Ir al contenido

Ir al índice

Chqatatabʼej ri roqʼibʼal ri trompeta re waʼ taq qʼij riʼ

Chqatatabʼej ri roqʼibʼal ri trompeta re waʼ taq qʼij riʼ

QONOJEL qetaʼm che Jehová kukʼam ubʼe xuqujeʼ keʼuchajij pa kikojonik ri utinamit pa ri «kʼisbʼal taq qʼijol» (2 Tim. 3:1). Are kʼu chqajujunal rajawaxik kojniman che. Xaq junam kojriqitaj wi kukʼ ri israelitas are chiʼ e kʼo pa ri desierto. E areʼ rajawaxik kenimanik chiʼ koqʼisax ri trompeta.

Jehová xubʼij che ri Moisés che kubʼan kebʼ trompetas re saq pwaq che bʼanom rukʼ martillo «che kimulixik ri winaq xuqujeʼ che uyaʼik ri etal che utaqexik ri kibʼe» (Núm. 10:2). Ri e kojol tabʼal toqʼobʼ rajawaxik jalajoj ubʼanik kkibʼan che roqʼisaxik ri trompeta rech ri israelitas kketaʼmaj ri rajawaxik kkibʼano (Núm. 10:3-8). Kimik, xuqujeʼ kyaʼ jalajoj taq «roqʼibʼal ri trompeta» chke ri upatanelabʼ ri Dios. Chqilaʼ oxibʼ kʼutbʼal che kjunamataj rukʼ ri oxibʼ roqʼibʼal trompeta re ojer kanoq: are chiʼ kbʼix chqe che kojbʼe pa nimaʼq taq riqbʼal ibʼ, are chiʼ kyaʼ tijonik chke ri solinelabʼ xuqujeʼ are chiʼ kyaʼ kʼakʼ taqanik chke ri congregaciones.

ARE CHIʼ KBʼIX CHQE CHE KOJBʼE PA NIMAʼQ TAQ RIQBʼAL IBʼ

Are chiʼ ri Jehová kraj che «ronojel ri tinamit» kumulij ribʼ chuchiʼ ri tabernáculo, ri e kojol tabʼal toqʼobʼ kkoqʼisaj ri kebʼ trompetas (Núm. 10:3). Konojel ri tribus, che e kʼo chuwach ri tabernáculo che jachom kiwach pa kajibʼ, kkita xuqujeʼ kkichʼobʼ ri koqʼibʼal ri trompetas. Qastzij riʼ che ri israelitas che e kʼo chunaqaj ri tabernáculo más chanim keʼopanik. Are kʼu, ri más naj e kʼo wi weneʼ rajawaxik más tiempo xuqujeʼ chuqʼabʼ chke, rech keʼopanik. Apachiʼ taneʼ ri e kʼo wi, Jehová kraj che konojel keʼopanik xuqujeʼ kkitatabʼej ri e taqanik kyaʼ ubʼixik chke.

Kimik, xuqujeʼ kbʼix chqe che kojbʼe pa nimaʼq taq riqbʼal ibʼ. Are kʼu kojbʼe ta pa ri tabernáculo, xaneʼ pa nimaʼq taq riqbʼal ibʼ re oxibʼ qʼij xuqujeʼ nikʼaj chik riqbʼal ibʼ che nim kibʼanik rech kyaʼ pixabʼ chqe che nim ubʼanik. Pa ronojel ri uwach Ulew, konojel ri upatanelabʼ ri Dios kkiriq utzilal rumal che xaq junam kkʼut chkiwach. Rech keʼopan pa ri riqbʼal ibʼ, e jujun más nim kkibʼinibʼej chkiwach ri e nikʼaj chik. Are kʼu konojel ri keʼopanik kkilo che utz che xeʼopanik.

¿Jas kkʼulmataj kukʼ ri naj e kʼo wi che ri lugar jachiʼ kbʼan wi ri e nimaʼq taq riqbʼal ibʼ? Rumal ri tecnología che kʼo kimik, ri e kʼo naj kkiriq utzilal rumal che junam kʼutunik kyaʼ pa ronojel ri uwach Ulew xuqujeʼ ri e qachalal che kkil ri programa kkinaʼ che e kʼo pa ri nim riqbʼal ibʼ riʼ. Jun kʼutbʼal re, are chiʼ xopan jun representante re ri central mundial pa ri sucursal re Benín, ri e qachalal re ri tinamit Arlit (Níger) che e kʼo chunaqaj ri desierto re Sahara xekunik xkitatabʼej ri programa. Xeʼopan 21 qachalal xuqujeʼ winaq che kkaj kketaʼmaj. Ri e qachalal che xkil ri programa xkinaʼo che e kʼo pa ri nim riqbʼal ibʼ paneʼ naj e kʼo wi chke ri e 44.131 qachalal. Jun qachalal xubʼij: «Kqaj rukʼ ronojel qanimaʼ kqamaltyoxij ri xibʼano rech xqil wajun riqbʼal ibʼ riʼ. Wariʼ ukʼutum chqawach che qas kojiloqʼoqʼej».

ARE CHIʼ KYAʼ TIJONIK CHKE RI SOLINELABʼ

Are chiʼ ri e kojol tabʼal toqʼobʼ xa jun trompeta kkoqʼisaj, xaq xiw «ri e kʼamal taq kibʼe ri amaqʼ ri nimaʼq kiqʼij» rajawaxik kebʼe pa ri lugar jachiʼ kkimulij wi kibʼ (Núm. 10:4). Pa ri riqbʼal ibʼ riʼ, Moisés kuya pixabʼ chke rech utz kkibʼan che ri kichak pa ri kitribu. We ta oj jun chke ri e kʼamal bʼe riʼ, ¿la mat qastzij che kqakoj qachuqʼabʼ rech kojopan pa ri riqbʼal ibʼ riʼ?

