chij, xuqujeʼ xa jun ajyuqʼ» (Juan 10:16). Wajun jupuq winaq riʼ are ri sukʼalaj taq testigos rech Jehová che kkiriq na ri kʼaslemal kʼo ta ukʼisik pa jun kotzʼiʼjalaj uwach Ulew (Mat. 25:31-33, 46). Chqilampeʼ che ri xyaʼ ubʼixik pa ri nim riqbʼal ibʼ xukʼex ri kikʼaslemal e kʼi upatanelabʼ ri Jehová, junam rukʼ ri ala ri kʼo 18 ujunabʼ (Sal. 97:11; Prov. 4:18).

RI XQʼALAJISAXIK XUKʼEX RI KIKʼASLEMAL E MILES QACHALAL

3, 4. Pa ri nim riqbʼal ibʼ re 1935, ¿jas xkichʼobʼ e miles qachalal y jasche?

3 Are chiʼ ri qachalal Rutherford xutaʼ chke ri e kʼo pa ri nim riqbʼal ibʼ: «¿La kiwaj kibʼan toqʼobʼ kixtakʼiʼ iwonojel ri kiriq na ri kʼaslemal kʼo ta ukʼisik cho ri uwach Ulew?», are jun jastaq nim ubʼanik che xkʼulmataj pa ri nim riqbʼal ibʼ riʼ. Jun chke ri e kʼo chilaʼ, xubʼij che xetakʼiʼ más che la mitad chke ri weneʼ 20,000 winaq. Ri tajin kyaʼow ri chʼabʼal xubʼij: «¡Are waʼ ri e kʼiʼalaj winaq!». Tekʼuriʼ, konojel xkiya aplausos y xkiraq kichiʼ re kikotemal. Ri xetakʼik xkichʼobʼo che e chaʼom taj rech kebʼe pa ri kaj y e chaʼom ta rumal ri uxlabʼixel. Pa ri ukabʼ qʼij, 840 winaq xkibʼan kiqasanjaʼ pa ri nim riqbʼal ibʼ riʼ y e kʼi chke ri winaq riʼ are ri e kʼo chkixoʼl ri kbʼix nikʼaj chi chij chke.

4 Xumaj pa ri tiempo riʼ, miles chke ri qachalal —chkixoʼl kʼo ri ala che xojchʼaw chrij nabʼe— xkiya kan utijik ri kaxlanwa y ri vino che kkoj pa ri Unaʼtabʼalil ukamikal ri Jesús. E kʼi chke junam ri kichomanik rukʼ jun qachalal che rukʼ machʼachʼem xubʼij: «Ri kʼisbʼal mul che xintij ri kaxlanwa y ri vino are pa ri Unaʼtabʼalil ri ukamikal ri Jesús che xbʼan pa ri junabʼ 1935. Xinchʼobʼo che ri Jehová in uchaʼom ta rukʼ ri ruxlabʼixel rech kinbʼe pa ri kaj. Xaneʼ, ri weyebʼal are ri kʼaslemal che kʼo ta ukʼisik pa ri uwach Ulew y che kintobʼan che ri chak rech kux kotzʼiʼj ri uwach Ulew» (Rom. 8:16, 17; 2 Cor. 1:21, 22). Xumaj lo pa ri tiempo riʼ, ri e kʼiʼalaj winaq tajin kekʼiyar más y tajin ketobʼan kukʼ ri e chaʼom che e kʼasal na cho ri uwach Ulew.

5. ¿Jas kuchomaj Jehová chkij ri kkiya kan utijik ri kaxlanwa y ri vino?