Kimik, ri e kʼamal bʼe «nimaʼq [ta] kiqʼij» o are ta kbʼan ke pa uwiʼ ri congregación «jetaneʼ kʼo [k]itaqanik pa kiwiʼ» ri e uchij ri Dios che yaʼom chke kkichajij (1 Ped. 5:1-3). Are kʼu, kkikoj kichuqʼabʼ che kichajixik ri upatanelabʼ ri Dios. Rumal laʼ rukʼ kikotemal kkikʼam ri tijonik kyaʼ chke pa ri Escuela del Ministerio del Reino. Rukʼ wariʼ kketaʼmaj ri kkibʼan che ubʼanik ri jastaq pa ri congregación. Rumal ri tijonik kyaʼ chke ri e kʼamal bʼe, e areʼ xuqujeʼ konojel ri e qachalal keqebʼ más rukʼ ri Jehová. Paneʼ oj bʼenaq ta pa ri e tijobʼal riʼ, kqariq utzilal rumal ri ketaʼmam ri e kʼamal bʼe.

ARE CHIʼ KYAʼ KʼAKʼ TAQANIK CHKE RI CONGREGACIONES

Jujun taq mul, ri e kojol tabʼal toqʼobʼ kʼi mul kkoqʼisaj jubʼiqʼ ri trompetas. Rukʼ wariʼ Jehová tajin kubʼij chke ri israelitas che rajawaxik keʼel bʼi pa ri lugar jachiʼ e kʼo wiʼ (Núm. 10:5, 6, Ri Tyoxlaj wuj). Are chiʼ ri tinamit kkikʼex kilugar rajawaxik kkibʼan pa cholajil, are kʼu ubʼanik wariʼ kajwataj nim chak. E jujun kʼax kkiriq che ubʼanik wajun chak riʼ. ¿Jasche?

Weneʼ e jujun kkichomaj che xaq amaqʼel xuqujeʼ xaq kʼateʼ kkikʼex ri kilugar. Ri Biblia kubʼij che «kʼo jun taq mul ri sutzʼ xuwi ri chaqʼabʼ kkanajik, chusaqarikil kawalijik» jujun taq mul chik «kbʼeytaj kebʼ qʼij, kebʼ ikʼ» o más tiempo tekʼuriʼ kwalij chi jumul (Núm. 9:21, 22). ¿Jampaʼ mul xkikʼex kilugar ri israelitas? Pa ri capítulo 33 re Números kuya ubʼixik cuarenta lugares che xekʼojiʼ wi ri israelitas.

Weneʼ jujun taq mul ri israelitas xkiriq jun utz lugar jachiʼ kʼo wi muʼj pa «ri nim xuqujeʼ ri xibʼibʼalalaj chaqiʼj uwo saq» (Deut. 1:19). Rumal laʼ weneʼ xkichomaj che kkiriq kʼax we kkikʼex ri kilugar.

Are chiʼ kʼi mul koqʼisax jubʼiqʼ ri trompetas, konojel ri tribus kkita, are kʼu, konojel taj kkiyak ri jastaq ke. Weneʼ e jujun israelitas kkʼistaj kikʼuʼx che reyexik ri kiturno. Ri nabʼe roqʼisabʼal trompeta kraj kubʼij che nabʼe kebʼe ri tribus re: Judá, Isacar xuqujeʼ Zabulón (Núm. 2:3-7; 10:5, 6). Are kʼu chiʼ e bʼenaq chi ri tribus riʼ, ri e kojol tabʼal toqʼobʼ kkoqʼisaj chi jumul ri trompetas rech kebʼe chi ri oxibʼ tribus che kʼo pa ri sur. Jelaʼ kkibʼano kʼa keʼel bʼi ri e kʼisbʼal tribus.

Are chiʼ ri utinamit ri Jehová ukʼexom jujun jastaq weneʼ kʼax qabʼanom che unimaxik. Weneʼ utz ta kqilo che kʼo jastaq xaq kʼateʼ kkʼextajik. O weneʼ utz kqil ri tajin kbʼan che ri jastaq rumal laʼ kqaj taj kkʼextajik. Apastaneʼ ri ubʼanik, weneʼ xqachomaj che rukʼ wariʼ kilitaj ri ubʼanik ri qapaciencia y chanim ta xkʼaman chqe. Are kʼu qetaʼm che rajawaxik kojnimanik. We kqakoj qachuqʼabʼ, kqil riʼ ri utewchibʼal ri Dios.

Pa taq uqʼij ri Moisés, Jehová xukʼam kibʼe millones achijabʼ, ixoqibʼ xuqujeʼ akʼalabʼ are chiʼ xeqʼax bʼi pa ri chaqiʼj uwo saq. Wet mat xkʼam kibʼe xuqujeʼ xechajix rumal ri Jehová mat xekʼasiʼ riʼ. Pa ri kʼisbʼal taq qʼij riʼ, Jehová kukʼam qabʼe xuqujeʼ kojuchajij rech amaqʼel oj ko pa ri qakojonik. Rumal laʼ, chqakojoʼ qachuqʼabʼ rech kqabʼan qe ri xkibʼan ri sukʼ taq israelitas che xkinimaj ri kubʼij ri jalajoj taq roqʼebʼal ri trompetas.