5 ¿Jas xubʼan ri Jehová che kilik ri xkiya kan utijik ri kaxlanwa y ri vino are chiʼ qʼaxinaq chi ri junabʼ 1935? Y ¿jas kkʼulmatajik we jun Testigo kutij ri kaxlanwa y ri vino, rumal che kuchomaj che chaʼom kbʼe pa ri kaj are kʼu chiʼ kqʼax ri tiempo kretaʼmaj che kbʼe taj? (1 Cor. 11:28). E jujun xkitij ri kaxlanwa y ri vino rumal che xkichomaj che kebʼe pa ri kaj. Are kʼu we e areʼ kkichʼobʼo che utz ta ri xkichomaj, kkiya kan utijik ri kaxlanwa y ri vino y kkiya ta kan upatanexik ri Jehová rukʼ sukʼilal, areʼ keʼuya chkixoʼl ri winaq che kkiriq ri kʼaslemal kʼo ta ukʼisik pa ri uwach Ulew. Paneʼ kkitij ta chi ri kaxlanwa y ri vino pa ri Unaʼtabʼalil ri ukamikal ri Jesús, amaqʼel kekʼojiʼ pa wajun riqbʼal ibʼ rumal che kkimaltyoxij ri kibʼanom ri Jehová y ri Jesús pa kiwiʼ.

JUN JELALAJ EYEBʼAL

6. ¿Jas taqanik kuya ri Jesús chke ri ángeles?

6 Ri nimalaj kʼaxkʼolil naqaj chi kʼo wi. Rumal laʼ kuya qachuqʼabʼ retaʼmaxik más chrij ri kubʼij Apocalipsis, capítulo 7, chkij ri cristianos che kebʼe pa ri kaj y ri e kʼiʼalaj winaq che kekanaj kan cho ri uwach Ulew. Chilaʼ kubʼij wi che ri Jesús kubʼij chke ri ángeles che kkitzoqopij ta na ri kajibʼ kaqiqʼ re sachisabʼal wachaj. Rajawaxik che kkiya ta bʼe che ri kaqiqʼ kjichʼichʼ cho ri uwach ulew kʼa chiʼ konojel ri e chaʼom kojom chi ketal, kraj kubʼij che taqal chke kebʼe pa ri kaj rumal ri kisukʼilal (Apoc. 7:1-4). Ri kyaʼ na chke ri e rachalal ri Cristo rumal ri kisukʼilal are che keʼux na qʼatal taq tzij y kojol taq tabʼal toqʼobʼ pa ri kaj (Apoc. 20:6). Are chiʼ ri 144.000 keʼopan pa ri kaj, Jehová, Jesús y ri ángeles sibʼalaj kekikot riʼ.

Ri e kʼiʼalaj winaq e kʼo chuwach ri jeʼlalaj tem re ri uqʼatbʼal tzij ri Dios y chuwach ri alaj Chij. Kikojom saq taq katzʼyaq y kukʼam uxaq tut pa kiqʼabʼ (chawilaʼ ri párrafo 7).

7. Junam che kubʼij Apocalipsis 7:9, 10, ¿e jachin xeril ri Juan y jas tajin kkibʼano? (Chawilaʼ ri wachbʼal re ri uwach ri wuj).

7 Are chiʼ ri Juan chʼawinaq chi chkij ri e 144.000 e qʼatal taq tzij y e kojol tabʼal toqʼobʼ, xril jun jastaq nim ubʼanik: e «kʼiʼalaj winaq» che kekʼasiʼ kan pa ri Armagedón. Xaq ta junam rukʼ ri nabʼe jupuq winaq, wajun ukabʼ jupuq riʼ más nim na y qas ta etaʼmatal ri kikʼiyal (chasikʼij uwach Apocalipsis 7:9, 10). «Kikojom saqloloj taq atzʼyaq» wariʼ kraj kubʼij che kitzʼilobʼisam ta kibʼ rukʼ ri jastaq re ri uwach Ulew che kʼo pa uqʼabʼ ri Satanás y kinimam ri Dios y ri Cristo. Kkiraq kichiʼ rukʼ chuqʼabʼ kkibʼij che kiriqom ri kolotajem rumal ri ubʼanom ri Jehová y ri Jesús che are ri Alaj uchij ri Dios (Sant. 1:27). Xuqujeʼ, kukʼam uxaq taq tut o uxaq palmeras pa kiqʼabʼ, wariʼ kukʼutu che qas kkaj che are ri Jesús xkoj che Qʼatal tzij pa kiwiʼ rumal ri Jehová (chajunamisaj rukʼ Juan 12:12, 13).

8. ¿Jas kubʼij Apocalipsis 7:11, 12 chrij ri ufamilia ri Jehová che kʼo pa ri kaj?

8 Chasikʼij uwach Apocalipsis 7:11, 12. ¿Jas xkinaʼ ri e kʼo pa ri ufamilia ri Jehová pa ri kaj? Ri Juan xril pa ri visión che konojel ri e kʼo pa ri kaj sibʼalaj kekikotik y kkiqʼijilaj ri Dios are chiʼ xeqʼalajin ri e kʼiʼalaj winaq. Ri Jehová y ri ufamilia che kʼo pa ri kaj sibʼalaj kekikot riʼ, chiʼ kkilo che kkʼulmataj ri xril ri Juan, che ri e kʼiʼalaj winaq kekolotaj kan pa ri nimalaj kʼax.

9. Junam che kubʼij Apocalipsis 7:13-15, ¿jas tajin chi kkibʼan ri e kʼiʼalaj winaq?

9 Chasikʼij uwach Apocalipsis 7:13-15. Ri Juan kubʼij che ri e kʼiʼalaj winaq «kichʼajom ri katzʼyaq, xkisaqarisaj pa ri ukikʼel ri Alaj Chij». Wariʼ kraj kubʼij che chʼajchʼoj ri retaʼmabʼal kikʼuʼx y che keqaj chuwach ri Jehová (Is. 1:18). Are cristianos che kijachom kikʼaslemal che ri Jehová y kibʼanom kiqasanjaʼ, kʼo jun nimalaj kikojonik chrij ri tojbʼal mak che xuya ri Jesús y e rachiʼl ri Jehová (Juan 3:36; 1 Ped. 3:21). Rukʼ ronojel wariʼ, kekunik kekʼojiʼ chuwach ri tem re qʼatbʼal tzij re ri Dios rech kepatanin «chi pa qʼij chi chaqʼabʼ» pa ri utinamit pa ri uwach Ulew. Rukʼ kikotemal tajin chi kkitzijoj ri utzij ri Dios y tajin kkitoʼ ri e winaq rech keʼux tijoxelabʼ, rumal che ri uQʼatbʼal tzij ri Dios are ri más nim ubʼanik chkiwach (Mat. 6:33; 24:14; 28:19, 20).

Ri e kʼiʼalaj winaq sibʼalaj kekikotik rumal che xekolotaj kan pa ri nimalaj kʼaxkʼolil. (Chawilaʼ ri párrafo 10).

10. ¿Jas qas ketaʼm ri e kʼiʼalaj winaq y jas tzujunik kkil na?

10 Ri e kʼiʼalaj winaq qas ketaʼm che kechajix na rumal ri Dios are chiʼ qʼaxinaq chi ri nimalaj kʼaxkʼolil rumal che ri Biblia kubʼij che «ri tʼuyul pa uwiʼ ri tem kʼo kukʼ, keʼuchajij». Xuqujeʼ, ri kekʼojiʼ pa ri uwach ulew, che kbʼix nikʼaj chi chij chke, qas kkil na chiʼ ktzʼaqat wajun tzujunik riʼ: Ri Dios «kusuʼ na ronojel ri uwaʼl kiwach ri e oqʼinaq. Man kʼo ta chi kamikal. Man kʼo ta chi bʼis, man kʼo ta chi kuraq uchiʼ rumal kʼax, mawi kʼo chi qʼoxowem» (Apoc. 21:3, 4).

11, 12. a) Junam che kubʼij Apocalipsis 7:16, 17, ¿jas tewchibʼal kkiriq na ri e kʼiʼalaj winaq? b) Pa ri Unaʼtabʼalil ri ukamikal ri Jesús, ¿jas kekunik kkibʼan ri kbʼix nikʼaj chi chij chke y jasche kkibʼano?

11 Chasikʼij uwach Apocalipsis 7:16, 17. Kimik, e jujun upatanelabʼ ri Jehová kʼo ta kkitijo rumal che kʼo ta pwaq o rumal che kʼo chʼoj. Nikʼaj chik e tzʼapim pa cárcel rumal ri kikojonik. Are kʼu, ri e kʼiʼalaj winaq sibʼalaj kekikotik rumal che ketaʼm che are chiʼ ksachisax uwach ri itzelal, amaqʼel kkʼojiʼ na ri kkitijo y ri kkikojo, y ri kajwataj chke pa ri kikojonik. Are chiʼ ri Jehová kusachisaj kiwach ri itzel taq winaq, keʼuchajij na ri e kʼiʼalaj winaq, rech kkiriq ta kʼax. Are chiʼ qʼaxinaq chiʼ ri nimalaj kʼaxkʼolil, ri Jesús kukʼam na kibʼe ri kekolotaj kanoq rech kkiriq ri «kʼiyibʼal jaʼ re kʼaslemal» che kʼo ta ukʼisik. Chatchomanampeʼ chrij ri jeʼlikalaj keyebʼal ri e kʼiʼalaj winaq: chkixoʼl ri e miles de millones winaq che xekʼojiʼ pa ri uwach Ulew xaq xiw e areʼ kekolotaj kanoq y kekam ta chik (Juan 11:26).

12 Ri jupuq winaq che kbʼix nikʼaj chi chij chke sibʼalaj kemaltyoxin che ri Jehová y che ri Jesús rumal ri jeʼlikalaj keyebʼal. Paneʼ ri Jehová xeʼuchaʼ taj rech kebʼe pa ri kaj, are kʼu sibʼalaj keʼuloqʼoqʼej y nim kerilo junam kukʼ ri kebʼe pa ri kaj. Ri kebʼe pa ri kaj y ri kekanaj kan cho ri uwach Ulew kkikʼutu che nim kkil ri Dios y ri Cristo are chiʼ kekʼojiʼ pa ri Unaʼtabʼalil ri ukamikal ri Jesús.

NIM CHQILA WI RI DIOS Y RI CRISTO PA RI UNAʼTABʼALIL RI UKAMIKAL RI JESÚS

Ri kaxlanwa y ri vino che kkoj pa ri Unaʼtabʼalil ri ukamikal ri Cristo kunaʼtasaj chqe che ri Jesús xkam rumal qech. (Chawilaʼ ri párrafos 13 kopan 15).

13, 14. ¿Jasche rajawaxik qonojel kojopan pa ri Unaʼtabʼalil ri ukamikal ri Jesús?

13 Pa ri kʼisbʼal taq junabʼ, weneʼ xa jun chke 1,000 winaq che keʼopan pa ri Unaʼtabʼalil ri ukamikal ri Jesús kutij ri kaxlanwa y ri vino. Wariʼ kraj kubʼij che pa kʼi chke ri congregaciones kʼo ta ni jun kutij ri kaxlanwa y ri vino pa ri Unaʼtabʼalil ri ukamikal ri Jesús. Wariʼ kukʼutu che más e kʼi chke ri keʼopanik kkiriq na ri kʼaslemal kʼo ta ukʼisik pa ri uwach Ulew. Tekʼuriʼ, ¿jasche keʼopanik? Xaq junam rukʼ are chiʼ ri e winaq kebʼe pa ri ukʼulanem jun kachiʼl. Keʼopanik rumal che kkaj kkikʼutu che kkiloqʼoqʼej y kkitoʼ ri kekʼulik. Xaq junam, ri e winaq che kbʼix nikʼaj chi chij chke keʼopan pa ri Unaʼtabʼalil ri ukamikal ri Jesús rumal che kkaj kkikʼut ri kiloqʼoqʼebʼal y ri kitobʼanik che ri Cristo y chke ri kebʼe pa ri kaj. Xuqujeʼ, rukʼ wariʼ kkikʼutu che kkimaltyoxij ri tojbʼal mak che xuya ri Jesús, ri kbʼanowik che kkiriq ri kʼaslemal kʼo ta ukʼisik cho ri uwach Ulew.

14 ¿La kʼo chi jun rumal nim ubʼanik che kekʼojiʼ ri e kʼiʼalaj winaq pa ri Unaʼtabʼalil ri ukamikal ri Jesús? Kʼolik. Rumal che keniman che ri utaqanik ri Jesús. Are chiʼ ri Jesús xumaj kan ubʼanik wajun riqbʼal ibʼ kukʼ ri e sukʼ taq rapóstoles, xubʼij chke: «Chibʼanaʼ waʼ che naʼtabʼal we» (1 Cor. 11:23-26). Rumal laʼ ri jupuq winaq kbʼix nikʼaj chi chij chke, kʼateʼ kkiya kan ubʼanik ri Unaʼtabʼalil ri ukamikal ri Jesús are chiʼ konojel ri e chaʼom e kʼo chi pa ri kaj. Xuqujeʼ, kekisikʼij nikʼaj chik rech keʼopan kukʼ pa wajun riqbʼal ibʼ sibʼalaj nim ubʼanik.

15. ¿Jas kojkunik kqabʼano rech nim kqil wi ri Dios y ri Cristo pa ri Unaʼtabʼalil ri ukamikal ri Jesús?

15 Pa ri Unaʼtabʼalil ri ukamikal ri Jesús, kqakʼutu che nim kqil wi ri Dios y ri Cristo are chiʼ kojbʼixonik y junam kqabʼan qachʼawem. Ri ubʼiʼ wajun chʼabʼal pa wajun junabʼ are: «Chqakʼutuʼ maltyoxinik che ri kibʼanom ri Jehová xuqujeʼ ri Jesús». Rukʼ ri kqataʼ pa ri chʼabʼal, kubʼano che sibʼalaj kojmaltyoxin che ri Jehová y che ri Cristo. Are chiʼ kqʼaxex ri kaxlanwa y ri vino, knaʼtaj riʼ chqe che ri kraj kubʼij are ri ucuerpo y ri ukikʼel ri Jesús. Xuqujeʼ knaʼtaj riʼ chqe che ri Jehová xuya ri uKʼojol pa kamikal rumal qech rech kkʼojiʼ qakʼaslemal kʼo ta ukʼisik (Mat. 20:28). Konojel ri winaq che kkiloqʼoqʼej ri qaTat pa ri kaj y ri uKʼojol, kekʼojiʼ pa ri Unaʼtabʼalil ri ukamikal ri Jesús.

CHATMALTYOXIN CHE RI JEHOVÁ RUMAL RI AWEYEBʼAL UYAʼOM

16. ¿Jas kejunamataj wi ri e chaʼom kebʼe pa ri kaj kukʼ ri kekʼojiʼ cho ri uwach Ulew?

16 Ri Dios junam keril wi ri e chaʼom kebʼe pa ri kaj y ri kekʼojiʼ cho ri uwach Ulew. Junam kubʼan che kiloqʼoqʼexik ri e kebʼ jupuq. Kqabʼij wariʼ, rumal che junam xubʼan che kesaxik pa ri kamikal rukʼ ri tojbʼal mak xuya ri Jesús, ri loqʼalaj uKʼojol. Ri kejunamataj ta wi ri e kebʼ jupuq riʼ are che jalajoj ri keyebʼal, are kʼu rajawaxik konojel keʼux sukʼ che ri Dios y ri Cristo (Sal. 31:23). Y ksach ta chqe che ri Dios junam kubʼan che uyaʼik ri ruxlabʼixel pa kiwiʼ konojel ri upatanelabʼ. Y kkunik kuya ri ruxlabʼixel che kajwataj chke ri upatanelabʼ chkijujunal, apastaneʼ ri keyebʼal.

17. ¿Jas kkaj ri e chaʼom kebʼe pa ri kaj che kkʼulmatajik?

17 Ri e chaʼom kebʼe pa ri kaj keʼalax ta rukʼ wajun eyebʼal riʼ, xaneʼ are ri Jehová kyaʼow pa ri kanimaʼ. E areʼ kechoman chrij ri keyebʼal, kkibʼij pa ri kichʼawem y kkaj che kopan ri qʼij che kebʼe pa ri kaj. Y paneʼ kekun taj kkichomaj jas riʼ ri kicuerpo pa uxlabʼal, are kʼu sibʼalaj kkaj kekʼojiʼ rukʼ ri Jehová, ri Jesús, ri ángeles y ri e nikʼaj chi e chaʼom, y rech kekʼojiʼ pa ri kʼolbʼal che kyaʼ chke pa ri Qʼatbʼal tzij pa ri kaj (Filip. 3:20, 21; 1 Juan 3:2).

18. ¿Jas sibʼalaj kkaj ri kbʼix nikʼaj chi chij chke?

18 Ri e winaq che kbʼix nikʼaj chi chij chke kʼo jun keyebʼal che konojel ri e winaq kkaj: are ri kʼaslemal kʼo ta ukʼisik cho ri uwach Ulew (Ecl. 3:11). Sibʼalaj kkaj che kopan ri qʼij che ketobʼan che ubʼanik kotzʼiʼj che ri uwach Ulew, kkibʼan kachoch, kitikoʼn, kkitik kotzʼiʼj cho kachoch y kekikot kukʼ ri kifamilias rumal che keyawaj ta chik (Is. 65:21-23). Sibʼalaj kkaj kkisolij ronojel ri uwach Ulew, kekil ri e juyubʼ, ri kʼicheʼlaj y ri mares, y kketaʼmaj más chrij ri jeʼlalaj taq jastaq che ubʼanom ri Jehová. Are kʼu, ri kyaʼow más kikotemal chke are che ri kachilanik rukʼ ri Jehová kux más ko y kkʼiy más ronojel qʼij.

19. ¿Jas kojkunik kqabʼan pa ri Unaʼtabʼalil ri ukamikal ri Jesús, y jas qʼij kbʼan pa wajun junabʼ riʼ?

19 Ri Jehová uyaʼom jun jeʼlikalaj eyebʼal chke ri upatanelabʼ chkijujunal (Jer. 29:11). Ri Unaʼtabʼalil ri ukamikal ri Cristo kuya bʼe chqe qonojel rech nim kqil wi ri Dios y ri Cristo rumal ri kibʼanom pa qawiʼ rech kkʼojiʼ qakʼaslemal kʼo ta ukʼisik. Qastzij wi, chkiwach ri e qastzij cristianos ri Unaʼtabʼalil ri ukamikal ri Jesús are ri riqbʼal ibʼ más nim ubʼanik ronojel taq junabʼ. Wajun riqbʼal ibʼ riʼ kbʼan pa ri qʼij sábado 27 re marzo 2021 are chiʼ qʼajinaq chi bʼi ri Qʼij. E kʼi kʼo ta kʼax kkiriqo rech kkibʼan wajun riqbʼal ibʼ nim ubʼanik, e nikʼaj chik kkibʼano paneʼ kbʼan kʼax chke kumal ri kikʼulel y e jujun kkibʼan pa cárcel. Are bʼaʼ ri Jehová, ri Jesús y konojel ri e kʼo pa ri kaj kkʼamow kibʼe ri congregaciones, ri e jupuq y ri e winaq che kkibʼan wajun riqbʼal ibʼ nim ubʼanik.

BʼIXONEM 150 ¡Jehová are qakolonel!

^ párr. 5 Ri 27 re marzo 2021 are jun qʼij nim ubʼanik chkiwach ri testigos rech Jehová. Pa ri qʼij riʼ, are chiʼ qajinaq chi bʼi ri Qʼij, kqanaʼtasaj ri ukamikal ri Cristo. Kʼi chke ri winaq che kekʼojiʼ pa wajun riqbʼal ibʼ riʼ are ri xubʼij nikʼaj chi chij ri Jesús chke. ¿Jas xqʼalajisax chrij wajun jupuq winaq riʼ pa ri 1935? ¿Jas jun jeʼlalaj petinaq kkiriq na ri e winaq che kbʼix nikʼaj chi chij chke are chiʼ qʼaxinaq chi ri nimalaj kʼaxkʼolil o gran tribulación? Y ¿jas kkibʼan e areʼ rech nim kkil wi ri Dios y ri Cristo pa wajun riqbʼal ibʼ riʼ?

^ párr. 2 CHOMANIK NIM KIBʼANIK: Ri e nikʼaj chi chij are ri winaq ri kkibʼan ke ri xubʼan ri Cristo y ri keyebʼal are jun kʼaslemal kʼo ta ukʼisik cho ri uwach Ulew. Jujun chke kʼateʼ xkimaj upatanixik ri Jehová pa ri kʼisbʼal taq qʼij. Ri e kʼiʼalaj winaq are ri e nikʼaj chi chij che kekʼasiʼ kanoq are chiʼ kuqʼat tzij ri Cristo pa kiwiʼ konojel ri e winaq pa ri nimalaj kʼaxkʼolil.